Ministar ekonomskog razvoja i turizma kazao je da je od decembra 2022. do juna 2023. godine prosječna plata u Crnoj Gori porasla za 9,4 odsto.
Za isti period, kako je kazao, rast vrijednosti potrošačke korpe iznosio je 2,2 odsto.
„To je jasan pokazatelj da je 43. Vlada bila posvećena rastu standarda građana Crne Gore“, napisao je Đurović na Tviteru.
U periodu decembar 2022 – jun 2023. godine, rast prosječne neto plate bio je 9.4% a rast vrijednosti potrošačke korpe 2.2% Jasan pokazatelj da je 43. Vlada 🇲🇪 bila posvećena rastu standarda građana Crne Gore 👍 pic.twitter.com/ei2frycWZ9
Predsjednik SNP-a Vladimir Joković vjeruje da je izvjesno da će proces koji vodi mandatar Mikojko Spajić rezultirati formiranjem 44. Vlade. Za CdM kaže da bi, ukoliko vlada ne bude formirana, to vodilo u nestabilnost, nove izbore.
“Na posljednjem sastanku smo se u visokom stepenu usaglasali oko priotiteta. To su člasnstvo Crne Gore u EU, ekonomski prosperitet, borba protiv korupcije i krimjnala, jačanje vladavine prava…”, navodi Joković za CdM.
Napominje da je stav SNP-a da vlada treba da bude što inkluzivnija i šira.
“SNP zna sa kim neće u vladu, a na Spajiću je da odredi kakav će sastav te vlade biti. Naša zelja je da pobjednici 30. avgusta budu dio vlade”, istakao je Joković.
Lider SNP-a za CdM je rekao da je na mandataru da kaže ko će činiti vladu i da da predlog raspodjele resora.
“Fokus je trenutno na principima i modalitetu funkciionisanja buduće vlade. Vjerujem da će proces ovih pregovora biti završen formiranjem vlade jer bi u suprotnom išli na nove izbore, a ne znam šta bi nam oni dobro donijeli”, zaključio je Joković.
Izgradnja privremene ustave na rijeci Morači, između Lekića i ušća u Cijevnu!
Po procjeni, ukoliko se nebi nastavila dalja rksplotacija šljunka u koritu Morače, godišnje taloženje i nanosi šljunka zajedno sa sitnijim frakcijama sedimenta u koritu iznosili bi oko 100.000 m2.
Taj podatak nas dalje vodi do zaključka da je potrebno minimum 100 godina da se izgubljeno nadoknadi i dođe do potpunog prirodnog oporavka korita Morače.
Iz ovog razloga potrebna je intervencija čovjeka kako bi se oporavilo korito Morače i izvorište Bolje Sestre. Jedna od predloženih mjera je izgradnja ustava na rijeci Morači.
Mjerenja Izdašnosti izvorišta Bolje Sestre, koja se sprovode redovno i sve češće, pokazala su padajući trend, koji je posebno bio izražen od 2017. godine. Međutim, u 2020. godini došlo je do dodatnog, drastičnog, pada izdašnosti u odnosu na prethodni period.
Kako bi se povratio proticaj izvora Bolje sestre, koji se smanjio tokom nekoliko posljednjih godina, i stabilizovao na 800 l/s što je registrovano u ljetnjim mjesecima 2020. i 2021.godine, ili čak povećao na nekih 900 l/s kao “garantovani protok”, planirane su sanacione mjere i tehnička rješenja.
Neke od njih su prekid ljudskih aktivnosti na dragocjenim prirodnim izdanskim sistemima – aluvijalnim i karstnim. Ovo se, uglavnom, odnosi na zabranu svakog daljeg iskopa šljunčanih i pjeskovitih materijala iz korita i obala Morače i Cijevne.
Osim toga, predlaže se izgradnja ustave na rijeci Morači, između Lekića i ušća u Cijevnu. Cilj je da se poveća nivo vode u koritu, kreira mala akumulacija i ojača hidraulička veza između površinskih i podzemnih voda, i tako indirektno prihranjuje karstna izdan Boljih sestara, što je i bio slučaj prije uzurpacije i degradacije korita Morače.
U naučno Tehničko-ekonomskoj studiji proširenja kapaciteta izvorišta Bolje Sestre predložene su sljedeće aktivnosti kao dio programa za sanaciju izvorišta Bolje Sestre:
Ponoviti eksperimentalno i privremeno pregrađivanje vodotoka Morače, kako je to preduzeto 2020. godine kada je rovokopačima izveden dugački nasip kako bi se olakšala dalja eksploatacija. Za direktnu i neposrednu posljedicu ove nelegalne radnje imali smo povećanu izdašnost izvorišta Bolje Sestre.
Nakon toga, potrebno je izraditi projekat izgradnje stalne niske brane – kaskade preko korita Morače između Lekića i ušća Cijevne u Moraču. Cilj je usporiti rječnu vodu i omogućiti duži kontakt između površinskih voda i aluvijuma, kao i stimulisati prihranjivanje posljednjeg.
default
Brana bi trebala da ima pokretnu ustavu kroz koju bi poplavne vode mogle da nesmetano otiču.
Osim toga, predlaže se izgradnja ustave na rijeci Morači, između Lekića i ušća u Cijevnu. Cilj je da se poveća nivo vode u koritu, kreira mala akumulacija i ojača hidraulička veza između površinskih i podzemnih voda, i tako indirektno prihranjuje karstna izdan Boljih sestara, što je i bio slučaj prije uzurpacije i degradacije korita Morače.
U naučno Tehničko-ekonomskoj studiji proširenja kapaciteta izvorišta Bolje Sestre predložene su sljedeće aktivnosti kao dio programa za sanaciju izvorišta Bolje Sestre:
Ponoviti eksperimentalno i privremeno pregrađivanje vodotoka Morače, kako je to preduzeto 2020. godine kada je rovokopačima izveden dugački nasip kako bi se olakšala dalja eksploatacija. Za direktnu i neposrednu posljedicu ove nelegalne radnje imali smo povećanu izdašnost izvorišta Bolje Sestre.
Nakon toga, potrebno je izraditi projekat izgradnje stalne niske brane – kaskade preko korita Morače između Lekića i ušća Cijevne u Moraču. Cilj je usporiti rječnu vodu i omogućiti duži kontakt između površinskih voda i aluvijuma, kao i stimulisati prihranjivanje posljednjeg.
Brana bi trebala da ima pokretnu ustavu kroz koju bi poplavne vode mogle da nesmetano otiču – zaključuje se u saopštenju predsjednika borda direktora „Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“ Zorana Lakušića
Grčka je već od 2003. godine i Solunskog samita postavila kao strateški cilj integraciju zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, u cilju osiguranja mira, bezbjednosti i prosperiteta našeg regiona
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, na poziv grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa, posjetiće Atinu 21. avgusta, gdje će prisustvovati radnoj večeri zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen, predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, kao i liderima Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Bugarske i Rumunije.
– U pozivnom pismu grčkog premijera navodi se da će naredna godina biti od krucijalne važnosti za napredak šireg regiona kada je u pitanju evropski integracioni proces, posebno u kontekstu kontinuirane ruske agresije prema Ukrajini koja je u potpunosti uticala na stabilnost i bezbjednost evropskog kontinenta, ali i šire – navodeiz Kabineta predsjednika.
Grčka je već od 2003. godine i Solunskog samita postavila kao strateški cilj integraciju zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, u cilju osiguranja mira, bezbjednosti i prosperiteta našeg regiona.
– Predsjednik Milatović imaće odvojene bilateralne sastanke sa predsjednicom Grčke Katerinom Sakelaropulu, kao i premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom, čime će nastaviti posjetu glavnim gradovima zemalja Evropske unije koju je započeo posjetom Briselu, a sve u cilju ubrzanja evropskog puta Crne Gore – dodaju oni.
Policijska uprava ličko-senjska objavila je da je uhapsila ženu koja je prije dvije sedmice, 4. avgusta, ubila novorođenče.
“Policijski službenici Službe kriminalističke policije, Policijske uprave ličko-senjske dovršili su opširno i složeno kriminalističko istraživanje povodom pronalaska tijela novorođenčeta na području Perušića, koje je pronađeno 4. avgusta 2023. godine.
Srovedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je osumnjičena 20-godišnja hrvatska državljanka počinila kazneno djelo teško ubistvo. Imajući u vidu zaštitu i dobrobit porodice nijesmo u mogućnosti iznositi više detalja sprovedenih izvida kriminalističkog istraživanja”, objavila je hrvatska policija.
Portal Slobodna Lika objavio je da je tijelo novorođenčeta nađeno u mjestu Prvan Selo kod Perušića u seoskom bunaru. Bilo je umotano u crnu vreću i bačeno u bunar pun vode. Pronašao ga je stočar kada je došao uzeti vode iz bunara da bi napojio stoku. Novorođenče je nađeno u gotovo pustom naselju, pa se pretpostavlja da je tamo dovezeno.
Višem državnom tužilaštvu u Podgorici dostavljen je predmet protiv J.B. zbog krivičnog djela teška djela protiv opšte sigurnosti. Ovo tužilaštvo će preduzeti sve mjere i radnje kako bi ocijenilo da li u radnjama navedenog lica ima elemenata krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, saopšteno je iz VDT- a
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom saobraćajne nesreće u kojoj je nastradao Podgoričanin D.B. (34), a za koju je, navodno, osumnjičena njegova supruga. Nesreća se dogodila krajem jula u Podgorici, kada je D.B. sa teškim tjelesnim povredama opasnim po život prevezen u Klinički centar Crne Gore, gdje je nekoliko dana kasnije, nažalost, podlegao povredama.
Njegova supruga odmah je saslušana zbog sumnje da je odgovorna za udes, a na teret joj je stavljeno krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti. Ipak, tužilac koji vodi istragu u petak je predmet predao Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kako bi se provjerilo da li u radnjama osumnjičene ima elemenata krivičnog djela iz njihove nadležnosti. Naime, provjerava se da li je D.B. supruga namjerno udarila automobilom ili je u pitanju saobraćajna nesreća. Osumnjičena je na slobodi, a tužilaštvo je preduzelo niz radnji da bi se utvrdili svi detalji tragičnog događaja.
Do nesreće u kojoj je stradao D.B. došlo je 28. jula. On je zbog težine povreda bio hospitalizovan na Odjeljenju intenzivne njege Kliničkog centra u Podgorici. LJekari, nažalost, nijesu uspjeli da se izbore za njegov život, pa je 34-godišnji Podgoričanin podlegao povredama.
Rukovodilac ODT-a Podgorica Duško Milanović saopštio je za „Dan“ da je predmet formiran povodom predmetnog događaja, nakon sprovedenih vještačenja, dostavljen Višem državnom tužilaštvu u Podgorici kao nadležnom. Iz VDT- a su nam potvrdili da je predmet tek stigao kod njih, pa još nije izvršena ocjena spisa.
– Višem državnom tužilaštvu u Podgorici je od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici dostavljen predmet formiran protiv J.B. zbog krivičnog djela teška djela protiv opšte sigurnosti. Ovo tužilaštvo će preduzeti sve mjere i radnje kako bi ocijenilo da li u radnjama navedenog lica ima elemenata krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, nakon čega će donijeti odluku u predmetu – saopštila je za „Dan“ Lepa Medenica, rukovodilac i portparol Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
Prema nezvaničnim saznanjima iz policije, nesreća se dogodila pošto su se supružnici posvađali. Žena je, navodno, izašla iz kuće i ušla u auto, a suprug je krenuo za njom. Do nesreće je, navodno, došlo kada je pokrenula auto.
Veli, sedmoricu su ubili u Albaniji. Koga su od njihovih tamo prebacili, svaki je metak dobio, prenosi Milović informacije
Pripadnici organizovane kriminalne grupe škaljarski klan ubili su sedam svojih vojnika nakon što su ih prebacili u Albaniju, tvrdio je policajac Ljubo Milović tokom razgovora sa šefom suprotstavljenog klana Radojem Zvicerom.
Taj odbjegli službenik Uprave policije sa Zvicerom se dopisivao preko kriptovane Skaj aplikacije. Ta nekada kriptovana komunikacija dostavljena je crnogorskim istražiteljima iz obavještajne agencije Evropske unije – Europola, pišu Vijesti.
U transkriptima u koje su Vijesti imale uvid, Milović, pod kodnim imenom Oficir, prepričava Zviceru i kolegi Petru Lazoviću informacije koje je, navodno, dobio od škaljarca Edmonda Mustafe.
– Veli, sedmoricu su ubili u Albaniji. Koga su od njihovih tamo prebacili, svaki je metak dobio, prenosi Milović informacije.
Vođa kavačkog klana mu odgovara: “Pa da, vidiš nema ih, Miloga čuva Mićko”, a onda predlaže kako da iskoriste tog škaljarca.
– Treba on da ga uvati za ruku i direkt kod Kate. Prije toga ga vi ohrabrite, poručuje Zvicer dvojici policajaca.
Zvicer, Milović i Lazović više puta, tokom dopisivanja, pominju Katu. Iz njihovih razgovora jasno proizlazi da govore o tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.
Lazović tada prenosi da ih i njegov otac, u to vrijeme pomoćnik direktora Uprave policije, Zoran Lazović, podržava u toj akciji.
– Zato ja to pričam. Još nam Z daje podršku. To je bomba, beton, piše mlađi Lazović.
On u prepisci sa kriminalcima pod pseudonimom “Z” govori o svom ocu Zoranu Lazoviću, tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije za borbu protiv kriminala.
Dok policajac Milović u grupni čat prenosi informacije koje dobija od Mustafe, njegov kolega Lazović predlaže kako da što prije nagovori Mustafu da svjedoči protiv pripadnika klana kom pripada.
– Ajde. Daćemo mu zaštitu. I zaštićenog. Ono đe je on ubijao nećemo stavljat. I biće zaštićeni, piše tada neformalni šef Odsjeka za posebnu operativnu podršku koji je djelovao pod patronatom njegovog oca.
Dok raspravljaju da li je Mustafa upao u paronoju i da li će shvatiti ozbiljno policajca Zorana Stanovića, koji im je, piše, i omogućio kontakt sa njim, Zvicer traži da Baranina daju njemu na čuvanje.
Tada naglašava i da znaju sve Mustafine prljave poslove.
– Sebe ne mora, neka ove uvali daćemo mu zaštitu i status dok ne oposli. A ti daj sve što znaš za njega. Da imamo, piše mlađi Lazović.
Crnogorski istražitelji tragaju za više pripadnika organizovane kriminalne grupe škaljarski klan, koje sumnjiče da su učestvovali u najtežim krivičnim djelima.
Njima se, nakon ubistava, izgubio svaki trag.
Policija navodno traga i za odbjeglim kolegom Ljubom Milovićem, za kog su još sredinom 2021. godine od Europola dobili dokaze da je radio za mafiju, umjesto protiv nje.
Ipak, SDT kojim je tada rukovodio Katnić nije procesuiralo njega i Lazovića, već su u januaru naredne godine predmet zaključili odbačajem, utvrdivši da nisu članovi klana.
Istraga je pokrenuta četiri mjeseca kasnije, i to tek nakon što je portal Libertass objavio da su Lazović i Milović članovi kriminalnog klana Kavač, ali i da Europol poručuje da bi istraga protiv njih dvojice trebalo da bude “prioritet broj jedan crnogorske policije”.
U Crnoj Gori jutros se saobraća u povoljnim vremenskim uslovima, a intenzitet saobraćaja je umjeren, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su savjetovali vozačima da voze oprezno i prilagode vožnju trenutnom stanju na putu.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog radova saobraćaj će biti obustavljen od 13 do 16 sati i od 20 sati i 30 minuta do pola sata prije ponoći.
Zbog miniranja na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od devet do 12 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, u mjestu Vukov most, zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Mateševo-Kolašin, zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog rekonstrukcije promijenjen je režim saobraćaja i na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina-Poda–Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Zbog sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu M-2 Petrovac–Sotonići, u mjestu Bukovik, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Zbog sanacije klizišta na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Gojakovići, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Plovilo je locirao španski ribarski brod, koji je upozorio vlasti Zelenortskih ostrva
Vjeruje se da je više od 60 ljudi poginulo nakon što je brod kojim su putovali iz Senegala pronađen kod Zelenortskih ostrva, saopštila je u srijedu Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Smatra se da su poginula najmanje 63 tražioca azila, dok je među 38 preživjelih četvoro djece između 12 i 16 godina, rekao je portparol IOM-a za AFP.
Policija je saopštila da je dugački drveni ribarski brod primjećen u ponedjeljak u Atlantskom okeanu kod zapadne Afrike, oko 277 kilometara od ostrva Sal na Zelenortskim Ostrvima.
Prema prvim izvještajima, brod je potonuo, ali je kasnije razjašnjeno da je pronađen kako pluta. Plovilo je locirao španski ribarski brod, koji je upozorio vlasti Zelenortskih ostrva.
Nije jasno kada se incident dogodio, ali prema riječima preživjelih, brod je napustio Senegal 10. jula sa oko 100 putnika.
Hitne službe su pronašle posmrtne ostatke sedam osoba, rekao je portparol IOM-a AFP-u, dok se još 56 osoba smatra nestalima.
– Generalno, kada se ljudi prijave kao nestali nakon brodoloma, pretpostavlja se da su mrtvi, rekao je portparol.
Zelenortska ostrva se nalaze na pomorskom putu ka španskim Kanarskim ostrvima.
Atlantska migracijska ruta iz zapadne Afrike do Kanarskih ostrva jedna je od najsmrtonosnijih na svijetu.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
