“Dobro jutro Crna Goro. Nastavljamo sa lijepim vijestima – Obuzdana inflacija i rekordan rast BDP-a. U prvom kvartalu krenuli smo u snažan obračun sa inflacijom koja je značajno pala u periodu februar-april. Po tom parametru Crna Gora zauzima drugo mjesto u Evropi”, naveo je Abazović na Fejsbuku.
Takođe, kako je oddao, realna stopa rasta BDP u prvom kvartalu, koja isključuje inflaciju, iznosila je rekordnih 6.1 odsto, po čemu je Crna Gora na drugom mjestu u Evropi.
“Ovo pokazuje da kada isključimo uticaj inflacije na rast BDP i dalje bilježimo rekordne rezultate u ekonomiji. Idemo dalje, očekujemo nastavak sličnih trendova i u drugom kvartalu. Na pravom smo putu”, poručio je Abazović.
Grčka je proglasila tri dana žalosti poslije potonuća broda sa migrantima u Jonskom moru u kojem su, kako se strahuje, možda stradale stotine ljudi, saopštila je služba vršioca dužnosti premijera.
Obalska straža objavila je da je izvukla iz mora 79 tijela i spasila oko sto osoba. Spašeni su, međutim, rekli da je na brodu bilo više stotina ljudi.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je saopštila da izvještaji sugerišu da je na brodu, za koji se vjeruje da je iz oblasti Tobruk na istoku Libije isplovio ka Italiji, bilo do 400 migranata.
Vršilac dužnosti direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Ranko Aligrudić potvrdio je da će od 20. juna početi isplata penzija sa povećanjem od 8,51 odsto.
„Obračun je završen, danas se još obavljaju provjere i kontrole, koliko je sjutra idu pare ka bankama i Pošti. Za 124.000 korisnika Fonda PIO biće uvećana isplata za 8,51 odsto“, rekao je Aligrudić u Bojama jutra na TV Vijesti.
Naveo je da će za tu isplatu biti potrebno 47 miliona eura. „Sve je pripremljeno, neće biti nikakvih problema“, dodao je.
Aligrudić je kazao da će najniža penzija sada biti 282,07 eura, što je povećanje u odnosu na dosadašnjih 259 eura.
Najnižu penziju prima oko 40 hiljada penzionera.
„To je pozamašan broj, faktički trećina penzionera prima najnižu penziju, to je 35,9 odsto prosječne zarade. Prosječna penzija iznosi 406 eura, odnosno 51,65 odsto prosječne zarade“, naveo je v.d. direktor Fonda PIO.
Kazao je da povećanjem penzija nastoje da taj procenat bude što veći i da se dođe do nivoa da prosječna penzija čini 70 odsto prosječne plate.
Na pitanje koliko je to izvjesno, kazao je kako misli da se ide ka tom cilju. „Kada će to biti, ne znam“, dodao je.
Najviša penzija koju neko prima u Crnoj Gori je 2.789,85 eura.
Aligrudić je rekao da penzioneri na jesen mogu očekivati zakonsko usklađivanje. „Koliko će biti, ne želim da nagađam. Pratimo parametre koje objavljuje Monstat i na osnovu njih donosimo odluku o redovnom usklađivanju penzija“, kazao je.
Na pitanje kada bi se mogla očekivati nova jednokratna pomoć, Aligrudić je rekao da će se pratiti da li povećanje penzija prati eventualno povećanje plata.
Zemljotres se dogodio na dubini od 124 kilometara oko 10.00 časova po lokalnom vremenu (4.00 po srednjoevropskom vremenu) kod Kalatagana, u provinciji Batangas, blizu glavnog grada Manile.
Za sada nisu prijavljeni nastradali ili štete, ali su ekipe poslate da procijene posljedice potresa, rekao je šef policije Kalatagana Emil Mendoza.
Rekao je i da su on i zaposleni u njegovoj policijskoj stanici istrčali napolje poslije potresa.
Šef službe za upravljanje posljedicama vanrednih događaja u Kalataganu rekao je da je potres trajao između 30 sekundi i minuta.
Osjetio se u glavnom gradu Manili gde su stanovnici izletjeli iz zgrada.
Potresi se svakodnevno događaju na Filipinima koje se nalaze na „vatrenom pojasu“ Pacifika, zoni sa intenzivnom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću.
Posljednji veliki potres dogodio se na sjeveru te zemlje u oktobru prošle godine. Bio je magnitude 6,4 i pogodio je grad Dolores u planinskoj provinciji Abra. U njemu je povrijeđeno više ljudi, oštećene su zgrade i dalekovodi u većem dijelu te oblasti.
Zemljotres magnitude sedam je pogodio provinciju Abra i u julu prošle godine a u tom potresu je bilo 11 mrtvih i više stotina povrijeđenih a izazvao je klizišta i pukotine u tlu.
Iz AMSCG vozačima su savjetovali da vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu i vozilima za prevoz opasnih materija, na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-5 Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije će saobraćaj biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta, od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta i od 20 sati i 30 minuta do pola sata poslije ponoći.
Na magistralnom putu M-5 Ribarevine – Dračenovac, u mjestu Rožaje, saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i obustavlja se najduže do 30 minuta zbog sanacije zidova.
Saobraćaj na putu Mateševo – Kolašin zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-2 Podgorica – Bioče saobraćaj je, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Sabraćaj za sva vozila na regionalnom putu R-3 na dionici Pljevlja – Metaljka zbog asfaltiranja je obustavljen od deset do 14 sati. Ako vremenski uslovi ne dozvoljavaju radove neće dolaziti do obustave saobraćaja.
Na magistralnom putu M-3 Šćepan Polje – Danilovgrad promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog asfaltiranja.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u Budvi od Prijevora do Lastve Grbaljske, a saobraćaj će biti obustavljen od deset do 14 sati.
Riječ je o ocu (1981) i njegovom devetogodišnjem sinu
U stanu u beogradskom naselju Banovo brdo sinoć su pronađena tijela oca i sina bez znakova života. U ulici Milana Stanivukovića na Banovom brdu pronađena su dva tijela, kako javljaju Novosti. Riječ je o ocu i sinu koji su pronađeni bez tragova života.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu zatekli su večeras u stanu na Banovom brdu beživotna tela D. J. (1981) i njegovog devetogodišnjeg sina.
Kako se sumnja, reč je o ubistvu i samoubistvu.
Istraga je u toku, a o svemu je obavešteno i nadležno tužilaštvo.
Policija Kosova saopštila je prethodno da su tri njena granična službenika navodno kidnapovale snage Srbije na graničnoj liniji na sjeveru Kosova, dok zvaničnici u Beogradu tvrde da su uhapšeni bili duboko na teritoriji Srbije
Vlada Kosova saopštila je da su institucije zabranile ulazak vozila sa srpskim registarskim oznakama na Kosovo nakon, kako tvrde, otmice kosovskih policajaca.
Policija Kosova saopštila je prethodno da su tri njena granična službenika navodno kidnapovale snage Srbije na graničnoj liniji na sjeveru Kosova, dok zvaničnici u Beogradu tvrde da su uhapšeni bili duboko na teritoriji Srbije.
Portparol Vlade Prparim Krueziu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da su kosovske institucije nakon posljednjih dešavanja odlučile da povećaju nivo graničnih kontrola.
„Zbog toga je, kao hitan korak, odlučeno da se zabrani ulazak vozila sa srpskim tablicama na Kosovo, dok se nastavlja analiza situacije od strane bezbjednosnih institucija. Sljedeće radnje biće preduzete na osnovu preporuka institucija za sprovođenje zakona”, rekao je Krueziu.
Tenzije između Beograda i Prištine počele su 26. maja, kada su novi albanski gradonačelnici opština na sjeveru, uz asistenciju kosovske policije, ušli u zgrade lokalnih samouprava, uz protivljenje lokalnih Srba.
Tenzije su kulminirale 29. maja, kada su se u Zvečanu demonstranti sukobili sa pripadnicima NATO misije na Kosovu, KFOR.
U sukobima je povrijeđeno više desetina ljudi sa obje strane.
Osim po nikad manjoj izlaznosti, minuli parlamentarni izbori ostaće upamćeni i po velikom broju takozvanih rasutih glasova kojih je bilo više od 29 hiljada. To je, kažu analitičari, bilo očekivano s obzirom na veliki broj manjih i javnosti slabije poznatih učesnika u nedjeljnoj izbornoj utakmici. Glasovi su se po automatizmu prelili najbolje plasiranim koalicijama, predvođenim Pokretom Evropa sad i DPS-om.
Ulaznicu za novi saziv parlamenta na nedjeljnim izborima nije uspjelo da obezbijedi šest izbornih lista ali zato jesu dobili podršku ukupno 29 i po hiljada građana. To znači da su glasovi gotovo deset odsto birača rasuti.
Iako je riječ o prilično visokoj cifri s obzirom na nisku izlaznost, za analitičare to nije iznenađenje.
„Mislim da to nije bilo neočekivano imajući pojavu novih aktera. Ipak su oni imali kratku kampanju i jako kratak period da se predstave građanima i vrlo ograničene resurse, da ne govorimo da su njihovi protivnici bili velike partije sa velikom infrastrukturom ili one partije koje su koristile različite države resurse. Zbog manje izlaznosti mandat podrazumijeva manji broj glasova ali zbog manjeg broja ljudi koji su izašli na izborima teže je doći do tih glasova koji su neophodi. Upravo, glasovi svih onih koji su u nedjelju podršku dali nekoj od izbornih lista koja nije prešla cenzus pripali su onima koji su osvojili najveći broj glasova“, istakla je analitičarka Nikoleta Đukanović.
„U ovom slučaju, to je Evropa sad, u određenom dijelu DPS-a. A da li je to pravedno ili ne – to je zakonitost D“ontovog modela raspodjele mandata koji se koristi u našem izbornom sistemu“, kazala je Đukanović.
I to je, vjeruje naša sagovornica, dijelom doprinijelo nikad nižoj izlaznosti na ovim izborima.
„Mislim da je to jedan od razloga zašto je dio stanovništva ostao kući. Upravo zbog toga što su možda htjeli dati glas tim novim građanskim listama ali su prošli od pretpostavke da će njihov glas biti izgubljen odnosno neiskorišćen, rasut“, kazala je Đukanović.
Da to ipak nije bilo uvijek tako potvrđeno je na izborima prije tri godine ali i 2016. godine.
Tada je izlaznost bila preko 70 odsto, ali je broj rasutih glasova 2016. godine bio duplo manji nego na ovim izborima, dok je prije tri godine svega 0,3 odsto birača podržalo stranke koje su ostale ispod cenzusa.
Najdrastičniji primjer dogodio se ipak 2009. godine kada je liste ispod cenzusa podržalo čak gotovo 12 odsto onih koji su izašli na birališta.
Tužilački savjet danas će ispitivati optužni prijedlog zamjenice disciplinske tužiteljke, kojim se zahtijeva razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice. Početak sjednice zakazan je za 11 sati.
Predlog za razrješenje Medenica podnijet je 31. maja, zbog navodnog neprimjerenog uticaja na rad kolega, a nakon što je ministar pravde Marko Kovač u aprilu tražio od Tužilačkog savjeta da ona bude razriješena.
Kovač je tada kazao da je Medenica sprovela neprimjeren uticaj na kolege iz podgoričkog ODT Vukasa Radonjića i Nikolu Boričića, u vezi sa postupanjem u predmetu povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.
Boričić i Radonjić su na sjednici Odbora za politički sistem i pravosuđe saopštili da ih je Medenica zvala i pritiskala da puste policajce uhapšene u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću.
Ustavni sud ukinuo je odluku o pritvoru za bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića jer smatraju da nema opasnosti od bjekstva, potvrdio je za TVCG Miloševićev branilac dr Vladan S. Bojić.
Ustavni sud je predmet vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje.
Odluka Ustavnog suda, uslijedila je nakon ustavne žalbe Miloševićevog advokata.
Prethodno je vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca na predlog Specijalnog tužilaštva. Miloševiću je tada pritvor produžen do 21. juna.
Podsjetimo, bivši direktor Uprave carina i prihoda Rade Milošević uhapšen je 21. decembra po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je stvorio kriminalnu organizaciju.
