Udruženje prevoznika Crne Gore danas je, nakon sastanka sa predstavnicima Vlade donijelo odluku da prekine blokade.
Ranije su najavili da su nakon jučerašćeg djelimično zadovoljni, i da su na dobrom putu do postizanja dogovora.
Udruženje prevoznika Crne Gore danas je, nakon sastanka sa predstavnicima Vlade donijelo odluku da prekine blokade.
Ranije su najavili da su nakon jučerašćeg djelimično zadovoljni, i da su na dobrom putu do postizanja dogovora.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, a o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji. On je to saopštio povodom najava da bi funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja.
Mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje jeste Skupština Crne Gore, kaže Spajić, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
„Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup. Upravo takav pristup predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori“, naveo je Spajić.
S druge strane, kako je rekao, pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje i ne treba ga dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.
„Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji“, navodi premijer.
On je poručio da ucjene neće proći.
„Garantujem da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, a o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji“, zaključio je Spajić.
Nemogućnost policije da pronađe i uhapsi osuđenog šefa organizovane kriminalne grupe Miloša Medenicu, koji se nalazio u kućnom pritvoru, predstavlja najveći bezbjednosni propust u savremenoj istoriji Crne Gore, ocijenili su iz Građanskog pokreta URA.
Oni su kazali da je to još jedan dokaz potpunog kolapsa institucija sistema i bezbjednosti 44. Vlade Crne Gore.
– Posebno zabrinjava činjenica da je, prema nezvaničnim informacijama sa kojima raspolažemo, policija obilazila objekat stanovanja noć prije izricanja presude, očigledno bez preduzimanja osnovnih mjera nadzora, kakve su primjenjivane u ranijim slučajevima, poput slučaja sa turskim državljaninom Binalijem – poručuju.
– Opravdano sumnjamo da je Medenici, osuđenom šefu organizovane kriminalne grupe, na neki način poslat „signal“ da će odmah nakon izricanja presude krenuti njegovo privođenje, zbog čega mu je dat prostor da se preko noći skloni na sigurno – naglašavaju iz URA.
Iz URA dodaju da je po ko zna koji put, od formiranja 44. Vlade, sistem bezbijednosti potpuno zakazao, a Vlada Crne Gore pokazala nemoćnom da se suoči i sa najsitnijim izazovima.
– Od Balijagića, preko spomenika Pavlu Đurišiću, do današnjeg slučaja Medenice, pokazuje se trulost sektora bezbijednosti i nižu se slučajevi koji ukazuju da su ljudi koji vode Vladu Crne Gore i sektor bezbijednosti nedorasli zadatku, neznaveni i nesposobni da građanima obezbijede mir, sigurnost i zadovoljenje pravde – naznačili su iz pokreta URA.
Zaključuju da je zbog opšteg stanja važno što hitnije utvrditi odgovornost nadležnih, ali i političku najviših zvaničnika Vlade koji su ponovo bacili sektor bezbjednosti na koljena.
U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po uglavnom mokrim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni.Vozačima savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodile su se četiri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teže i četiri lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Prošle sedmice je objavljeno da je u apotekama u Crnoj Gori registrovana nestašica određenih ljekova koji se koriste u terapiji kardioloških i neuroloških oboljenja.
Među ljekovima kojih trenutno nema ili su otežano dostupni navode se metoprolol, ventolin, klonazepam, tiramat, quetra, kao i antibiotik dovicin.
Iz više privatnih apoteka CdM-u saopšteno da se nova isporuka metoprolola očekujeu aprilu ili maju. Iz Montefarma su CdM-u pojasnili razloge ovih nestašica.
Montefarm naglašava da ova ustanova nije direktni uvoznik ljekova i da samim tim ne utiče neposredno na dinamiku snabdijevanja tržišta u Crnoj Gori. Kako su pojasnili, nabavka ljekova sprovodi se isključivo kroz postupke javnih nabavki, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje, a na te postupke se javljaju ovlašćeni uvoznici, odnosno privatne veledrogerije.
“Ukoliko proizvođač ili ovlašćeni uvoznik nije u mogućnosti da obezbijedi određeni lijek za tržište Crne Gore, taj lijek tada nije moguće pronaći ni u jednoj apoteci”, navode iz Montefarma, dodajući da se u takvim situacijama ne radi o propustu pojedinačne ustanove, već o tržišnom problemu.
Podsjećaju i da, pored 56 apoteka koje posluju u okviru Montefarma, u Crnoj Gori postoji i 124 privatne apoteke koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje i izdaju ljekove na recept, zbog čega se nestašice odnose na kompletno tržište, a ne samo na državne apoteke.
Kada je riječ o konkretnim ljekovima koji su u fokusu javnosti, iz Montefarma navode da je metoprolol XL u jačinama od 47,5 mg i 90 mg trenutno nedostupan zbog problema u proizvodnji kod proizvođača. O tome ih je kako kažu obavijestio dobavljač, a prema najavama, isporuke se očekuju tokom aprila.
Ventolin aerosol (200×0,1 mg), kako su saopštili, isporučen je skladištu Montefarma prethodnog dana i već je, u skladu sa redovnom dinamikom snabdijevanja, dostupan u njihovim apotekama.
Klonazepam tablete od 2 mg trenutno nijesu prisutne na tržištu, jer ih nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, pa samim tim nije bilo ni ponuda na raspisanim tenderima. Slična situacija je i sa lijekom tiramat, odnosno topiramatom, za koji je isteklo registraciono rješenje, a na postupke javnih nabavki takođe nije bilo ponuda.
Kada je u pitanju antibiotik dovicin (kapsule 5×100 mg), iz Montefarma navode da su isporuke ugovorene ranije, ali da dolazi do kašnjenja, jer je proizvođač „Galenika“ najavio da će potrebne količine moći da isporuči početkom februara. Ističu i da se na Listi ljekova nalazi širok izbor antibiotika, što ljekarima omogućava da terapiju prilagode izborom odgovarajućeg lijeka u zavisnosti od dijagnoze.
Kada je riječ o lijeku Quetra (INN levetiracetam), iz Montefarma naglašavaju da je u njihovim apotekama dostupna Keppra (INN levetiracetam) u jačinama od 500 mg i 1.000 mg. Ovaj lijek se nalazi na doplatnoj Listi, što znači da pacijenti učestvuju u dijelu cijene.
Iz Montefarma ističu da se na važećoj Listi ljekova nalazi oko 1.600 preparata, među kojima je veliki broj terapijskih alternativa, te da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, najčešće usljed problema u proizvodnji ili uvozu, ne znači poremećaj u funkcionisanju javnog zdravstvenog sistema.
U svim slučajevima, kako poručuju, pacijenti treba da se obrate svom izabranom ljekaru radi savjeta o adekvatnoj zamjenskoj terapiji.
Danas pretežno oblačno sa uslovima za slabe padavine u južnim oblastima.
Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo. Slabe kratkotrajne padavine su moguće tek ponegdje. Vjetar u jutarnjim časovima još ponegdje umjeren, pretežno južni. Tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 10 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 9 do 15 stepeni.
More sjutra malo do umjereno talasasto. Vjetar na otvorenom moru slab do umjeren jugoistočni, tokom dana u skretanju na zapadni i sjeverozapadni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.
Prognoza vremena za naredna tri dana
U južnim oblastima sjutra i preksjutra umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu. U subotu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar će biti uglavnom slab. Temperatura vazduha bez većih promjena.
U centralnim oblastima slično vrijeme, sjutra i preksjutra pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu. Vjetar će biti slab. Temperatura vazduha bez većih promjena.
Na sjeveru sjutra umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo. U petak pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u nižim predjelima i slabim snijegom i susnježicom u višim planinskim oblastima. U subotu promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. Vjetar uglavnom slab. Temperatura vazduha bez većih promjena.
Duško Golubović, bivši dugogodišnji operativac crnogorske bezbjednosne službe ANB i službenik Uprave policije, našao se pod lupom javnosti i tužilaštva zbog imovine vrijedne preko milion eura koju je njegova porodica stekla u posljednjih desetak godina. Lokalna nevladina organizacija MANS je još u januaru 2024. godine objavila detalje da su Golubovići kupovali luksuzne automobile (npr. BMW, Porsche) i nekretnine, a da takva potrošnja nije objašnjena prijavljenim prihodima u imovinskim kartonima.
Golubović je uhapšen 9. maja 2025. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje da je prao novac stečen kriminalnom djelatnošću, uključujući i pretvaranje gotovine u nekretnine i druga sredstva. U tom kontekstu je SDT započeo finansijsku istragu i zabilježio zabranu raspolaganja nad njegovom imovinom u Podgorici i na Žabljaku.
Specijalno tužilaštvo sumnja da su sredstva korišćena za kupovinu i ulaganja potekla iz nelegalnih aktivnosti, uključujući pranje novca, a istražitelji su tokom pretresa pronalazili tragove transakcija i dokaze za koje smatraju da ukazuju na pranje više miliona eura. Golubović i njegov branilac, advokat Velibor Marković, odbacuju ove optužbe i tvrde da postoje dokumenti koji opravdavaju porijeklo imovine i da tužilaštvo u dokumentima navodi opšte sumnje, a ne konkretne dokaze ili pravosnažne presude.
Tokom istrage, SDT je stavio zabrane nad velikim brojem nekretnina poput zemljišta, kuća i poslovnih objekata koji su u vlasništvu Golubovića i članova njegove porodice. Takođe, javno su poznate i transakcije poput prodaje stana i garaža za 375.000 eura, koja se desila 9. novembra 2023. godine – u cijelosti plaćena gotovinom. Takvi finansijski potezi dodatno su podstakli sumnje o porijeklu sredstava i motive istrage.
Golubović je dugo godina bio vezan uz sigurnosne strukture u Crnoj Gori, uključujući period kad je radio kao visokopozicionirani saradnik i u ANB i u Upravi policije, čime je pitanje njegovog bogatstva i profesionalne reputacije dodatno zaoštreno u javnosti. Istraga protiv njega se nastavlja, ali pravosnažnog zaključka i epiloga još nema, što ostavlja otvorena pitanja o tome koliko efikasno domaće institucije istražuju sumnje u vezi sa imovinom visokih službenika.
Iako SDT vodi istragu i finansijska istraga je u toku, javnost i dalje čeka jasne odgovore o tome kako je bivši službenik ANB i njegova porodica stekao imovinu vrijednu više miliona eura i da li će neko stvarno snositi pravnu odgovornost. Do sada su ispitivanja, hapšenja, blokade imovine i javne debate doveli do više pitanja nego konačnih odgovora – što ovu priču čini jednim od najozbiljnijih testova crnogorskih antikorupcijskih kapaciteta.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da se on i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović uvijek odazivaju pozivu na sastanke.
On je to rekao nakon što je premijer Milojko Spajić kazao da će već večeras inicirati sastanak sa njima dvojicom, na kojem će zahtijevati sve detalje u vezi sa tim što je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama, kako bi se što prije utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost.
„Očekujem da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a“, napisao je Šaranović na Iksu.
Crnogroski naučnici sa kolegama iz drugih država duže od mesec dana borave na naučno-istraživačkom brodu, a njihov fokus je usmeren na istraživanje mora. Crnogorsku ekspediciju čine naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Vesna Mačić i dr AleksandarJoksimović. Prvi susret sa Antarktikom, kako kaže naučni savetnik dr Aleksandar Joksimović, ostavio je na njega snažan utisak. Priroda, ogromna prostranstva leda i tišina koja dominira ovim kontinentom bez stalnog stanovništva izazivaju istovremeno i strahopoštovanje i divljenje
„Ono što me je prvo fasciniralo, prvi kontakt sa Antarktikom, jeste to da je ovde zaista netaknuta priroda, iskonski netaknuta priroda. Gledate glečere stare ko zna koliko stotina hiljada godina, bio sam u prilici da pijem vodu iz tih glečera, za koju smatram da je pravi eliksir. Naravno, tu je i kontakt sa divljim životinjama – pingvinima, fokama i kormoranima – koji se apsolutno ne plaše čoveka. Najveća privilegija za mene jeste to što duže od mesec dana nisam video automobile, gužve, osetio smog i sve ono što čini svakodnevicu života na ostatku planete Zemlje“, kaže za RINU Aleksandar.
Iako je na južnoj hemisferi trenutno leto, vremenski uslovi su i dalje izuzetno zahtevni i predstavljaju svakodnevni izazov za rad.

„U ovom periodu godine nije preterano hladno, s obzirom na to da je leto, pa temperatura vazduha ponekad ide i iznad nule. Međutim, kada ima vetra, subjektivni osećaj hladnoće se znatno snižava i može da bude i minus 10 do minus 15 stepeni. Problem je i što je temperatura mora, odnosno okeana, uvek oko jednog do jednog i po stepena, zbog čega smo stalno u specijalnim odelima. To su posebna odela i jako su zahtevne procedure prilikom silaska u čamac i odlaska na obalu“, dodaje ovaj crnogroski naučnik.

Za razliku od ostatka ekipe koja boravi u istraživačkoj stanici, dr Joksimović i dr Mačić većinu vremena provode na brodu, gde se svakodnevno obavljaju uzorkovanja mora i sprovode planirane istraživačke aktivnosti vezane za mikroplastiku.
„Uzimamo uzorke sedimenta i vode. Kada ti uzorci brodom budu dopremljeni do naših laboratorija, kolege i naši eksperti koji se bave usko specijalizovanim oblastima radiće dalje analize. Tada ćemo imati prve rezultate o stanju zagađenosti ovde na Antarktiku i u ovim vodama, možda čak i u poređenju sa ostatkom planete“, naglašava Joksimović.
Praznike su crnogorski naučnici proveli daleko od svojih porodica, ali su ih obeležili u društvu kolega iz Bugarske, Rumunije i drugih zemalja.

„U pitanju je vojni brod Ratne mornarice Bugarske sa posadom od 33 člana. Iako smo gosti, uopšte se tako ne osećamo. Toliko smo se sprijateljili i slični smo jedni drugima. Kako Bugari slave Božić, Bogojavljenje i druge verske praznike po drugom kalendaru, slavili smo ih praktično dva puta. Oni su ovde čak i plivali za Časni krst početkom januara. Atmosfera je fenomenalna, družimo se svako veče, pričamo i šalimo se“, kaže Aleksandar.
Iako je iskustvo neprocenjivo, odvojenost od porodice ne pada lako.
„Neobično je biti odvojen od kuće tokom praznika, ali postoji ograničen satelitski internet, pa sam u stalnoj komunikaciji sa porodicom. To je veoma važno. Ipak, ovaj zadatak i ova misija predstavljaju posebno zadovoljstvo, čast i privilegiju da kao naučnici budemo ovde“, rekao je on,

Ističe da kao ljudi ne smemo dozvoliti da i Antarktik postane mesto gde će čovek ostaviti svoj negativan trag.
Antarktik kao nenaseljeni kontinent isključivo je namenjen naučnim istraživanjima i tokom letnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica.
Istraživačka misija traje do 20. februara, nakon čega se očekuje povratak crnogorskih naučnika.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagovao je na vijest da policija traga za Milošem Medenicom, nakon što mu je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Medenici je, podsjećamo, izrečena jedinstvena kazna zatvora od 10 godina i dva mjeseca, kao i novčana kazna od 50.000 eura.
“Kada smo prije godinu ipo predložili izmjene ZKP-a (Zakonik o krivičnom postupku) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom)”, napisao je Čarapić u objavi na meži X.
Tada je ovaj predlog, kako ističe, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.
“Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora – blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima”, kazao je Čarapić.
On zaključuje da su ih danas okolnosti, koje su za njih bile predvidive, možda obeshrabrile, ali su, kako kaže, nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjere ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su njihove namjere i ideje ispravne.
Kada smo prije godinu ipo predložili izmjene ZKP-a kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od…
— Vasilije Čarapić (@CarapicVasilije) January 28, 2026