Na sjeveru Crne Gore danas će biti pretežno sunčano i još toplije. Ujutru ponegdje po kotlinama kratkotrajno magla, poslijepodne slab do umjeren razvoj oblaka, dok je u planinama lokalno moguća kiša ili grmljavina. Temperatura od 25 do 33 stepena.
Na jugu države, pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne u kontinentalnim predjelima slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren južni i zapadni.Temperatura od 30 do 34 stepena.
More će biti malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, pretežno zapadni i sjeverozapadni. Temperatura mora oko 24 stepena. UV indeks vrlo visok, oko 8 UV jedinica.
Na Sjeveru naredna tri dana
Na sjeveru u četvrtak pretežno sunčano i toplije. U petak takođe više sunčanih perioda, popodne lokalno kiša ili grmljavina, uz manji pad temperature.
Na Jugu naredna tri dana
Na jugu, u četvrtak i petak sunčano i veoma toplo. U popodnevnim satima slab do umjeren razvoj oblaka, a u petak veče i tokom noći postepeno jače naoblačenje.
Evropa
Iznad većeg dijela zapadne Evrope sjutra mestimično kiša s pljuskovima i grmljavinom, a biće i pojačanog južnog i jugozapadnog vjetra. Malo kiše očekuje se na jugu Skandinavije i na području Poljske, dok će u ostalim oblastima kontinenta biti sunčano i toplo. Najtoplije će biti na Mediteranu, jugu i dijelu centralne Evrope. Temperatura od 22 stepena u Moskvi do 34 u Zagrebu.
Balkan
Na Balkanu se potvrđuje početak ljeta. I dalje sunčano ili pretežno sunčano i veoma toplo. Temperatura uglavnom od 31 do 34 stepena.
Zanimljiv podatak – 20. juna 2013. u Podgorici je izmjerena najviša temperatura za današnji dan u Crnoj Gori od 38,4 stepena. Istog dana u Pljevljima je temperatura dostigla rekord za današnji dan, 34 stepena, što je deset stepeni iznad prosječne.
Epilog izbora od 11. juna je bio iznenađujući za sve, počev od male iznaznosti pa do rezultata koji je takav da, što bi rekao Dritan, može svako sa svakim a ne mora niko ni sa kim, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) i nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” na nedavno održanim parlamentarnim izborima Milan Knežević gostujući u emisiji “Klub A” na A plus TV.
Knežević je u gostovanju rekao i da ne može da potvrdi da su počeli pregovori oko formiranja 44. vlade Crne Gore, ali da je tačno da postoji određena nezvanična komunikacija na tu temu.
“Čini mi se da je to više neko “opipavanje terena” nego konkretizacija koja bi išla u pravcu pravljenja nove vlade. Epilog izbora od 11. juna je bio iznenađujući za sve, počev od male iznaznosti pa do rezultata koji je takav da, što bi rekao Dritan, može svako sa svakim a ne mora niko ni sa kim“, prokomentarisao je Knežević u emisiji Klub A na A plus TV.
On je dodao da je i pred Milojkom Spajićem i pred ostalim subjektima koji žele stabilne društveno političke prilike ozbiljan izazov.
“Biće veoma kompleksno u narednom periodu doći do nekog optimalnog rešenja koje bi trebalo da zadovolji sve, a opet i da pomiri razlike koje postoje između političkim subjektima koji su prošli cenzus“, ocijenio je Knežević.
Lider DNP je poručio da je za optimalno rešenje vezano za formiranje nove vlasti koja bi odblokirala proces evrointegracija, “potrebno prvo naći zajedničke imenitelje u radu te vlade”.
“Prvi i osnovni imenitelj je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, koja je i usko vezana za proces evrointegracija. Mi značajno tapkamo u mjesto naročito u poglavljima 23 i 24, i taj rok pristupa se produžava. Sada više nije 2025. godina, plašim se da će to biti tek nakon 2030. jer kako vidimo jer u budžetu koji treba da se donese 2028. nije predviđena stavka za proširenje. Svi konstituenti nove vlade trebalo bi da porade na tom zadatku ali to je nemoguće bez ozbiljne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, rekao je Knežević i naglasio da je to “nemoguće bez demontaže Đukanovićeve zaostavštine koja je prisutna u svim porama sistema od tužilaštva, sudova preko državne uprave”.
“Nisam ni za kakve revolucionarne metode niti da se prebrojavaju politička krvna zrnca ali smatram da oni koji budu u novoj vladi preuzmu odgovornost za to. Važno je da nam se ne ponovi to što je bilo nakon 30. avgusta 2020. da oni koji nisu izabrani voljom naroda se nađu na pozicijama koje podrazumijevaju odgovornost sa institucionalnog nivoa a ne podrazumijevaju njihovu ličnu odgovornost”, zaključio je.
Socijalistička narodna partija (SNP) je poželjan partner svakom koalicionom subjektu za formiranje vlasti, kazao je predsjednik te stranke Vladimir Joković za Adria Televiziju.
On je rekao da očekuje da će brzo doći do pregovora i da će SNP biti dio buduće 44.Vlade Crne Gore.
„SNP je napravio takva kolosalna djela koja će ostati zabilježena za budućnost sa takvom snagom učiniti to i sa takvom političkom pričom za svako poštovanje i SNP će biti dio ili poželjan dio sljedeće vlade“, kazao je on za Adriu.
DIK je u obavezi da sazove sjednicu i u roku od 24 sata odluči o prigovoru izborne liste „Pravda za sve“ ili će se prigovor smatrati usvojenim po sili zakona – kazao je Leposavić
Nosilac liste „Pravda za sve“ Vladimir Leposavić danas, u 17:38h, podnio je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor na propust, u vezi sa odlukom o obavezi ponavljanja izbora u Kolašinu, a na osnovu čl. 108 st. 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
– DIK je poništio održavanje novih izbora u Kolašinu, a ostavio na snazi odluku po kojoj ti izbori moraju da se ponove. DIK je u obavezi da sazove sjednicu i u roku od 24 sata odluči o prigovoru izborne liste „Pravda za sve“ ili će se prigovor smatrati usvojenim po sili zakona – kazao je Leposavić.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za TV E negirao je bilo kakvo učešće južnokorejskog državljanina Do Kvona u finansiranju njegove predsjedničke kampanje.
Kao dokaz, Milatović navodi da su svi finansijski podaci istiniti i dostupni javnosti, kao i donatori kampanje.
Negira ličnu ili bilo kakvu drugu povezanost sa Do Kvonom.
TV E podsjeća da je Do Kvon osumnjičen za prevaru vrijednu 40 milijardi dolara, u završnici kampanje za parlamentarne izbore doveden je u vezu sa Pokretom Evropa sad i njihovim liderom Milojkom Spajićem zbog čega se javnost pitala da li je imao vezu sa finansiranjem kampanje predsjedničkog kandidata PES-a.
Učenik koji se nakon masovne pucnjave liječi u Čikagu poslije operativnog zahvata pomjera ruku, ali je još neizvjesno da li će moći da hoda, rekla je ministarka zdravlja Danica Grujičić.
– Dječak koji je teško povrijeđen u pucnjavi u OŠ „Vladislav Ribnikar“ operisan je u Čikagu, kolege su zadovoljne operacijom, oštećenja su teška i trenutno je na nekakvoj specijalnoj rehabilitaciji – rekla je ministarka zdravlja Srbije prof. dr Danica Grujičić.
Oporavak će, navodi Grujičićeva, trajati dugo, što i sami znaju i iz iskustva.
– To je kičmena moždina. Pitanje je, takođe, i brahijalnog pleksusa na desnoj strani. Lijevu ruku je prilično dobro pokretao i prije te operacije. Šta će biti sa nogama, sve je neizvjesno. Najvažnije je da on vjeruje da može da se oporavi. Psihičko stanje je jako bitno. Nemam informaciju u kakvom je trenutno stanju. Dok je bio u Beogradu imao je faze i raspoloženja i neraspoloženja. Mlad je, dječak koji je bio vrlo aktivan, odjednom je postao zavistan od komplete tuđe njege. Nije lako- objašnjava prof. Grujičić prenosi Kurir.
S dječakom su u Čikago otišli i roditelji, koji su, inače, doktori.
– Nadam da će oni, kao ljekari, moći da vide kakva je to vrsta rehabilitacije na kojoj je dijete i sve što nemamo u Srbiji pa da to i uvodimo. Uvijek, i kada se prati neki pacijent, čovjek može mnogo da nauči, da vidi da li postoji neka novina, da li možda mi nešto radimo bolje nego oni. Od svakoga možete nešto da naučite – kaže ministarka.
Djevojka ranjena u maskaru u Mladenovca kojoj je amputirana šaka je na rehabilitaciji.
– Kada prođe rehebilitacija vidjeće se da li je pogodna za tu robotičku šaku. RFZO je preuzeo obavezu da sve to finansira. Kada se u bilo kojoj porodici dese takve tragedije, uvijek je potrebna pomoć. Ali ne smije se pričati da država neće platiti ono što je strogo vezano za zdravlje i da se za to skuplja novac. Treba skupiti novac tim roditeljima, porodici, njoj samoj treba pomoći jer je ipak ostala bez šake. Ali, država će sve što je vezano za zdravstvo u slučaju sve te djece i tih mladih ljudi koji su povrijeđeni, učiniti sve i platiti sve – navodi Grujičićeva.
Dodaje i da je djevojčica, koja preminula u „Tiršovoj“ 12 dana nakon masakra u „Ribnikaru“, nažalost, od starta bila moždano mrtva.
– Ali mi smo ipak do kraja radili sve što smo mogli. Znate da time idete i protiv medicine, jer je dijete moždano mrtvo, ali je dijete i morate da učinite sve što možete – navodi ministarka.
Upravni odbor Prosvjetne zajednice Crne Gore apelovao je na Vladu i Ministarstvo prosvjete da oko 300 hiljada eura namijenjenih za uplatu školama i vrtićima radi informisanosti zaposlenih u javnim ustanovama, preusmjere za liječenje djece.
Iz Prosvjetne zajednice su saopštili da je Vlada 11. maja donijela odluku da se od septembra svim školama uplati po 1.200 eura, kao podrška štampanim medijima, a radi „cjelovitog informisanje zaposlenih u javnim ustanovama“.
Informacijom je, kako su naveli, predviđeno da se svakoj osnovnoj i srednjoj školi uplati novac za po pet primjerka dnevnih novina Dan, Vijesti i Pobjeda, za svaki radni dan škole.
Iz Prosvjetne zajednice su kazali da ne podržavaju tu odluku Vlade.
“Ovo je tipično nemilosrdno bacanje našeg novca. I da to prihvatimo, od silne administracije u školama nemamo vremena da čitamo štampu”, naveli su iz Prosvjetne zajednice.
Kako su istakli, jasno je da iza svega stoje neki drugi interesi koji nemaju veze sa podrškom obrazovnom sistemu.
“Apelujemo da se ova ogromna sredstva što prije uplate djeci za liječenje“, navodi se u saopštenju.
Iz Prosvjetnje zajednice su kazali da već imaju veliku podršku kolega i da vjeruju da će je dobiti i od javnosti, kako bi izvršili pritisak na Vladu da preusmjeri novac za liječenje djece.
„Dvije strane su se saglasile da bi na tom prostoru, s obzirom na broj postojećih i planiranih objekata, bila neophodna i izgradnja podzemnih garaža.“
Mitropolija crnogorsko-primorska i Glavni grad Podgorica preduzeće potrebne korake kako bi se u narednom periodu riješila preostala međusobna imovinsko-pravna pitanja i stvorile urbanističke pretpostavke da se prostor oko hramova u užem gradskom jezgru privede namjeni da bi svojom funkcijom i estetikom zadovoljio potrebe ne samo vjernika, nego i svih građana, dogovoreno je na sastanku koji je danas održan u Skupštini Glavnog grada.
Na sastanku kojem su prisustvovali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović sa zamjenicima gradonačelnice Danilom Šaranovićem i Lukom Rakčevićem, te predstavnica predstavnica Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma glavna tema razgovora bilo je stvaranje pretpostavki za uređenje prostora oko Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja koji bi trebalo da dobije savremen izgled sa mnogo zelenila, fontana i urbanog mobilijara, uz konzervaciju postojećeg starog groblja.
„Dvije strane su se saglasile da bi na tom prostoru, s obzirom na broj postojećih i planiranih objekata, bila neophodna i izgradnja podzemnih garaža. Sagovornici su razgovarali i o stvaranju potrebnih uslova da se pristupi projektu sanacije i uređenja starog groblja pored Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, a razmatrane su i mogućnosti za gradnju hramova u još nekim djelovima šire teritorije grada gdje postoji interesovanje vjernika.“, saopšteno je iz službe za informisanje Glavnog Grada.
Evropski parlament (EP) podstiče predsjednika, novi Parlament i Vladu Crne Gore da se usredsrede na ključne reforme koje su potrebne da bi zemlja ostvarila napredak u integraciji u EU, i ostaje spreman da sarađuje sa svim političkim akterima kako bi podržao zemlju u održavanju njenog strateškog kursa, navodi se u prvom Nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta za Crnu Goru, izvjestioca Tonina Picule.
U dokumentu se ističe žaljenje zbog činjenice da su visoke političke tenzije, polarizacija, neuspjeh u izgradnji konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa i nedostatak međustranačkog dijaloga zaustavili napredak u reformama vezanim za EU i gurnuli Crnu Goru u duboku političku i institucionalnu krizu.
Crna Gora se pohvaljuje zbog dugogodišnje posvećenosti integraciji u EU, koja je potkrijepljena visokim nivoom javne podrške, ali se i ističe da napredak u pregovorima zavisi od ispunjavanja privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.
Parlament izražava žaljenje što nijedno poglavlje nije zatvoreno u proteklih šest godina.
U nacrtu izvještaja ističe se ozbiljna zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja, napora za destabilizaciju, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane stranih aktera u Crnoj Gori.
Napominje se da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo za spoljni uticaj i osuđuje srpsko miješanje u tom pogledu;
Osuđuje se i sajber napad u avgustu 2022. na digitalnu infrastrukturu Crne Gore i naša zemlja poziva da aktivno pojača otpornost usvajanjem strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji i relevantnog akcionog plana.
S druge strane, u dokumentu je pozdravljeno kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sve sankcije usvojene nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, kao i materijalna i humanitarna podršku Ukrajini.
Pozdravlja se aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU, te u misijama NATO-a.
Prioritetno finalizovati imenovanja sudija
Evropski parlament izražava žaljenje zbog usvajanja kontroverznog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku od strane Skupštine Crne Gore u decembru 2022. godine i pozdravlja pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona od strane Ustavnog suda, navodi se u dokumentu.
Pozdravlja se imenovanje troje sudija Ustavnog suda kao korak ka rješavanju ustavne krize, ali i žali zbog činjenice da je Ustavni sud ostao bez kvoruma od septembra 2022. Europoslanici pozivaju novi parlament da prioritetno finalizira imenovanja sudija;
Primjećuju se napori koji se ulažu u borbi protiv organizovanog kriminala kroz zakonodavne promjene i hapšenje ključnih ličnosti, sve veći broj pravosnažnih presuda, ali i dalje postoji zabrinutost EP zbog dugih suđenja i čestih odgađanja.
U nacrtu izvještaja EP ponovljen je poziv da se izbori na lokalnom nivou održe istog dana, pozdravlja činjenica da su izbori u 14 opština održani istog dana u oktobru 2022. i poziva na snažan zakonodavni okvir u tom pogledu.
EP napominje da su predsjednički i parlamentarni izbori 2023. godine bili konkurentni, da su kandidati mogli slobodno da vode kampanju i da su uživali jednake mogućnosti da dopru do glasača. Međutim i dalje postoji zabrinutost zbog ranjivosti medija na unutrašnje i spoljne uticaje u pogledu izvještavanja o kampanji.
U dokumentu se Crna Gora poziva da uspostavi kredibilan i efikasan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju i konstatuju se poboljšanja u prevenciji korupcije i pozitivan trend u radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Popis sprovesti do kraja godine u skladu sa standardima EU
Evropski parlament poziva Crnu Goru da pojača napore u borbi protiv govora mržnje, uznemiravanja na mrežama, politički pristrasnog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima. Poslanici izražavaju zabrinutost zbog duboke političke polarizacije i pritiska koji se vrši na lokalno medijsko tržište širenjem regionalne medijske konkurencije.
U izvještaju se pozdravljaju neki pozitivni koraci, kao što je uvođenje strožih kazni za napade i prijetnje novinarima i uspostavljanje ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, međutim, ponavlja se potreba za efikasnom implementacijom nalaza i preporuka komisije.
Crna Gora se poziva da sprovede popis stanovništva i stanova do kraja ove godine u skladu sa EU i međunarodnim standardima.
Sa zabrinutošću se primjećuje potpisivanje Temeljnog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom usred kritika civilnog društva i političkih neslaganja.
Oklijevanja oko “Otvorenog Balkana”
U dokumentu se primjećuje aktivno učešće Crne Gore u regionalnoj saradnji, a poslanici podsjećaju na svoje oklijevanje u vezi sa inicijativom Otvoreni Balkan i primjećuju učešće Crne Gore na junskom i septembarskom samitu kao posmatrača.
S druge strane, pozdravljaju se nedavni sporazumi u kontekstu Berlinskog procesa.
Crna Gora se poziva na preduzimanje konkretnih koraka za rješavanje dugotrajnih bilateralnih sporova na konstruktivan i dobrosusejdski način.
Nastaviti usklađivanje sa viznom politikom
Evropski parlament u nacrtu izvještaja pozdravlja odluku Crne Gore da 31. decembra 2022. prekine državljanstvo putem investicionog programa i naglašava potrebu za daljim usklađivanjem sa viznom politikom EU.
Pozdravlja se ublažavanje stope inflacije, ali napominje da je ona i dalje jedna od najviših u Evropi.
U izvještaju se primjećuje smanjenje javnog duga Crne Gore, ali se i dalje izražava zabrinutost zbog ranjivosti vezanih za dug i Crna Gora poziva da preduzme dalje korake ka održivosti javnih finansija i da razvije mjere za smanjenje sive ekonomije.
