U pucnjavi koja se danas dogodila u Zemunu ubijen je J. M. (30), a prema nezvaničnim saznanjima srpskih medija, napadač je bio na motoru koji je brendiran srpskim poznatim dostavljačem hrane.
Pogođen je sa više hitaca.
Istraga je u toku.
Na terenu je policija i hina pomoć.
Predstavljeni podaci i dio dokumentacije koja, kako je rečeno na pres konferenciji, ukazuje na nedomaćinsko upravljanje „Čistoćom“ za vrijeme mandata bivšeg direktora
Nova uprava Glavnog grada Podgorica neće predati krivičnu prijavu protiv bivšeg izvršnog direktora „Čistoće“ Andrije Čađenovića, ali će Specijalnom državnom tužilaštvu ustupiti svu dokumentaciji koja, kako navode, ukazuje na zloupotrebe u radu.
To je danas saopštio Danilo Šaranović, zamjenik gradonačelnice Olivere Injac, na konferenciji na kojoj su prezentovani podaci i dio dokumentacije koja, kako su kazali, ukazuje na nedomaćinsko upravljanje „Čistoćom“ za vrijeme mandata Čađenovića.
„Vijesti“ su jutos objavile da je “Čistoća” na ime donacija, sponzorstva i pomoći za četiri godine isplatila više od 380 hiljada eura, a bivše rukovodstvo zaposlenima je naredilo da brišu podatke o tome kome se novac daje.
Iznos od preko 380 hiljada, kako je “Vijestima” rekao predsjednik Odbora direktora “Čistoće” Milan Vukadinović, odnosi se na period dok je na čelu tog komunalnog preduzeća bio Andrija Čađenović (DPS). Od toga, samo u prošloj i za pet mjeseci ove godine, prema riječima Vukadinovića, “Čistoća” je na donacije, sponzorstva i pomoći dala preko 185 hiljada.
Prema dokumentaciji u koju su “Vijesti” imale uvid, u karticama analitičkog konta nisu navedene sve informacija o tome na čije račune su vršene uplate, a iz računovodstva “Čistoće” tvrde da je to iz razloga jer se od 2021. godine brišu na zahtjev rukovodstva i bivšeg izvršnog direktora.
Nakon što je danas izašao iz spuškog zatvora bivši direktor Uprave prihoda i carina UPC Rade Milošević tvrdi da je slučaj protiv njega “velika namještaljka” i da sad završavaju iza rešetaka oni iz Uprave prihoda i carina koji su radili na tome protiv njega.
“Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika je namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi… Za mene je svak nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda”, rekao je Milošević, nakon izlaska iz pritvora, prenose Vijesti.
Prema njegovim riječima sad se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo “članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete”.
Odgovarajući na pitanja, kazao je da je svojevremeno imao kriptovani telefon.
“Imao sam ‘Teslu’, dali su nam ga da ga koristimo, ali smo vidjeli da to nema svrhe. Što se mene tiče, mogu da objave sve, ako imaju nalog… Ja se ni ne sjećam, to je par dana bilo kod mene. Mogu slobodno da iznesu sve prepiske koje se mene tiču i bilo koga s kim sam sarađivao. Toga se ne bojim. Ne mogu sad da se sjetim. Neko je zvanično prodavao taj telefon, davno je to bilo… To je samo jedna mantra koja se sad pokušava predstaviti – da smo organizatori i kriminalci, ali nadam se da će biti prilike da to kažem tokom suđenja. O svemu ću otvoreno”, rekao je Milošević.
Milošević je danas pušten iz pritvora, u kojem je bio od kraja decembra 2022. godine, nakon što je uhapšen pod sumnjom da je organizator grupe koja je krijumčarila zaplijenjene cigarete previđene za uništavanje.
“Specijalno državno tužilaštvo je, 5.oktobra prošle godine, odredilo sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, a 23. decembra proširilo istragu i protiv okrivljenog bivšeg direktora Uprave prihoda i carina, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita”, saopštio je ranije danas državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
Upravni sud Crne Gore ima u radu blizu 24.000 neriješenih predmeta, što ga čini najopterećenijom sudskom instancom u državi, s obzirom na to da je broj tužbi po sudiji oko 2.000.
Portparolka i sutkinja Upravnog suda Ivana Boričić ocijenila je za „Dan“ da je zanimljiva činjenica da je ta sudska instanca za prvih pet i po mjeseci ove godine primila duplo više tužbi u odnosu na isti period prošle godine, koja se smatrala rekordnom godinom po broju primljenih tužbi.
– Tako je ove godine do 19. juna primljeno skoro 11.000, a u 2022. oko 5.300 tužbi. Trend rasta broja predmeta, koji je u 2022. godini bio za 100 odsto veći u odnosu na prethodnu (2021) nastavljen je i u ovoj godini, tako da, ukoliko se nastavi ovakvom dinamikom, Upravni sud će do početka godišnjeg odmora (avgust mjesec) imati priliv koliki je bio za cijelu prošlu godinu, upozorava Boričić.
Prema njenim riječima, razlog ovako intenzivnog rasta broja tužbi pred Upravnim sudom može se tražiti u takozvanoj zloupotrebi prava na pristup informacijama, u smislu odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
– Od ukupnog broja primljenih tužbi u ovoj godini (11.000), skoro 7.300 odnosi se na predmete koji su formirani na osnovu tužbi zbog „ćutanja uprave“. S obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, kao i činjenicu da su kratki rokovi za odlučivanje i po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i po žalbama, evidentno je da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo, kaže Boričić.
Građani da imaju razumijevanja
Boričić naglašava da zbog specifične situacije u kojoj se sud nalazi, koja je izazvana ogromnim prilivom tužbi zbog „ćutanja uprave“, Upravni sud apeluje na vršenje prava shodno cilju zbog kojeg je ustanovljeno, ali i na razumijevanje građana, kada je u pitanju osnovi postulat kojem svi težimo, a to je pravo na suđenje u razumnom roku.
Dodaje da bez obzira na ogroman broj predmeta pred Upravnim sudom, te što postupanje po tužbama zbog ćutanja uprave i te kako utiče na vremenski okvir u kojem se preduzimaju radnje u svakom predmetu, sudije su u prvih šest mjeseci ove godine riješile preko 4.000 predmeta.
– To je skoro koliko za cijelu 2022. godinu, kada je riješeno oko 5.200 predmeta, što bi ukazivalo na efikasnost u postupanju. Međutim, imajući u vidu ogroman priliv predmeta, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda ne može doći do izražaja. Da bi ublažio posljedice koje izaziva ogroman broj tužbi zbog ćutanja uprave, a koje otežavaju pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda u formi odluke, radi postizanja efektivnosti u radu suda, preduzete su određene mjere, između ostalih, prioritet je dat rješavanju starih predmeta, okončanju postupaka po tužbama protiv odluka Komisije za žalbe u postupku za povraćaj imovinskih prava i obeštećenje Podgorica, prestanak mandata, disciplinski postupci…, pojašnjava Boričić.
Poručuje da tendencija rasta tužbi zbog „ćutanja uprave“ ukazuje na postojanje problema prilikom primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
– Naravno, kada se govori o tužbama zbog ćutanja uprave i zloupotrebi prava, ne misli se na one tužbe koje su rezultat istinskog ćutanja uprave, jer javnopravni organ nije odlučio u zakonom propisanom roku, već o onim tužbama koje su posledica podnošenja ogromnog broja zahtjeva (zatrpavanje organa), gdje fizički i nije moguće odgovoriti na sve te zahtjeve. U tom pravcu je od strane Upravnog suda sugerisana izmjena tog zakona, u smislu propisivanja zabrane zloupotrebe prava, po uzoru na neke savremene zakone zemalja u okruženju i zemalja članica EU, koje izmjene bi, uz već predložene izmjene Zakona o upravnom sporu, stvorile uslove za sankcionisanje zloupotrebe prava, ali i efikasnije sprovođenje postupaka pred Upravnim sudom, izjavila je sutkinja Boričić.
Izvor: Dan
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) proširilo je istragu u krivičnom predmetu protiv bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, saopštio je portparol tužilaštva Vukas Radonjić.
On je kazao da je SDT 5.oktobra prošle godine, odredilo sprovođenje istrage protiv tri okrivljene osobe, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, a 23. decembra je proširilo protiv Miloševića i još četiri okrivljena.
Radonjić je naveo da Agencija Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavlila obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu.
– Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, u utorak je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana – rekao je Radonjić.
Kako je precizirao, SDT trenutno sprovodi istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su učinila krivična djela u periodu od kraja 2018. do prošle godine.
Radonjić je objasnio da se, po Zakoniku o krivičnom postupku, istraga završava onda kad je stanje stvari dovoljno razjašnjeno, dok pritvor u istrazi može trajati najduže šest mjeseci.
– Kako se u istrazi koja je određena i dva puta proširena još prikupljaju dokazi, kroz ekonomsko-finansijsko vještačenje, po prestanku pritvora Miloševiću, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici mu je, na predlog SDT, odredio mjere nadzora zabrana napuštanja boravišta, privremeno oduzimanje putne isprave i obavezno javljanje Upravi policije – naveo je Radonjić.
Time su, kako je rekao, uvaženi razlozi iz odluke Ustavnog suda od 14. juna ove godine, u pogledu trajanja pritvora okrivljenom.
Radonjić je rekao da će, o daljem toku postupka, SDT blagovremeno obavještavati javnost, uvažavajuci njeno interesovanje, ali i zaštitu interesa istrage.
Iz Ministarstva zdravlja reagovali na izvještavanje o odlasku ljekara iz Kliničkog centra, tvrde da popravljaju urušeni sistem
Ministarstvu zdravlja se već izvjesno vrijeme, na perfidan i krajnje neprimjeren način od strane dobro uigrane ekipe koja u kontinuitetu sabotira promjene koje su neizbježne i prijeko potrebne urušenom zdravstvenom sistemu, omalovažaju i nipodaštavaju konkretni rezultati i dostignuća, kojima svi svjedočimo i spočitava nešto što nije u vezi sa aktuelnom zdravstvenom politikom
To je juče saopšteno iz resora, kojim rukovodi Dragoslav Šćekić, u reagovanju na izvještavanje medija o odlasku većeg broja ljekara iz Kliničkog centra Crne Gore.
Upitali su kome i zašto smeta uređivanje i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u javnom sektoru, izgradnja novih zdravstvenih ustanova, decentralizacija zdravstvenog sistema, uvećane zarade medicinskom i nemedicinskom kadru, transparentna dodjela 200 specijalizacija i 50 supspecijalizacija.
“Da li neko smatra da za godinu može da se ispravi višedecenijsko DPS umišljajno urušavanje zdravstvenog sistema”, upitali su.
Poručuju da se Ministarstvo ne raduje odlasku ljekara iz naših ustanova.
“Ali su nekada ti odlasci uslovljeni razlozima koji su van domena politika koje kreira Ministarstvo ili menadžmenti ustanova. Dolazaka odnosno prijema ljekara u sistem javnog zdravlja bilo je i biće ih i ubuduće, isto kao i odlazaka, jer određene situacije i trendovi diktiraju odnos ponude i potražnje na tržištu rada. Posao Ministarstva zdravlja jeste da taj odnos bude i kvalitativno i kvantitativno u korist dolazaka ljekara u javni zdravstveni sistem”, poručili su iz Ministarstva.
Sumnjaju da ljekari napuštaju državne ustanove zbog usvajanja Predlog Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji onemogućava angažman u privatnim ustanovama ukoliko na njihovim odjeljenjima postoje liste čekanja.
“Poštovani građani i pacijenti, da bi ovakvim i sličnim situacijama zajedno stali na kraj, potrebno je da odmah podnesete prijavu za nesavjesno postupanje, jer samo zajedno možemo pobijediti ukorijenjenu višegodišnju praksu DPS struktura, koji su kroz pojedince sprovodili i radili isključivo u ličnom interesu”, poručili su iz Ministarstva.
“Napominjemo da je u prethodnoj godini u zdravstveni sistem uloženo preko 50 miliona eura. Započeta je izgradnja nekoliko klinika, rekonstrukcija i adaptacija svih zdravstvenih objekata, otvaranje novih jedinica Hitne medicinske pomoći u mjestima gdje ih do sada nije bilo, kao i rekonstrukcija postojećih, kupovina najsavremenijih medicinskih aparata, stvaranje najboljih uslova za medicinske radnike, i pružanje najkvalitetnije zdravstvene zaštite. Takođe napominjemo da imamo značajan priliv iskusnih ljekara u javni sektor, što je dokaz o zamjeni teza i pokušaju manipulacije javnosti da dolazi do ‘značajnog’ odliva kadra”, zaključili su.
Bivša uprava podgoričkog javnog preduzeća izdvajala stotine hiljada eura donacija, ali je to radila u tajnosti. Preduzeće ‘Čistoća’ je tokom mandata Čađenovića za razna sponzorstva, donacije i pomoći isplatilo 383.706 eura, tvrdi predsjednik Odbora direktora Milan Vukadinović
Podgorička “Čistoća” je na ime donacija, sponzorstva i pomoći za četiri godine isplatila preko 380 hiljada eura, a bivše rukovodstvo zaposlenima je naredilo da brišu podatke o tome kome se novac daje.
Iznos od preko 380 hiljada, kako je “Vijestima” rekao predsjednik Odbora direktora “Čistoće” Milan Vukadinović, odnosi se na period dok je na čelu tog komunalnog preduzeća bio Andrija Čađenović (DPS). Od toga, samo u prošloj i za pet mjeseci ove godine, prema riječima Vukadinovića, “Čistoća” je na donacije, sponzorstva i pomoći dala preko 185 hiljada.
Prema dokumentaciji u koju su “Vijesti” imale uvid, u karticama analitičkog konta nisu navedene sve informacija o tome na čije račune su vršene uplate, a iz računovodstva “Čistoće” tvrde da je to iz razloga jer se od 2021. godine brišu na zahtjev rukovodstva i bivšeg izvršnog direktora.
“Rukovodstvo firme, na čelu sa izvršnim direktorom Andrijom Čađenovićem i tadašnjom predsjednicom Odbora direktora Stanislavom Martinović su od 2021. godine usmenim putem zahtijevali da na kontima donacija, spozorstva i pomoći fizičkim i pravnim licima ne stoje nazivi, odnosno imena lica, kojima su vršene uplate”, navodi se u izjavi koju je rukovoditeljka službe računovodstva Dragana Vasić 19. juna dostavila Vukadinoviću.
Čađenović, kojem je mandat na mjestu izvršnog direktora istekao 13. juna, nije odgovorio na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim navodima.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, u “Čistoći” postoje odluke na osnovu kojih su vršene uplate. Iz tog Društva juče nisu odgovorili “Vijestima” u vezi sa tim. “Vijesti” su tom Društvu juče uputile i zahtjev za slobodan pristup informacijama za uvid u evidenciju odluka, za period od početka 2021. godine do 13. juna, kada je prestao mandat Čađenoviću.
Iz “Čistoće” nisu odgovorili i da li su na vebsajtu objavili podatke o uplatama.
Na vebsajtu su dostupni izvještaji o radu od 2014, zaključno sa 2021. godinom. Posljednji, iz 2021, međutim, iz nekog razloga se ne otvara, a izvještaj iz 2020. ne sadrži podatke o donacijama, pomoći i sponzorstvima, ali se u njemu, u jednoj rečenici pominje samo da je Društvo u toj godini davalo pomoć zaposlenima.
Na vebsajtu “Čistoće” nije objavljen i statut Društva. Statut je dostupan na sajtu Skupštine glavnog grada i aktuelni je usvojen sredinom decembra 2021. godine. U njemu nema podataka koji upućuju na politiku “Čistoće” u vezi sa davanjem donacija i drugih vrsta pomoći fizičkim i pravnim licima.
Podataka o donacijama nema ni u finansijskim iskazima, ni napomenama uz te iskaze za prošlu godinu, koji su dostupni na vebsajtu Uprave prihoda i carina. Podaci o donacijama ne navode se ni u izvještaju menadžmenta “Čistoće” za 2022, koji je prethodni Odbor direktora usvojio 30. marta.
“Otkada je Čađenović izvršni direktor, preduzeće ‘Čistoća’ je za razna sponzorstva, donacije i pomoći isplatilo 383.706 eura. Od ovog iznosa, samo u prošloj i za pet mjeseci ove godine, isplaćeno je 185.043 eura”, rekao je Vukadinović.
Prema dokumentaciji u koju su “Vijesti” imale uvid, to podgoričko komunalno preduzeće u toku prošle i u prvoj polovini ove godine, na ime donacija, sponzorstva i pomoći fizičkim i pravnim licima uplatilo je 55.470 eura.
Od 1. januara do 31. decembra 2022, kao pomoć fizičkim i pravnim licima, kroz 225 transakcija, uplaćeno je 35.570 eura, dok je od početka 2022. do 13. juna, kada je istekao mandat bivšem izvršnom direktoru, po istom osnovu, to Društvo, kroz 91 transakciju na više računa uplatilo 12.800 eura. Podaci pokazuju da su u pitanju uplate u iznosima od 100, 150 i 200 eura, ali u evidenciji postoje i uplate od 300 i 500 eura.
Sa računa Društva, na ime pomoći fizičkim i pravnim licima, 150 eura isplaćeno je i posljednjeg dana mandata bivšeg izvršnog direktora.
Prema istim podacima, sa konta troškovi sponzorstva, u 2022. godini plaćeno je oko 3.200 eura. Za najveći broj transakcija nema podataka na koga se odnose. Vidljivo je da je sa računa “Čistoće” 19. aprila prošle godine uplaćeno 500 eura za emisiju “Dnevnica”.
Redakciji je dostavljen i dokument prema kojem je sa konta “ostali nematerijalni troškovi/donacije” u toku maja “Čistoća” za dvije nevladine organizacije uplatila 1.200, odnosno 2.500 eura, te 200 za jedno ribolovačko društvo – ukupno 3.900 eura za maj, dvije sedmice prije isteka mandata bivšeg izvršnog direktora.
Vukadinović je prije nekoliko dana “Vijestima” rekao da Čađenović nije za sobom ostavio punu kasu, da postoje dugovi i nenaplaćena potraživanja, te da je posljednjeg dana njegovog mandata na računu “Čistoće” bilo 40 hiljada eura i da se u pitanje dovodi i isplata junske plate zaposlenima.
Čađenović nije ni tada odgovorio “Vijestima”, ali je naknadno u reagovanju naveo da će ako plata za jun ne bude isplaćena, to biti jedino odgovornost novog menadžmenta, a ne njegova. Negirao je i tvrdnje Odbora direktora da postoji dug prema dobavljačima, a za nabavku telefona za članove prethodnog Odbora direktora, za koje preostale rate treba plaćati narednih godinu i po, rekao je da su u tim uređajima, članovi Odbora “imali kako lične podatke tako i podatke vezane za rad društva kojim su rukovodili, kao i da iz tih razloga nijesu našli za shodno da ih u takvom stanju razdužuju”. “Svakako, izrazili su spremnost da preuzmu plaćanja preostalih rata za telefone”, rekao je on.
Odbor direktora, pored ostalog, Čađenovića je optužio i da je iza sebe ostavio vozila za prevoz komunalnog otpada koja nisu registrovana “već gotovo punu godinu”.
Izvor: Vijesti
Miloševiću je kao alternativna mjera određena zabrana napuštanja Nikšića, javljanje policiji i oduzet mu je pasoš do kraja trajanja krivičnog postupka
Bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević izašao je Istražnog zatvora u Spužu.
Njegov branilac, advokat Vladan Bojić, potvrdio je „Vijestima“ da je Milošević već na slobodi.
Miloševiću je kao alternativna mjera određena zabrana napuštanja Nikšića, javljanje policiji i oduzet mu je pasoš do kraja trajanja krivičnog postupka.
Vrhovni sud nedavno je donio odluku da Miloševiću pritvor može trajati najduže do 21. juna.
On je uhapšen 21. decembra 2022. godine, zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je, umjesto da ih spali, krijumčarila zaplijenjene cigarete.
Prije nego je uhapšen i sproveden u zatvor, Milošević je privođen i početkom oktobra, zbog sumnje da je umiješan u šverc cigareta.
Državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić saopštio je da je da je to tužilaštvo proširilo istragu u predmetu protiv Miloševića.
„Specijalno državno tužilaštvo je, 5. oktobra prošle godine, odredilo sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, a 23. decembra proširilo istragu i protiv okrivljenog bivšeg direktora Uprave prihoda i carina, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita.
„Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana“, naveo je Radonjić.
Kazao je da SDT trenutno sprovodi istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.
„Kako se, po Zakoniku o krivičnom postupku, istraga završava onda kad je stanje stvari dovoljno razjašnjeno, dok pritvor u istrazi može trajati najduže šest mjeseci, a u istrazi koja je određena i dva puta proširena se još prikupljaju dokazi, kroz ekonomsko-finansijsko vještačenje, po prestanku pritvora okrivljenom R.M., sudija za istragu Višeg suda u Podgorici mu je, na predlog Specijalnog državnog tužilastva odredio mjere nadzora zabrana napuštanja boravišta, privremeno oduzimanje putne isprave i obavezno javljanje Upravi policije. Time su i uvaženi razlozi iz odluke Ustavnog suda Crne Gore U-III br.266/23, od 14. juna ove godine, u pogledu trajanja pritvora okrivljenom“, saopštio je Radonjić.
Politički sistem je propao, a pravni se nalazi pred pucanjem, istakao je Leposavić, dok pravnica Snežana Jonica ističe da iako je zakonska obaveza da članovi DIK-a moraju biti pravnici, mnogi od njih su do sada više puta članstvo u partijama stavljali iznad prava
Državna izborna komisija (DIK) je na meti kritika da je partijski plijen umjesto da odluke donosi oslanjajući se na pravne principe, nakon što je odbila sve prigovore na rad opštinskih izbornih komisija. Iz „Pravde za sve“, kao i iz Socijaldemokratske partije (SDP), za „Dan“ je saopšteno da će povodom ovih odluka uložiti ustavnu žalbu, što znači da će Ustavni sud odlučiti o izbornim prigovorima. Ova odluka može odložiti proglašenje konačnih rezultata vanrednih parlamentarnih izbora, koji su održani 11. juna. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da svi članovi na sjednici u subotu veče nijesu bili jedinstveni po pitanju ponavljanja izbora, dok jedan od članova DIK-a i saradnik na programima CGO Damir Suljević tvrdi da su odluke DIK-a u najvećoj mjeri nezakonite.
Pravnica i bivša poslanica Snežana Jonica kazala je za „Dan“ da su na sajtu DIK-a dostupne samo dvije odluke o prigovorima na rad opštinskih izborih komisija, jedna za Cetinje i jedna za Kolašin, koje su donijete 17. juna.
– Nije dostupan tekst prigovora izjavljenih na rad opštinskih izbornih komisija, niti tekstovi odluka DIK-a donijetih nakon 17. juna. Iz tih razloga i građani i pravnička javnost ne raspolažu relevantnim informacijama za donošenje svojih zaključaka, već samo sa onim što su medijima saopštili podnosioci prigovora u svojim izjavama i DIK u svojim šturim saopštenjima. Dužnost izborne komisije je da obezbijedi mnogo veću transparentnost. Članom 22 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da je rad DIK-a javan. Javnost rada ne znači samo da sjednicama DIK-a prisustvuju mediji, već da i sajt DIK-a mora sveukupnoj javnosti pravovremeno da obezbijedi sve bitne podatke i informacije koji se tiču rada te komisije – istakla je Jonica.
Dodaje da je članom 32 ovog zakona propisana obaveza DIK-a da se stara o zakonitom sporovođenju izbora i jedinstvenoj primjeni odredaba izbornog zakona.
– Ukoliko su tačni navodi da je DIK odbio prigovore koji su zasnovani na istim materijalnim činjenicama na osnovu kojih su ranije prigovori prihvatani, ako je tačno da su prigovori zasnovani na zakonom propisanim osnovama za ponavljanje izbora, onda možemo reći da DIK ne obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona, da zakon nije isti za sve koji učestvuju u izbornom postupku, te da DIK ne odlučuje prema zakonu nego prema tome kakva se politička većina u DIK-u sklopi oko koje odluke – podvukla je Jonica.
I SDP će se žaliti Ustavnom sudu
Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković istakao je za „Dan“ da je odluka DIK-a jasna politička odluka, suprotna praksi i pravu.
– Odluka je suprotna Zakonu o izboru odbornika i poslanika, kao i ustanovljenoj praksi Ustavnog suda iskazanoj odluci iz 2018. godine. To potvrđuje i činjenica da su svi profesionalni članovi glasali za usvajanje prigovora, dok su politički predstavnici iz jasno političkih razloga bili protiv – istakao je Zeković.
Dodao je da očekuje da im odluka DIK-a bude dostavljena, pa će se žaliti i Ustavnom sudu.
– Navodi se da u slučaju da u biračkoj kutiji imamo više listića nego što je ljudi ostvarilo pravo glasa izbori ponavljaju – kazao je Zeković.
Ističe da je i to što je DIK poništio održavanje novih izbora na Cetinju, a pritom ostavljanje na snazi odluku po kojoj ti izbori moraju da se ponove pravna akrobatika.
Ističe da ne može da vidi stvarnu sadržinu prigovora, niti odluka DIK-a po tim prigovorima, a kako su podnosioci prigovora najavili obraćanje Ustavnom sudu, ne bi bilo ni pravnički odgovorno ni korektno davati pravnički stav bez dovoljno relevantnih podataka, niti prejudicirati odluku Ustavnog suda.
– Ono što mogu da kažem je da je zakon imperativan i ne ostavlja prostor za različito tumačenje u određenim slučajevima. Članom 89 Zakona o izboru odbornika i poslanika vrlo je precizno propisano: „Ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja birača koji su identifikovani u izvodu iz biračkog spiska da su glasali ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja kontrolnih kupona ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u kutiji veći od broja potpisanih odrezaka i potpisanih kupona ili ako se utvrdi postojanje dva ili više kontrolnih kupona sa istim serijskim brojem ili serijskim brojem koji ne pripada tom biračkom mjestu, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Dakle ako je utvrđena bilo koja nepravilnost od navedenih – zakon pravnicima ne ostavlja prostor za tumačenje, već samo za primjenom jasno napisane norme, u kojoj u ovim slučajevima precizno piše – glasanje se ponavlja – navodi ona.
Prema njenim riječima, iako je zakonska obaveza da članovi DIK-a moraju biti pravnici, mnogi od njih su do sada više puta dokazali da su, prilikom odlučivanja u DIK-u, članstvo u svojim partijama stavljali iznad prava.
Vukčević: Izbori treba da se ponove
Advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Miloš Vukčević kazao je za „Dan“ da su prigovori opravdani ukoliko je činjenično stanje takvo da je broj listića veći od broja identifikovanih birača, odnosno kupona.
– OIK/DIK je u tom slučaju morao usvojiti prigovore i ponoviti glasanja jer je tako nešto propisano jasno članom 89 Zakona o izboru odbornika i poslanika. Dakle, odluke OIK i DIK da odbiju takve prigovore su političke, a ne odluke zasnovane na zakonu. U slučaju Cetinja DIK je usvojio prigovor DPS i poništio odluku OIK o ponavljanju izbora, ali je ostala na snazi odluka OIK o usvajanju prigovora i poništenju glasanja. Prema tome, DIK je morao da se osvrne na takvu situacija i da da upustvo OIK-u šta da radi jer je odluka OIK o usvajanju prigovora i poništenju glasanja na biračkom mjestu na Cetinju još na snazi – istakao je Vukčević.
– Ne bi me iznenadilo da su to uradili i ovaj put iako sada ostavljam rezervu jer zbog nedostatka transparentnosti u radu DIK-a nisam u prilici da raspolažem svim relevantnim informacijama potrebnim da bih dala konkretniji odgovor od ovog – ističe Jonica.
Nosilac liste „Pravda za sve“ Vladimir Leposavić sinoć je podnio Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor na propust, u vezi sa odlukom o obavezi ponavljanja izbora u Kolašinu.
– DIK je poništio održavanje novih izbora u Kolašinu, a ostavio na snazi odluku po kojoj ti izbori moraju da se ponove. DIK je u obavezi da sazove sjednicu i u roku od 24 sata odluči o prigovoru izborne liste „Pravda za sve“ ili će se prigovor smatrati usvojenim po sili zakona – kazao je Leposavić za „Dan“.
Dodao je da je najnovija odluka DIK-a za rubriku „No koment“ da nije u pitanju grubo gaženje najvažnijeg javnog interesa.
– U svojoj poslednjoj odluci DIK je odbio prigovor „Pravde za sve“ iako mu to nije bilo dozvoljeno, jer je propustio da donese odluku o našem prigovoru u zakonom predviđenom roku, zbog čega je naš prigovor morao biti automatski usvojen. Prethodno je DIK poništio održavanje novih izbora u Kolašinu, a ostavio na snazi odluku po kojoj ti izbori moraju da se ponove. To pokazuje, ne samo neznanje, nego i to kolika je neodgovornost članova tog tijela, ali i kakva je opasnost njihovog takvog postupanja. Mi ćemo, naravno, uložiti žalbe Ustavnom sudu. Kada iscrpimo sva pravna sredstava, preći ćemo na politička. Pravde će biti. Ovako ili onako – naveo je Leposavić.
Prema njegovim riječima, izborni sistem mora pod hitno da se reformiše.
– Pored ostalog, treba propisati da članovi DIK-a i OIK-a budu nezavisni pravnici i stručnjaci, a ne članovi političkih stranaka. U suprotnom, imaćemo blokadu i haos svaki put. Pa Opštinska izborna komisija u Baru nije omogućila našim članovima uvid u izborni materijal. Članovi te komisije su pitali zašto koristimo poslednji dan roka koji inače zakon predviđa, da bi zatim rekli da je predsjednik komisije bio na svadbi tog dana a nije ponio telefon. Politički sistem je propao, a pravni se nalazi pred pucanjem – zaključio je Leposavić.
Izvor: Dan
Njega je osumnjičeni fizički napao prilikom pokušaja bjekstva, kojom prilikom je Balša Vemić zadobio teške tjelesne povrede padom sa potpornog zida, u vidu naprsnuća, saopštili su iz Uprave policije.
Naime, hercegnovska policija je, 19. juna, postupajući po prijavi za porodično nasilje lišila slobode V.R. državljanina Ruske Federacije,koji se kako „Dan portal“ saznaje zove Vitalij Rogozkin koji je počinio prekršaj iz Zakona o sprečavanju nasilja u porodici. On je u alkoholisanom stanju svojoj majci upućivao prijeteće riječi, pri tom držeći šarafciger u ruci. Prilikom lišenja slobode kod V.R. je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,96 g/kg.
V.R. je u službenim prostorijama, nakon lišenja slobode zbog izvršenog prekršaja, počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na način što je fizički napao dva policijska službenika. Juče su službenici Uprave policije osumnjičenog sproveli državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, koji mu je odredio zadržavanje zbog pomenutog krivičnog djela.
V.R. je, prilikom sprovođenja iz zgrade tužilaštva do motornog vozila, pokušao da se udalji sa lica mjesta, kojom prilikom je fizički napao policijskog službenika Vemića. Brzom reakcijom policije spriječeno je bjekstvo ovog lica.
Osumnjičeni je prilikom pada zadobio povredu skočnog zgloba, nakon čega mu je ukazana ljekarska pomoć.
Nažalost ovo nije prvi, niti jedini slučaj gdje policijski službenici radeći časno i profesionalno svoj posao doživljavaju, ne samo neprijatnosti, već se događa da budu napadnuti, povrijeđeni, a nažalost zabilježeni su i slučajevi gdje su policijski službenici gubili živote na dužnosti.
Pripadnici Uprave policije, radeći svoj posao, prvenstveno da bi sačuvali bezbjednost građana i njihove živote, se svakodnevno suočavaju sa raznim izazovima i rizikuju svoje živote, te je tako u ovom slučaju službenik Vemić zadobio teške povrede koje će mu ostaviti trajne zdravstvene posledice.