Sedamdesetšestogodišnja Danica Jašović iz Berana zatražila je da Vrhovno državno tužilaštvo preispita zbog čega je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju odustalo od istrage i krivičnog gonjenja Z.D. (36) i A.B. (21), koji su bili osumnjičeni da su je u novembru prošle godine brutalno i teško pretukli u njenom stanu u izbjegličkom naselju Rudeš u Beranama.
Ona je juče dobila rješenje o odustajanju od istrage i, kako je kazala, ostala zatečena i potpuno zabrinuta za svoju bezbjednost.
„U naselju Rudeš 22. novembra prošle godine prema meni je izvršen neviđen zločin. Brutalno sam prebijena, opljačkana, zadobila sam teške tjelesne povrede. Neadekvatnom reakcijom Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju istraga je blokirana i danas je konačno nagrađen zločin nada mnom“, kazala je ona Portalu RTCG.
Ona je dodala da želi da o tome obavijesti javnost koja je bila zgrožena kada se slučaj dogodio i koji je dugo bio predmet prepičavanja u Beranama.
„Odluka da se obustavi istraga protiv okrivljenih lica je nečuvena. Tražim zaštitu Vrhovnog državnog tužilaštva i tražim da sprovedu istragu o radu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Tražim da Vrhovno državno tužilaštvo upotrijebi mehanizme da me zaštite od pogrešnih odluka VDT Bijelo Polje“, kazala je Danica.
Slučaj pretučene i opljačkane starice krajem novembra prošle godine izazvao je bijes kod javnosti, ne samo u Beranama.
Dva mladića maskirana fantomkama upala su u večernjim satima u njen stan u naselju Rudeš, isprskali je biber sprejom, od čega je najprije pala na pod, a potom su počeli da je surovo tuku.
Danica je Portalu RTCG ispričala da nisu prestali da je tuku ni kada im je dala novac i sve dragocjenosti, i da su na kraju zaprijetili i da će je ubiti ako bilo šta kaže ili prijavi slučaj.
U krivičnoj prijavi i spisima predmeta piše da su nasilnici oduzeli tri hiljade eura, mobilni telefon, više komada ručnih satova, parfeme, garderobu, kao i novčanik sa dokumentima i bankarskim karticama.
Jašović je bila hospitalizovana, a njene teške tjelesne povrede detaljno su opisane. Vještak je između ostalog konstatovao prelom jabučne kosti, prelom sinusa, kao i prelom nosa.
„Potpuno sam zatečena odlukom da se odustane od istrage. Kakva se poruka šalje društvu kroz ovaj slučaj. Kako ja da se osjećam sigurno, ko će da me zaštiti od nasilnika i kako da budem sigurna da se napada neće opet ponoviti“, pitala je starica.
Ona je dodala da će preko advokata upotrijebiti sva pravna sredstva da se „zločinci izvedu pred lice pravde“.
U rješenju o odustajanju od istrage koju je starica juče dobila iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju navedeno je da na osnovu izjava svjedoka i DNK analiza nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni mladići Z.D. i A.B., iz istog i obližnjeg naselja, pretukli i opljačkali staricu.
Danica Jašović zahtijeva od Vrhovnog državnog tužilaštva da se preispita rješenje o obustavljanju istrage.
Budvanin I.M. uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet 100 kilograma kokaina. TVCG nezvanično saznaje da se radi o Ivanu Mijatoviću. Osumnjičeni je,u prisustvu izabranih branilaca iznio odbranu a nije odgovarao na pitanja državnog tužioca.
„Nakon saslušanja,određeno mu je zadržavanje 72 časa od časa lišenja slobode zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i da će ponoviti krivično djelo“, kazao je portparol SDT-a Vukas Radonjić.
Kako je dodao, pojedini dokazi za osnovanost sumnje da je osumnjičeni učinio krivično djelo su prikupljeni u saradnji Specijalnog državnog tužilaštva Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL,koja će se nastaviti, pojasnio je Radonjić.
Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je Budvanina po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Po navodima iz SPO, uhapšeni I.M. bio je saučesnik M.B. uhapšenog predsjednika budvanske opštine.
Predsjednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je 13. aprila. Akciju hapšenja izveli su službenici SPO.
Odbrana Božovića izjavila je krajem maja žalbu protiv rješenja Višeg suda kojim mu je produžen pritvor, saopštio je za Portal RTCG njegov advkat Miroje Jovanović.
Branioci, politički saborci i porodica Božovića će, kako je naveo Jovanović, u narednom periodu objelodaniti dokaze o montaži u tom slučaju, u formi pisane dokumentacije i vještačenja, a nakon toga se obratiti nadležnim adresama.
Ciklon iznad centralne Evrope premješta se prema jugu i donosi kišu, pljuskove i grmljavinu većem dijelu centralnog Mediterana, području iznad Alpa, Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Kiše će još biti u dijelu centralne Evrope, dok će se u većini zapadnih i sjevernih predjela zadržati sunčano i toplo vrijeme. Temperatura od 20 stepeni u Varšavi do 31 u Oslu.
BALKAN
Na Balkanu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Prijepodne samo ponegdje malo kiše. Poslijepodne ili tokom noći u većini predjela kiša ili pljusak s grmljavinom.Samo će u Vojvodini i na području Grčke biti suvo.Temperatura uglavnom od 23 do 28 stepeni.
CRNA GORA-SJEVER (sjutra)
Na sjeveru CG: Ujutru po kotlinama ponegdje magla. Prijepodne sunčani periodi, a u drugom dijelu dana uz promjenljivu oblačnost, ponegdje kiša ili pljusak s grmljavinom. Temperatura od 17 do 23 stepena.
CRNA GORA-JUG (sjutra)
Na jugu: Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima. Prijepodne uglavnom suvo, poslijepodne ponegdje, a kasno tokom noći na širem području kiša, pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren promjenljiv. Temperatura u najtoplijim predjelima od 27 do 29 stepeni.
MORE, malo do umjereno talasasto.Vjetar slab do umjeren, južni. Temperatura mora oko 24 stepena.UV index, visok, oko 8 UV jedinica.
CRNA GORA tri dana-sjever
Na sjeveru :U četvrtak i petak umjereno do potpuno oblačno. Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, i osjetno svježije. U četvrtak će mjestimično duvati umjeren do pojačan sjeverni vjetar.
CRNA GORA tri dana-jug
Na jugu: U južnim i centralnim predjelima tokom četvrtka i petka promjenljivo i nestabilno. Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a lokalno su moguće i vremenske nepogode, odnosno obilna kiša, i grad s jakim vjetrom. U petak vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni. Takođe se očekuje malo svježije vrijeme.
Za kraj jedan zanimljiv podatak – 13. juna 2003. godine u Podgorici temperatura dostigla 39,7 stepeni, što je najviša izmjerena temperatura na teritoriji Crne Gore za današnji dan.
Budvanin I.M. uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet 100 kilograma kokaina. TVCG nezvanično saznaje da se radi o Ivanu Mijatoviću.
Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je Budvanina po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Po navodima iz SPO, uhapšeni I.M. bio je saučesnik M.B. uhapšenog predsjednika budvanske opštine.
Predsjedniik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je 13. aprila. Akciju hapšenja izveli su službenici SPO.
Odbrana Božovića izjavila je krajem maja žalbu protiv rješenja Višeg suda kojim mu je produžen pritvor, saopštio je za Portal RTCG njegov advkat Miroje Jovanović.
Branioci, politički saborci i porodica Božovića će, kako je naveo Jovanović, u narednom periodu objelodaniti dokaze o montaži u tom slučaju, u formi pisane dokumentacije i vještačenja, a nakon toga se obratiti nadležnim adresama.
Profesorica CSBH jezika i književnosti Andrijana Deletić Milačić kazala je na TV E da su joj maturanti koja su prepisivali tokom maturskog ispita prijetili, prenosi CDM.
Ona je navela da nema govora o poštovanju prosvjetnih radnika ako ministar prosvjete dozvoli da se napravi dogovor sa roditeljma i djecom koja su prepisivala.
– Ta djeca su meni lično lupala šakom o sto i govorila „tući ćemo se još“… Ako je jedan od tih roditelja koje je ministar primio otvoreno tražio moje ime i prezime jer će „sad da pozove ministra Vojinovića njegovog prijatelja“ da meni kaže da ja moram da mu dam test koji sam čvrsto branila, da ga on ne bi oteo i iscijepao, ako je taj ministar primio te na dogovor, mi ne možemo da govorimo o poštovanju prosvjetnog radnika, jer nas nije ispoštovao onaj na čelu te institucije– kazala je Deletić Milačić.
Osjećala se, kaže, ugroženo.
– Tu su bila dva čovjeka iz obezbjeđenja koja su pokušavala da me tijelom zaštite. Ko je dopustio da tolika rulja uđe u prostorije tri institucije. Možete li tako lagano da uđete u Ministarstvo prosvjete‘ Ko je njima otvorio vrata, da smo mi morali da se zaključamo‘ Moraju da se mijenjaju ljudi na ključnim pozicijama, ako želimo da nas društvo poštuje, jer nas ne poštuju oni na tim pozicijama – istakla je ona.
Podsjećamo, predstavnici Udruženja Roditelji, Prosvjetne zajednice Crne Gore, Udruženja nastavnika matematike, Komisije za ocjenjivanje maturskog/stručnog ispita CSHB jezika i književnosti Ispitnog centra, Unije srednjoškolaca i Sindikata prosvjete razovarali su danas o aktuelnoj situaciji u vezi sa rezultatima maturskog ispita iz CSHB jezika i književnosti i njegovom ponovnom vrednovanju. Na sastanku je dogovoreno da će se obratiti Univerzitetu Crne Gore kako bi pravovremeno reagovali prilikom upisa novih studenata, zbog svih nepravilnosti koje su evidentne.
Olivera Leković, predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore je rekla da će se tužilaštvu dostaviti zahtjev da se ispita postupak ocjenivanja i vrednovanja maturskog/stručnog ispita.
Uvid u izborni materijal u roku od sedam dana od održavanja izbora može tražiti svaki podnosilac izborne liste ili kandidat za poslanika, kazao je za Portal RTCG predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša. To je rekao komentarišući izjavu generalnog sekretara SDP-a Ivana Vujovića, da će ta stranka tražiti ponovno brojanje glasova zbog sumnje da su pokradeni.
„Svaki podnosilac izborne liste ili kandidat za poslanika može tražiti uvid u izborni materijal u roku od sedam dana od održavanja izbora. Uvid u izborni materijal podrazumijeva uvid u izvode iz biračkih spiskova, zapisnike o radu biračkih odbora, glasačke listiće itd“, kazao je Mugoša.
Istakao je OIK dužna omogućiti uvid u izborni materijal četiri u roku od četiri sata.
„Od podnošenja zahtjeva za uvid, Opštinska izborna komisija (OIK) je dužna omogućiti podnosioci uvid u roku od četiri sata. Ukoliko politički subjekt izrazi sumnju da postoje kršenja procedure koja se odnose na rad biračkog odbora a koja mogu dovesti do ponavljanja izbora, mogu podnijeti prigovor OIK koja na sjednici utvrđuje osnovanost prigovora“, kazao je Mugoša.
Istakao je da se u tom postupku oik može izvršiti prebrojavanje kako glasačkih listica, tako i ostalog izbornog materijala u cilju donošenja odluke o opravdanosti eventualnog ponavljanja glasanja na biračkom mjestu.
„UIKS će savjetovati korisnike PAS-a koji su motivisani za liječenje, da nakon izdržane kazne zatvora, rehabilitaciju nastave u Javnoj ustanovi”, navodi se u saopštenju
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u prethodnom periodu potpisala je tri memoranduma o saradnji – sa Medicinskim fakultetom, podgoričkim Domom zdravlja i javnom ustanovom „Kakaricka gora“.
Saopšteno je da će memorandum o saradnji sa ustanovom „Kakaricka gora“ omogućiti unapređivanje liječenja i rehabilitacije osoba koje su u problemu bolesti zavisnosti, a samim tim uticati na smanjenje povratnika u UIKS.
„Memorandumom, ove dvije institucije su se usaglasile da zajednički sprovode sljedeće aktivnosti:
Organizovanje edukativnih predavanja za zaposlene u UIKS-u, organizovanje grupnih terapija za zatvorenike koji su i zavisnici od psihoaktivnih supstanci, organizovanje grupa samopomoći koje će voditi rehabilitovani zavisnici iz Javne ustanove uz nadzor stručnog lica. UIKS će savjetovati korisnike PAS-a koji su motivisani za liječenje, da nakon izdržane kazne zatvora, rehabilitaciju nastave u Javnoj ustanovi”, navodi se u saopštenju.
Iz UIKS je saopšteno da će se primjenom Memoranduma koji su potpisali sa Domom zdravlja Glavnog grada unaprijediti saradnja dvije ustanove u oblasti zdravstva, razmjenjivati informacije i zdravstveni profesionalci i ojačati kapaciteti.
Potpisan Memorandum o poslovno-tehničkoj saradnji između Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i JZU Dom zdravlja Glavnog gradafoto: Vlada Crne Gore
„Razlog potpisivanja Memoranduma je saradnja na edukaciji kadrova angažovanih u Domu zdravlja i UIKS- u, zajedničkog učešća u izradi i prijavi projekata u cilju unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, upućivanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra na ispomoć u slučaju potrebe obje strane, obezbjeđivanje supstitucione terapije (metadona) za lica lišena slobode i uzajamno pružanje svih potrebnih podataka i informacija vezanih za korisnike supstitucione terapije“, navodi se u saopštenju.
Iz UIKS su istakli da je sporazum sa Medicinskim fakultetom UCG zaključen u cilju edukacije srednjeg i visokog medicinskog kadra iz oblasti sestrinstva i urgentnih u medicini, kao i oboljenja vezanih za kolektivni smještaj, sa svrhom da se naučno i obrazovno pomogne izgradnja kapaciteta UIKS-a i time da doprinos jačanju stručnih kompetencija kadra u pružanju zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi UIKS.
Potpisan Memorandum o saradnji između Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Uprave za izvršenje krivičnih sankcijafoto: Vlada Crne Gore
„Pravo i mogućnost da budu angažovani za edukaciju srednjeg i visokog medicinskog kadra imaju isključivo oni predstavnici nastavnog kadra Medicinskog fakulteta, koji su izabrani u neko od akademskih zvanja (redovni profesor, vanredni profesor, docent), a u izvođenju praktične nastave i saradnici iz određenih specijalističkih grana. U skladu sa potrebama UIKS-a, a prema dostavljenom planu potreba, mladim ljekarima će obezbijediti dodatne edukacije iz oblasti medicine“, zaključili su iz te ustanove.
Parlamentarni izbori su sprovedeni uz poštovanje opštih demokratskih standarda i principa, dok je izborni dan protekao mirno i bez većih nepravilnosti uz najnižu dosad zabilježenu izlaznost u Crnoj Gori. Izborna administracija je generalno efikasno rukovodila izbornim procesom, dok ostaje izražen problem nesređenog biračkog spiska. Kampanja je bila umjerena, sa naglašenim elementima negativne kampanje u finišu, izraženom funkcionerskom kampanjom, kao i raširenom zloupotrebom državnih resursa.
To je saopšteno na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja a izvještaja o preliminarnim zaključcima i nalazima „Građansko nadgledanje parlamentarnih izbora 2023“.
Izvršna direktorka CeMI-ja, Ana Nenezić, kazala je da je izborni dan protekao u mirnoj atmosferi, a da karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost ukupnog izbornog procesa.
„Karakter nepravilnosti je ujednačen u odnosu na večinu prethodnih izbornih ciklusa i u najvećoj mjeri se odnosi na povredu tajnosti glasanja i zloupotrenu tehnologija u cilju javne prezentacije izražene volje birača“, rekla je Nenezić.
Ukazala je da su izbori sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača, da slobodno predstave svoje programe, odnosno sprovedu svoje biračko pravo, u najvećem dijelu poštovana.
„Izbori su održani po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, koji sadrže brojne pravne praznine, nejasnoće i kolizije pravnih normi koje otvaraju prostor za njihovu zloupotrebu i umanjuje efikasnost. Prethodne preporuke CeMI-ja nijesu uvažene te se većina uočenih nepravilnosti pri primjeni važećeg pravnog okvira ponavljala i tokom ovog izbornog ciklusa“, navela je Nenezić.
Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja, Ognjen Mitrović, kazao je da su organi za sprovođenje izbora, u najvećem dijelu, efikasno vodili izborne pripreme i ispoštovali većinu zakonskih rokova.
„Iako je ukupan izborni proces u osnovi bio transparentan, CeMI, kao i druge, kako domače tako i međunarodne posmatračke misije, nijesu bile uključene u rad institucija i organa za sprovođenje izbornog procesa, i imale su ograničen uvid u proces i dokumenta koja su pratila izborni proces“, rekao je Mitrović.
U CeMI-ju ocijenjuju da posmatračke misije treba da budu uključene, od pripremnih izbornih radnji do zaključenja izbornog procesa, kako bi se osigurala puna transparentnost i doprinijelo punoj informisanosti građana o svim pojedinostima izbornog procesa.
„Biračko pravo imaju svi državljani Crne Gore, sa navršenih 18 godina, pod uslovom da imaju prebivalište u Crnoj Gori najmanje 24 mjeseca prije dana izbora. Međutim,
Državna izborna komisija (DIK) je od dana raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora do 11. juna održala 44 sjednice. DIK redovno objavljuje sve odluke, dnevni red sjednica i zapisnike sa istih na svojoj zvaničnoj internet stranici“, naveo je Mitrović.
Prema njegovim riječima, dio DIK-a koji treba posebno pohvaliti su članovi izabrani na konkursu, i Stručna služba DIK-a, koja je pokazala visok nivo profesionalnosti i otvorenosti za saradnju sa nevladinim organizacijama.
„Državna izborna komisija je utvrdila i objavila preliminarne rezultate izbora u skladu sa zakonskim rokom. Rezultati su utvrđeni bez glasanja članova Komisije, kao što je to bio slučaj i u prethodnom izbornim izbornim procesima“, kazao je Mitrović.
Ukazao je da su kampanju obilježile tri jasno različite faze: prva faza mogućeg odlaganja izbora koja je završena istekom roka za podnošenja izbornih lista 16. maja, druga faza umjerene kampanje do posljednjih dana maja, i treća faza agresivne kampanje u posljednje dvije sedmice kampanje.
„Kampanja je bila konkurentna, ali nedovoljno sadržajna i sa naglašenim elementima negativne kampanje u završnici koja je mogla uticati na opredjeljenje birača. Optužbe nosilaca lista, ozbiljne sadržine, bez izjašnjenja nadležnih institucija u odnosu na karakter iznešenih optužbi, uz zlopotrebu institucija sistema i pozicije moći, loš su primjer i trebaju biti ograničene kako ne bi mogle uticati na opredjeljene birača“, naveo je Mitrović.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, Miloš Vukanović, kazao je da je u cilju finansiranja izborne kampanje izdvojeno je 3,159,104 eura.
„U poređenju sa 2020. godinom kada su opredijeljena budžetska sredstva iznosila 2.367.805 eura, očigledno je veliko povećanje budžetskih davanja za kampanju“, naveo je Vukanović.
Pojasnio je da je Zakonom predviđeno da se pomenuta sredstva dijele na način što se sredstva u visini od 20 odsto raspodjeljuju u jednakim iznosima političkim subjektima, u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista, dok se sredstva u visini od 80 odsto raspodjeljuju nakon izbora političkim subjektima koji su osvojili mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata.
„Kako je za ove izbore potvrđeno 15 lista, svaka od njih je dobila 42,121 eura. Kako zakon ne predviđa sankcije za ne ostvarenje minimalnog potrebnog broja glasova lista koje su dobile sredstva, javnost je još jednom negodovala, optuživajući pojedine partije za ulazak u izbornu trku iz cilja ostvarivanja profita“, kazao je Vukanović.
Istakao je da je svih 15 političkih subjekata otvorilo zasebne žiro račune, a njih 13 je u zakonskom roku dostavilo petnaestodnevne izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica.
„ASK ima ograničena ovčašćenja u dijelu kontrole utrošenih sredstava te pravni okvir za finansiranje partija i izbornih kampanja, i zloupotrebu državnih resursa, kao i propisana kontrolna ovlašćenja te institucije, moraju biti unaprijeđeni, jer ne daju osnov za sprovođenje suštinske kontrole“, naveo je Vukanović.
Ukazao je da je tokom izbornog ciklusa notirana izrazito visoka stopa zapošljavanja lica u javnom sektoru, navodeći da je u periodu trajanja kampanje ASK notirao 5518 ugovora o zapošljavanju , ne računajući javna preduzeća jer zakon i dalje ne predviđa dostavljanje informacija o zapošljavanju tokom izborne kampanje u privrednim društvima čiji je osnivač i/ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave.
„Izdaci za socijalna davanja narasli su tokom izborne kampanje na 26 miliona eura, dok su se u ostala četiri mjeseca ove godine (januar, februar, mart i maj) kretala između 16 i 20 miliona eura. Dodatno, donešeno je 1.013 odluka kojima su opredijeljena i plaćena sredstva sa tekuće budžetske rezerve u ukupnom iznosu od 5.365.423 eura“, rekao je Vukanović.
Naveo je da je, sa tekuće budžetske rezerve, od strane Ministarstva finansija i opština isplaćeno ukupno 786 jednokratnih novčanih pomoći u ukupnom iznosu od 882.021 eura, dok su opštine zasebno isplatile 236 socijalnih pomoći u ukupnom iznosu od 74.558 eura.
Nenezić je, govoreći o izvještavanju medija tokom parlamentarnih izbora, kazala da je medijsko okruženje konkurentno, sa velikim brojem registrovanih medija, a da je javni emiter ispoštovao zakonske preduslove i ponudio balansiranu pokrivenost kampanje.
„Međutim, zastarjeli pristup prezentacije 15 lista i koalicija, sa kratkim ograničenim vremenom, bez mogućnosti susštinkog ukrštanja argumenata, nije dovoljan za građane da dobiju sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informisanu odluku“, rekla je Nenezić.
Ukazala je da su privatni mediji organizovali prezentacije i debate u ograničenom okviru, sa onim listama za koje su ciljenili da je potrebno predstaviti radi aktraktivnosti programa, ili uslijed favorizovanja određenih političkih subjekata.
„Iako legitimno, ovakav pristup ne pruža jednak prostor svim akterima izbornog procesa i stavlja u povlaščeni položaj određene subjekte, CeMI preporučuje da se razmotri način prezentacije izbornih lista i koalicija, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, kako bi se obezbijedila jednaka šansa svim akterima da svoj program predstave biračima“, navela je Nenezić.
Prema njenim riječima, ukupno je objavljeno 3961 medijskih izvještaja.
„Najveći udio u izvještavanju o parlamentarnim izborima 2023. imali su veb portali sa kumulativno 2830 medijska izvještaja ili oko 71 odsto ukupne plasirane, odnosno evidentirane medijske građe. Slijede televizije sa 780 medijskih izvještaja“, rekla je Nenezić.
Govoreći o izbornoj ćutnji, Nenezić je kazala da je do izražaja došlo vršenje propagande političkih partija preko društvenih mreža.
„Najvažniji razlog za ovo jeste nepodudarnost rješenja u relevantnim zakonima, tj. Zakonu o izboru odbornika i poslanika (izborna propaganda traje do 24 časa prije dana održavanja izbora) i Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (izborna propaganda traje do dana održavanja izbora). U odnosu na tradicionalne, kao i online medije, poštovala su se pravila medijskog oglašavavanja političkih partija tokom predizborne ćutnje, te nije bilo političkih sadržaja u kojima su se isticali simboli i slogani političkih partija“, pojasnila je Nenezić,
Ukazala je da će zbog niza faktora, poput slabijeg izbornog rezultata nekih izbornih subjekata i rasporeda žena na izbornim listama, prema trenutnom rasporedu mandata, učešće žena u crnogorskom parlamentu biti znatno manje nego što je bilo neposredno pred izbore.
„Tako će u Parlament ući 17 poslanica (20,98 odsto), što je značajno manje u odnosu na dva prethodna saziva. Na ovaj način reprezentativnost žena u crnogorskom parlamentu pada ispod svjetskog prosjeka koji prema posljednjim podacima iznosi 24,6 odsto. Procentualna zastupljenost nacionalnih partija manjinskih naroda u Parlamentu nakon ovih izbora biće 12.34 odsto, što je značajno povećanje u odnosu na 4.93 odsto iz 2020. i 2016“, rekla je Nenezić.
Prema njenim riječima, izborni sistem stavlja u neravnopravan položaj pripadnike Roma, koji nemaju ravnopravan status sa pripadnicima manjinske zajednice koja u sličnom procentu učestvuje u ukupnoj populaciji.
„Sistem diferencijalnih zakonskih cenzusa, kojim se manjinama daje privilegovan položaj sadrži nelogičnosti, koje mogu dovesti do efekta koji je u nesaglasju sa konceptom pozitivne diskriminacije manjinskih naroda“, navela je Nenezić.
Kazala je da je na osnovu projekcija na bazi reprezentativnog uzorka koji se sastoji od 400 biračkih mjesta u Crnoj Gori, CeMI u 20 sati i 45 minuta izašao sa prvom procjenom rezultata, a da su nakon toga građani imali mogućnost da prate popunjavanje uzorka.
„Dodatno, CeMI je sproveo paralelno prebrojavanje glasova i objavio projekcije preliminarnih rezultata osnovu 100 odsto obrađenih biračkih mjesta u Crnoj Gori i 100 odsto obrađenog ukupnog biračkog tijela tokom izborne noći, na web sajtu, aplikaciji ferizbori.me, i na svojim socijalnim mrežama“, rekla je Nenezić.
Pojasnila je da je prosječno odstupanje procjene procenata dobijenih glasova političkih partija na ukupnoj populaciji birača bilo gotovo identično podacima koje je utvrdila Državna izborna komisija za preliminarne rezultate izbora.
„Prosječna apsolutna greška procjene osvojenih glasova je bila 0.03 odsto. Raspodjela mandata je ista kao i ona koju je utvrdila Državna izborna komisija, odnosno nije bilo odstupanja procjene u odnosnu na podatke koje je saopštila ta institucija“, zaključila je Nenezić.
Projekat Građansko nadgledanje parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023 je podržala Britanska ambasada Podgorica.
U Višem sudu u Podgorici nastavljeno je ponovno suđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.
Svi optuženi su ostali pri ranije iznijetim odbranama a jedan od njih Andrija Mandić, optužio je glavnog specijalnog tužioca i saopštio da u ovom predmetu, nastavljaju da rade isti posao kao i bivši GST Milivoje Katnić.
Takođe jedan od optuženih Milan Knežević saopštio je da je tužiteljka Jelena Protić nedostojna da vrši funkciju zastupnika optužbe te da je ona samo nastavak jednog tužilačko-političko-međunarodnog angažmana protiv čelnika koalicije ZBCG.
A zbog toga što prema ocjeni Vijeća, Mandić i Knežević nijesu poštovali naređenje predsjednika Vijeća za održavanje reda u sudnici, udaljeni su sa pretresa.
Lider Pokreta Evropa sad (PES) prije mjesec dana dobio je ispis iz državljanstva Srbije, potvrđeno je „Vijestima“ u Pokretu.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) u toku je postupak provjere.
Spajić se u martu izjasnio u vezi sa činjenicama i okolnostima sticanja državljanstva Srbije.
MUP je 15. februara po službenoj dužnosti pokrenuo postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva Spajiću, nakon što im je Državna izborna komisija (DIK) dostavila dokument iz MUP-a Srbije u kom se navodi da Spajić ima prebivalište u Beogradu.
