Suđenje bivšem predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću i još 11 optuženih za krivična djela zloupotrebe službenog položaja počinje danas.
Jovaniću se sudi za optužbe da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio osam kompanija za značajne iznose.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužicu protiv Jovanića, stečajnih upravnika Saše Zejaka, Snežane Jović, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Dejana Golubovića, Sretena Mrvaljevića, ali i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća „Titan security“ pa „Securitas Montenegro“ Podgorica, „Top force system“ Nikšić i „Ogimar MNE“ Podgorica.
Sudsko vijeće, kojim predsjedava sudija Zoran Radović, odbilo je ranije predlog odbrane da se ukine protivor Blažu Jovaniću, koji se od hapšenja nalazi u Istražnom zatvoru.
Vukšić je bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i doskorašnji lider Demohrišćanskog pokreta (DHP), Grgić je do marta bio na čelu Agencije za investicije Crne Gore, dok je Stijović bio ministar poljoprivrede u Vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović imenovao je do sada šest savjetnika, među kojima su neka crnogorskoj javnosti dobro poznata lica.
Kako je „Vijestima“ saopšteno iz Milatovićevog kabineta, za savjetnicu za spoljnu politiku imenovana je Marija Lakić Barfus, savjetnica za politički sistem i unutrašnju politiku je Biljana Papović, savjetnik za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, savjetnik za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić, dok je savjetnik za regionalni razvoj Aleksandar Stijović.
Lakić Barfus je karijerni diplomata i bila je, između ostalog, generalna direktorica za NATO i politiku bezbjednosti pri Ministarstvu vanjskih poslova.
Papović je doskora bila zamjenica izvršnog direktora NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), a Šikmanović je bio savjetnik za pravna pitanja bivšeg premijera Zdravka Krivokapića.
Vukšić je bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i doskorašnji lider Demohrišćanskog pokreta (DHP), Grgić je do marta bio na čelu Agencije za investicije Crne Gore, dok je Stijović bio ministar poljoprivrede u Krivokapićevoj Vladi.
Iz Milatovićevog kabineta naveli su da su njegovi savjetnici izabrani nakon pažljive selekcije, na osnovu akademskih i profesionalnih dostignuća u oblastima koje pokrivaju, i predstavljaju, kako ističu, diskontinuitet od ranije prakse političkih postavljenja.
Dodaju da, po sadašnjem aktu o sistematizaciji, predsjednik Crne Gore ima mogućnost imenovanja deset savjetnika.
„Osim savjetničkog tima, biće angažovano i više mladih profesionalaca kako bi se institucija kadrovski osnažila, modernizovala i stavila u funkciju programskih ciljeva predsjednika Milatovića. Naglašavamo da je dio saradnika predsjednika izabran na osnovu javnog konkursa na koji se prijavilo blizu 1.200 zainteresovanih profesionalaca„, saopšteno je „Vijestima“.
Dok pojedine političke partije čekaju konačne rezultate izbora održanih početkom mjeseca, kako bi krenuli u pregovore o formiranju Vlade, iz Državne izborne komisije poručuju da neće biti proglašeni u zakonskom roku, 26. juna. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kaže da je glavni razlog to što su pojedini učesnici izbora čekali posljednje rokove da predaju sve prigovore i to uglavnom poštom.
Ako je 26. jun bio zakonski rok da Državna izborna komisija proglasi konačne rezultate izbora održanih početkom mjeseca, to se tada, ipak, neće desiti.
„Imajući u vidu dinamiku podnošenja prigovora na rad opštinskih izbornih komisija i DIK-a sad sa sigurnošću možemo zaključiti da 26. nećemo imati još uvijek utvrđene konačne rezultate izbora“, kazao je Nikola Mugoša, predsjednik DIK-a.
Zato što će se još čekati na konačne rezultate nije krivica izborne administracije, tvrdi Mugoša.
„Pojedini politički subjekti odlučili su se da čekaju posljednji rok za predaju svojih prigovora izbornim komisijama. I ovo opredjeljenje da podnosioci koriste pravo da dostavljaju poštom što uveliko utiče na dinamiku podnošenja prigovora opredjeljuje u velikoj mjeri izbornu administarciju da ne može da ostvari sve rokove koji su definisani kalendarom“, objašnjava Mugoša.
I tu nije kraj rokovima i procedurama. Učesnici izbora imaju pravo da se na odluke DIK-a žale Ustavnom sudu. Iako je bilo najava do sada je na adresu ovog suda stigla samo žalba jednog birača o kojoj će se sudije, kako nam je saopšteno, izjasniti sjutra.
Od toga kada će i koliko žalbi stići Ustavnom sudu zavisiće i datum proglašenja konačnih rezultata ovih izbora, kaže Mugoša, ali je sigurno da na to nećemo čekati mjesecima, kao što je bio slučaj sa izborima u Glavnom gradu.
„Sa samim datumom ne bi licitirao, jer zavisi od više faktora, tako da se ne može procijeniti tačan datum. Samo za razliku od te situacije mi imamo funkcionalan Ustavni sud i sud koji ima kvorom za rad i odlučivanje“, naglašava Mugoša.
Tek kada se Ustavni sud izjasni na sve žalbe na izborni proces, DIK će moći da proglasi konačne rezultate. A onda teku novi rokovi i to 15 dana za konstituisanje Skupštine. Od tog momenta šef države ima mjesec da obavi konsultacije sa parlamentarnim partijama, nakon čega predlaže mandatara koji u roku od 90 dana treba da sastavi kabinet i program rada buduće izvršne vlasti.
Imajući u vidu da su prethodne dvije vlade sastavljene u posljednjim rokovima definisanim Ustavom, ali i startnim pregovaračkim pozicijama budućih konstituenata vlasti sve su prilike i da ćemo na novu 44. Vladu pričekati.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović kaže za TV Vijesti da ništa ne kriju niti zataškavaju, već sprovode interne procedure
Nikšićko tužilaštvo formiralo je predmet zbog sumnje u zloupotrebu službene platne kartice komapnije Elektroprivreda – Željezara Nikšić, nakon što je predsjednik Odbora direktora tog preduzeća Marko Perunović juče podnio ostavku, navodeći da je karticu iskoristio greškom za onlajn klađenje.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović kaže za TV Vijesti da ništa ne kriju niti zataškavaju, već sprovode interne procedure, a spremni su, poručuje, i da sve službene kartice daju na uvid javnosti.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), sa druge strane, pozivaju na hitnu promjenu prakse prilikom zapošljavanja i transparentnosti, jer kako ističu, prikrivanje podataka budi sumnju da se novac zloupotrebljava u privatne svrhe.
Slučaj zloupotrebe službene platne kartice kompanije EPCG – Željezara Nikšić, objelodanila je prije dva dana Alternativa Crna Gora, pitajući predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede, Milutina Đukanovića da li je tačno da je sa ove kartice obavljeno 19 transakcija od po 1.000 eura prema jednom lancu kladionica.
Đukanović danas tvrdi da su, kako u EPCG, tako i u kćerki firmi odmah reagovali.
„Mi smo pokrenuli te procedure da razgraničimo čije su odgovornosti i bez obzira na to što se smatra da je to u nadležnosti Odbora direktora Željezare i njihovog menadžmenta, mi smo takođe pokrenuli procedure i u EPCG i zakazali smo sjednicu Odbora direktora EPCG prije nego što je bilo šta izašlo u javnost. Znači, nije se krilo, nije se zataškavalo. U međuvremenu je g. Perunović podnio ostavku“, rekao je Đukanović za TV Vijesti.
Perunović je krajem 2020. došao na mjesto državnog sekretara u Ministarstvu kapitalnih investicija, u aktuelnoj Vladi bio je savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomski sistem, a nedavno je imenovan na čelo Odbora direktora preduzeća EPCG- Željezara.
Iz nikšićkog DPS-a, aludirajući na aktuelnu vlast,danas porucuju da su takozvani oslobodioci donijeli u živote građana toliko novina, a da su sebe oslobodili moralnih i pravnih regula.
Naglašavajući da je EPCG i u doba DPS-a bila jedna od najnetransparnetnijih državnih kompanija, u MANS-u i danas pozivaju na hitnu promjenu prakse prilikom zapošljavanja.
„Kadar se bira po slovu zakona, a mi nažalost imamo situaciju da se kadar bira po političkoj liniji, ili rodbinskoj, pa onda imamo ovakve primjere i ovakve rezultate, imali smo i u prošlosti. Mi godinama pokušavamo da dođemo do podataka o poslovanju EPCG i drugih državnih komapnija, konkretno EPCG ne poštuje zakon o slobodnom pristupu informacijama, pa na taj način ne daje podatke o tome koliko lica i ko su ta lica koja su zaposlili, ne daju podatke o naknadama menadžmentu, ne daju platne liste, ne daju pristup djelovima kolektivnog ugovora. Mi smo i tada sumnjali da se podaci kriju upravo iz razloga da bi se sakrila zloupotreba novca u privatne svrhe“, rekao je Lazar Grdinić iz MANS.
On zato najavljuje da će MANS poslati zahtjeve za slobodan pristup informacijama ne samo EPCG već i svim povezanim kompanijama, kojima će tražiti izvode sa svih žiro računa, ali i izvode o potrošnji sa svih službenih kartica kako bi probali da ogole da li je ovih zloupotreba bilo i ranije i da na neki način preduprijede da ih ne bude u budućnost.
Đukanović tvrdi da nemaju šta da kriju.
„Evo ja imam službenu karticu na 3.000 eura, kad bi negdje nešto trebalo hitno da se plati, do sad mi je saldo nula. Nijesam centa potrošio sa te službene kartice. Evo spremni smo da pokrenemo inicijativu i mi ćemo javno objaviti sve, kako je ko trošio sa svoje službene kartice“, rekao je on.
Iz EPCG su potvrdili da je 19.000 povučenih sa službene platne kartice sljedećeg dana vraćeno sa Perunovićevog privatnog računa.
Pred Posebnim odjeljenjem Višeg suda u Beogradu sjutra će pripremnim ročištem početi suđenje devetočlanoj grupi, čiji je organizator odbjegli crnogorski policajac Ljubo Milović, kojeg tamošnje službe povezuju sa Radojem Zvicerom.
Među pripadnicima grupe, koji se tereti za šverc kokaina iz Ekvadora i pranje novca su i radnica BIA Dušica Jovanović, njen suprug Daniel, bivši radnik MUP-a, vlasnik aranđelovačke firme „Blumen market“ Aleksandar Milojević i zaposleni u ovom preduzeću.
Okrivljeni se optužnicom terete da su od neutvrđenog dana 2019. godine do 2. avgusta prošle godine, učestvovali u transportu kokaina prekookeanskim brodovima iz Ekvadora u luku Roterdam, tamo ga preuzimali i prenosili na skrivene lokacije u zemljama Evropske unije. Potom su, navodi tužilaštvo, drogu prodavali u Holandiji, a novac koji su „zaradili“ na ovaj način su u gotovini prevozili u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku, kako bi prikrili njeno stvarno porijeklo. Preko zaposlenih u BIA, pripadnici grupe su dobijale „povjerljive“ i „strogo povjerljive“ podatke o istrazi koja je vođena zbog međunarodnog šverca narkotika.
Glavni organizator „posla“ bio je Milović, koji je, kako se sumnja, pripadnicima grupe izdavao naloge preko kriptovanih telefona koji su imali instaliranu „Skaj“ aplikaciju.
Optuženom Aleksandru Milojeviću na teret se stavlja da je po Milovićevim nalozima pripadnicima grupe stavio na raspolaganje kamione svog preduzeća „Blumen market“ kako bi njima novac iz Holandije prebacivali u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku. Okrivljeni Strahinja Kutlešić bio je, kako se sumnja, zadužen za prenošenje Milovićevih naloga ostalim pripadnicima grupe. On je, kako se navodi u optužnici, Miloviću prenosio podatke o imenima vozača, registarskim oznakama kamiona, kao i o vremenu i mjestu preuzimanja novca od prodaje narkotika. Dio novca, prema navodima tužilaštva, Kutlešić je zadržavao za sebe.
Zaduženi za preuzimanje novca koji je iz Holandije stigao u Srbiju bili su Daniel Jovanović i Milivoje Kišić. Jovanović je sa suprugom Dušicom imao još jedan zadatak – da preuzeti novac izbroji, spakuje u vakuum kese, a potom ih svojim automobilom prevozio u Crnu Goru. Kao nagradu za ovaj „posao“, Jovanović je dio novca zadržavao za sebe, dok je preostali dio predavao ostalim članovima grupe. Jovanović je, navodi se u optužnici, preko supruge Dušice dobijao povjerljive podatke o bezbjednosno interesantnim osobama iz oblasti međunarodnog organizovanog kriminala iz baze BIA, a potom ih prenosio Miloviću.
I okrivljeni Miodrag Pamučina je imao svoju ulogu u ovoj grupi. On je, kako se sumnja, angažovao okrivljenog Živojina Filipovića, inače vozača u firmi „Blumen market“, da u Holandiji preuzima gotov novac, sakrije ga u vozilu, a potom ga prevozio u Srbiju i Crnu Goru.
Kao pripadnici organizovane grupe imenovani su i Živojin Filipović i Milan Krstović, vozači u firmi „Blumen market“. Njima su, kako se sumnja, naloge izdavali Milojević i Pamučina, a zadatak im je bio da na mjestima utovara droge u Holandiji preuzmu gotov novac i prevezu ga u Srbiju ili dalju u Crnu Goru kako bi ga predali Miloviću.
Presretnute poruke
U optužnici protiv grupe koja se sumnjiči za šverc narkotika iz Ekvadora, nalaze se i poruke koji su njeni članovi među sobom razmjenjivali preko “Skaj” aplikacije. Uglavnom se radi o informacijama o “bezbjednosno interesantnim osobama” do kojih je Dušica Jovanović dolazila ulazeći u sistem BIA. Informacije do kojih bi došla, ona je prenosila suprugu Danielu, a on kasnije Miloviću.
Jedna od osoba koju je Jovanovićeva „provjeravala“ u sistemu bio je i Veljko Banović, blizak prijatelj Luke Bojovića.
„Brate, BIA ozbiljno počela da radi „škaljarce“. Prioritet su postali. Neku braću Matković iz Novog Sada koju snabdijeva robom neki Jaka Zaletel iz Slovenije“, pisao je 23. januara 2020. godine sa „Skaj“ telefona Jovanović Miloviću.
U porukama koje su razmjenjivali preko zaštićene aplikacije, Milović je od Jovanovića, koji se u trenutku razmjene poruka nalazio na Kopaoniku, tražio da podatke dokle se stiglo sa istragom protiv Veljka Belivuka.
Nakon što je bivši direktor JP Čistoća Andrija Čađenović, tvrdio da zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović i novi predsjednik Odbora direktora Čistoće Milan Vukadinović vrše mobing u „Čistoći“, uslijedilo je njihovo reagovanje, uz poruku da Čađenović nema ni trunku griže savjesti.
„Gospodine Čađenoviću, presuđeni moberu, vlasniče četvrtine od ukupno donesenih pravosnažnih presuda za mobing u Crnoj Gori, zar je moguće da Vi nekom spočitavate mobing? U jako nezahvalnom trenutku za Vas lično, očekivali smo bar atom odgovornosti za mali dio neregularnosti koje smo prikazali javnosti, a tek ćemo ih prikazivati. Recite nam, da li da Vam se u nastavku obraćamo na našem ili arapskom jeziku, jer smo u dilemi da li se javljate iz Emirata ili iz Crne Gore? Možda Vam se u luksuznom službenom vozilu koje ste slupali posljednjeg dana mandata zagubila produžena karta za put do Dubaija, omiljenog mjesta Vašeg oca nacije, kako ga javno zovete“, poručili su Šaranović i Vuksadinović.
Pošto je zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo Šaranović danas saopštio da je situacija u gradskom preduzeću ‘Čistoća’ izuzetno teška, reagovao je bivši direktor tog preduzeća Andrija Čađenović, tvrdeći da Šaranović i novi predsjednik Odbora direktora Čistoće Milan Vukadinović vrše mobing u ‘Čistoći’.
Njih dvojica tvrde da je Čađenović zadužio Čistoću iznad dva miliona ili 20 puta više nego što je to bila kad ste u nju došli, da ste na računu ostavili 13 puta manje nego što ste zatekli, da ste o trošku Čistoće redovno gostovali do Dubai Marine, kupovali mobilne telefone od preko 1.000 eura.
Pomenuli su i da je Čađenović neregularno isplaćivao na stotine jednokratnih predizbornih pomoći.
„Osoba koja iza sebe ima ovakav portfolio, je posljednja koja bi trebala koristiti pravo da se poziva na humanost. Jer znajte, u posljednje tri godine smo upravo mi vodili računa o ugroženim kategorijama, vraćajući im sve ono što ste im Vi i Vaša politika oduzimali. A kad već govorite o pripravništvu, ovakav kvantitet kršenja i moralnih i profesionalnih standarda kakav ste iza sebe ostavili Vi, ne bi ostavio ni najzlonamjerniji pripravnik. I s obzirom da ne pokazujete ni zeru griže savjesti, imamo motiv da Vam sve, ama baš sve otkrijemo i garantujemo Vam vrelo institucionalno i pravno ljeto ili ljetopis, kako bi nas bolje razumjeli“, zaključili su iz Šaranović i Vukadinović.
Zamjenik gradonačelnice Podgorice, Danilo Šaranović, saopštio je da situacija u gradskom preduzeću ‘Čistoća’ izuzetno teška, te da je ozbiljno ugrožena sposobnost da ta firma obavlja funkciju. Tvrdi i da više od pola mehanizacije za odvoz otpada nije u funkciji, a riječ je o mašinama starosti od samo nekoliko godina.
Podsjetimo, njih dvojica su danas održali konferenciju za medije, gdje su kazali da je situacija u gradskom preduzeću „Čistoća“ izuzetno teška, te da je ozbiljno ugrožena sposobnost da ta firma obavlja funkciju.
Tvrdili su i da više od pola mehanizacije za odvoz otpada nije u funkciji, a riječ je o mašinama starosti od samo nekoliko godina.
Šaranović je poručio da će svu dostupnu dokumentaciju uputiti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), ali da neće predati krivičnu prijavu protiv Čađenovića.
Državljanin Srbije, M.H. (1982) iz Beograda, u hitnom postupku kažnjen je kaznom zatvora u trajanju od 50 dana, zbog vožnje u alkoholisanom stanju i još nekoliko saobraćajnih prekršaja.
Kako navode u saopštenju Suda za prekršaje iz Budve, M.H. je na izdržavanje kazne upućen odmah po izricanju odluke.
„On je danas priveden u sud dežurnoj sutkinji Katarini Vujačić Vuksanović, jer je u ranim jutranjim časovima upravljao vozilom inostranih tablica pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,41 g/kg alkohola u organizmu i izazvao saobraćajnu nezgodu sa materijalnom štetom“, navodi se u saopštenju.
Neposredno pred nezgodu je u više navrata prolazio kroz raskrsnice na upaljeno crveno svjetlo, pri čemu se nije zaustavljao na jasno izdat znak „stop“ policijskih službenika i svjetlosnu signalizaciju vozila policije koje se dalo u potjeru za njim.
„Osim zatvorske kazne, izrečena mu je i novčana kazna u iznosu od 200 eura, kao i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koja stupa na snagu po izdržanoj kazni zatvora“, navode u Sudu.
Službenici Uprave kriminalističke policije i Policijske uprave Trebinje Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zajedno sa pripadnicima MUP-a Crne Gore, jutros su organizovali akciju “Lovćen” u kojoj su pretresli nekoliko lokacija i oduzeli oko 50.000 KM (oko 25.000 eura), oružje, te tri kilograma marihuane, saopštio je danas MUP Republike Srpske.
Oni su pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Trebinje, jutros započeli realizaciju akcije kodnog naziva “Lovćen” koja se odnosi na rasvjetljavanje krivičnog djela “Prevara” počinjenog 12. aprila u Crnoj Gori, gdje je NN osoba koristeći falsifikovani lični dokument podigla sa računa oštećene novac od oko 1.300.000 eura.
“Na području Banja Luke i Trebinja, izvršeni su pretresi na više lokacija koja koriste S.K, I.A. i M.D, a u kojima je pronađeno i oduzeto oko 50.000 KM, veća količina oružja i municije, narkotičkih sredstava – oko tri kilograma marihuane, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem gore navedenog krivičnog djela, ali i drugih krivičnih djela”, saopštili su iz MUP-a RS.
Foto: MUP RS
Podsjećamo, ženska osoba, za kojom traga crnogorska policija, 12. aprila je, koristeći falsifikovana dokumenta klijentkinje Lovćen banke, sa njenog računa podigla 1,3 miliona eura.
Kafe bar „Marija Magdalena“ nalazi se na pet(5) kilometara od centra Berana, na putu prema Manastiru Kaludra u podnožju Đevojačkog krša.
Dok sjedite pored Kaludarske rijeke u hladovini, okruženi zelenilom daleko od gradske buke, uživaćete u mirnom i prijatnom ambijentu u svako doba dana.
Uz objekat se nalazi dječije igralište, bilijar sto, mini ribnjak i ostali prateći sadržaj.
Veliki izbor pića i hrane uz pristupačne cijene zaštitni su znak kafea.
Nastavak i završetak auto-puta je primarni investicioni prioritet države, ocijenio je ministar finansija, Aleksandar Damjanović, i dodao da će građani punu valorizaciju njegovog potencijala i značaja osjetiti po izgradnji svih dionica. On je razgovarao danas sa ambasadorom Kine u Crnoj Gori, Fanom Kunom, o mogućnostima produbljivanja ekonomske, političke i kulturne saradnje tradicionalno prijateljskih država.
Osvrćući se na dosadašnje zajedničke projekte, sa naglaskom na izgradnju prve dionice auto-puta u Crnoj Gori, Fan je naveo da za Vladu Kine taj projekat predstavlja simbol bezbjednosti, razvoja, povezanosti i prosperiteta, sa čime se saglasio i Damjanović, ističući da nastavak i završetak auto-puta smatra primarnim investicionim prioritetom države, iskazujući uvjerenje da će punu valorizaciju potencijala, iskorišćenosti i značaja auto-puta, građani Crne Gore osjetiti tek po okončanju ukupnog projekta, odnosno izgradnje svih dionica.
Fan je, kako je saopšteno iz Ministarstva, prenio zainteresovanost kredibilnih kineskih kompanija za poslovanje u Crnoj Gori, sa čijim je strateškim planovima za investiranje upoznata Ambasada i crnogorska strana, naročito u, kako je naglasio, „komplementarne projekte, koji uključuju saobraćajnu infrastrukturu, energetiku, ali i neke druge značajne oblasti”.
Damjanović je kazao da se iz budžeta Crne Gore teško mogu finansirati krucijalni infrastrukturni, energetski i saobraćajni projekti, izrazivši uvjerenje da u odgovornom društvu, politički ciljevi ne smiju imati primat nad ekonomskim, kao i da se ni u jednom vremenu, pa i ovim otežanim, ne smiju zanemariti raznovrsni aspekti saradnje među državama, pa tako i između Crne Gore i Kine.
Fan je podsjetio na, ranije iskazanu podršku Kine evropskom putu Crne Gore, uz zaključak da njeno potencijalno članstvo ne može imati negativne implikacije na paralelno jačanje partnerskih odnosa Kine i Crne Gore, već naprotiv – može biti dobra osnova za, kako je i Damjanović konstatovao „evropeizaciju bilateralnih odnosa“ dvije država, uz mogućnost zajedničkih projekata sve tri pomenute strane.
Sagovornici su se saglasili i da je vrijeme da se, nakon višegodišnje pauze, organizuje šesti sastanak Mješovite komisije za ekonomsku i trgovinsku saradnju dvije zemlje, što će, kako su ocijenili, pozitivno uticati na neophodno intenziviranje ekonomskih odnosa, naročito imajući u vidu veliko međusobno razumijevanje, ogromne razvojne potencijale i snažne kulturne veze koje datiraju još iz perioda bivše Jugoslavije.
Tokom pragmatičnog razgovora u prijateljskom tonu, zajednički je ocijenjeno i da su temelji koji se upravo postavljaju odlična baza za nadogradnju odnosa dvije države u budućem periodu.
Fan je zahvalio Damjanoviću na konstruktivnom i ohrabrujućem razgovoru, otvorenom pristupu, ali i, kako je kazao, istinskoj spremnosti da se doprinese produbljivanju saradnje dvije prijateljske države, naglasivši da veoma cijeni odgovoran odnos koji Damjanović ima, kako prema ekonomskim temama, tako i u sagledavanju šire slike o potrebi snažnije saradnje dvije države.
Foto: MUP RS
