Bliski istok i ono što se dešava, dakle, vojni sukob SAD i Izraela sa jedne strane i Irana sa druge strane tema broj jedan koja preokupira pažnju globalne javnosti, prije svega, i Crna Gora u odnosu na to nije izuzetak. Mislim da je Crna Gora kroz ono što su nastupi i saopštenja vanjskih poslova jasno iskomunicirala svoju poziciju, ocijenio je ministar odbrane, Dragan Krapović.
On je u intervjuu za Euronews rekao da u tom pravcu želi da kaže da Crna Gora podržava svoje saveznike.
– U prvom redu tu mislim na SAD, i osuđuje neodgovornu nuklearnu politiku Irana. U tom pravcu kao što sam rekao pratimo situaciju i izražavamo zabrinutost zbog, prije svega, nesrazmjernog odgovora Irana u odnosu na ono što je aktuelni trenutak, napad na praktično sve zalivske zemlje oko Irana. U konkretnom slučaju Crna Gora neće biti dio bilo kakvih sukoba, ili vojnih akcija van granica Crne Gore ili van granica onoga što je euroantlantski prostor, odnosno obaveza koje je preuzela ulaskom u NATO. To je stav ministarstva odbrane. Naravno tu se ograničavam, jer nije ministarstvo odbrane finalni donosilac odluka u Crnoj Gori. To je i pitanje za druge instance i institucije – naveo je Krapović.
Tramp i NATO
On je rekao da misli da, kad se radi o Hormuškom moreuzu, imamo jednu jako tešku sitaciju koja će uticati na praktično svaku državu i svako društvo u svijetu.
– Radi se, prije svega, o transportu nafte, naftnih derivata, i energenata i u tom pravcu imaćemo moguće veliko povećanje cijena koje će rezultirati vrlo teškim ekonomskim efektima u odnosu na sva društva u svijetu, prije svega u odnosu na Evropu. U tom pravcu, nadam se da će se što prije stabilizovati situacija, omogućiti nesmetan prolaz kroz Hormuški moreuz – ocijenilo je Krapović.
U svakom slučaju, dodao je, jeste činjenica da postoji određeno neslaganje između Predsjednika Trampa i nekih članica Evropske Unije i zvaničnika zemalja koje su članice NATO-a.
– Međutim, u konačnom ne vjerujem da će to uticati na samo jedinstvo alijanse, ni na transatlantske odnose u bitnijem, u nekom narednom periodu – naveo je Krapović.
Naoružavanje regiona
Ministar je rekao da svjedočimo nečemu što je činjenica i aktuelni trenutak u svijetu.
– Dakle, ni to ne može zaobići region. Imamo rat na evropskom tlu poslije više decenija, imamo ogromne nestabilnosti i više sukoba na bliskom istoku, imamo nestabilnosti u drugim djelovima svijeta i sve to svijet čini nerpedvidivijim i neizvjesnijim, više nego ikada ranije. U skladu sa tom činjenicom vjerujem da sve države, kako u regionu, tako i u Evropi i šire, preispituju svoje politike, svoje doktrine i u skladu sa time povlače poteze koji se odnose prije svega na bolje opremanje oružanih snaga, na podizanje borbene gotovosti, na modernizaciju i nabavku sistema. I to je, kao što sam rekao, činjenica u svakoj zemlji Evrope i samim tim nije moglo zaobići region – dodao je Krapović.
Vojni sporazum Hrvatske, Albanije i Kosova
U odnosu na memorandume i sporazume koje su potpisale neke zemlje regiona, to je, kako je rekao crnogorski ministar odbrane, njihovo suvereno pravo i ne vidim ništa problematično u saradnji između zemalja regiona i na toj nekoj vojnoj osnovi.
– A svakako ne vidim ništa problematično ni da svaka zemlja ponaosob napravi neke svoje izbore, unaprjeđuje svoje kapacitete i u odnosu na ono što su njihovi pogledi, unapređuje svoje oružane snage i kapacitete koji će im omogućiti da odgovore na eventualne izazove koji bi u ovim turbulentnim vremenima mogli da dođu – izjavio je Krapović.
Mislim da se, dodao je on, te činjenice i ove konkretne stvari o kojima ste pričali u jednom broju zemalja u regionu koriste prije svega za unutrašnju političku upotrebu i ja ih kao takve posmatram i u tom pravcu Crna Gora jednostavno niti previše komentariše, niti se previše miješa u te stvari.
– Mislim da je to ispravan stav – rekao je Krapović
Izdvajanje Crne Gore za odbranu
Što se Crne Gore tiče, kako je naveo, mi smo izdvojili prošle godine nekih 2,05 odsto BDP za potrebe odbrane.
– To je najviše ikada do sada u istoriji Crne Gore. U odnosu na taj budžet nekih 43 odsto smo potrošili za modernizaciju i opremanje oružanih snaga. Dakle, za nabavku novih sistema, za nabavku naoružanja, za nabavku uniformi, borbenih kompleta, bespilotnih letjelica i svega onoga što je aktuelni trenutak. Nešto mogu i reći javno, nešto za sada još uvijek ne mogu. Takođe, nabavka dva nova patrolna broda, brzih čamaca, osavremenjivanje osmatračkih stanica na moru. Rekao bih da smo u tom pomorskom domenu napravili najveći iskorak, i jako mi je drago zbog toga. I kao što sam rekao, ni Crna Gora, ni region nije izuzetak u odnosu na ono što su globalni trendovi, tako da i mi unapređujemo značajno svoje kapacitete – rekao je Krapović.
I, naravno, kako je dodao, to radimo prije svega u skladu sa onim što su nacionalne potrebe i što su ciljevi-sposobnosti u okviru Sjevernoatlantske alijanse koje je Crna Gora dobila.
– Dakle, najnoviji, vrlo zahtjevan paket ciljeva – sposobnosti. I u tom pravcu rekao bih da nam dobro ide, da smo i sa aspekta nacionalnih potreba zadovoljili, u mjeri mogućeg, naravno i u mjeri onoga što jesu kapaciteti Crne Gore, zadovoljili ono što su potrebe, ali da smo svakako zadovoljili i potrebe kredibilnog članstva unutar NATO saveza ispunjavanjem ciljeva – sposobnosti koji su nam zadati. Vrlo sam zadovoljan kada se radi o tome kako stvari idu. Naravno, uvijek postoji prostora za napredak i na tome insistiram svakodnevno zajedno sa svojim saradnicima i vjerujem da će rezultati, kako bude vrijeme odmicalo, biti sve bolji – rekao je Krapović.
Uvođenje obaveznog vojnog roka u regionu i kod nas
Krapović je rekao da oni prate situaciju, naravno, u odnosu na ono što se dešava u regionu.
– Dvije zemlje koje ste pomenuli, i Hrvatska i Srbija, su zemlje sa značajno većim kapacitetima, sa značajno većom populacijom, sa značajno većim administrativnim kapacitetima i sa značajno većim budžetima i sredstvima. U tom pravcu vjerujem da oni koji imaju značajno veće kapacitete, su se iz potreba i pravilnih procjena i analiza odlučili jedni i drugi za ponovno uvođenje vojnog roka. Vidjećemo kako će to ići. To je i dalje, u obje zemlje, u samom povoju. Mislim da je krenulo u Hrvatskoj i da tek treba da krene u Srbiji, nešto malo odloženo. Vidjećemo kako će im to ići – izjavio je Krapović.
U svakom slučaju, ocijenio je, potrebne su značajne logističke pretpostavke, ulaganja, administrativne pretpostavke, značajno podizanje kapaciteta, kako bi takva jedna odluka bila donijeta.
– Što se tiče Crne Gore, mi još uvijek takvu odluku nismo donijeli. Mi se oslanjamo na ono što je profesionalni sastav, prije svega vojske i eventualno na neku buduću rezervu i aktuelnu koju želimo bolje valorizovati. Međutim, razmatramo i potencijalno moguće uvođenje i šta bi bilo potrebno za uvođenje obaveznog vojnog roka. Svakako, prva stavka u odnosu na ono što je potrebno je da vidimo što je to što je mišljenje javnosti, što je mišljenje građana, što je mišljenje nevladinog sektora i mnogih drugih koji se bave tom problematikom i da osjetimo da li je to nešto što javnost i građani Crne Gore u potpunosti prihvataju – naveo je Krapović.
Ukoliko bi to bio slučaj, smatra on, onda moramo vidjeti što su logističke pretpostavke, koliko bi novca za tako nešto trebalo da bude izdvojeno.
– Mi već sada po kasarnama imamo određene kapacitete koji se odnose na obuku, ali vjerujem da ukoliko bi došlo do uvođenja obaveznog vojnog roka da bi te kapacitet morali značajno da unaprijedimo i da bi to iziskivalo značajna finansijska sredstva. Svakako razmišlja se i o toj opciji. Nismo donijeli takvu odluku. Kao što sam rekao i dalje stojimo pri modelu profesionalne vojske, ali vjerujem da u odnosu na ono što jesu kretanja u svijetu, što jeste aktuelna geopolitička situacija, što jesu krize u današnjem svijetu gdje imate galopirajuće tehnološke revolucije u više segmenata, vještačke inteligencije, biorobotike i tako dalje, gdje imate prirodno ili vještački izazvane nepogode i katastrofe, gdje imate zdravstvene krize poput Kovida-19. Siguran sam da Crnoj Gori i društvu Crnoj Gori ne bi štetilo da jedan broj mladih ljudi prođe jednu, aj da kažem, osnovnu vojnu obuku. Prije svega, ne obuku za rat, nego obuku u odnosu na krizne situacije i odgovora na krizne situacije, kako biste imali društvo koje je, prije svega, potrebno da bude otporno na te pojave – izjavio je Krapović.
Naravno, dodao je, u najvećoj mogućoj mjeri nijedno društvo nije apsolutno otporno, nijedna država, ali vremena kojima svjedočimo unazad nekoliko godina, i siguran sam vremena pred nama će donijeti brojne izazove u tim segmentima, i dobro bi bilo da se podigne ukupna otpornost crnogorskog društva u odnosu na takve pojave.
– U tom pravcu, negdje vidim i ulogu moguće obavezne vojne obuke za građane – ocijenio je Krapović.
Otvorena pitanja sa Hrvatskom
Brod Jadran nije glavna tačka sporenja, smatra Krapović i dodaje da negdje u razgovorima dva premijera je dogovoreno, i naravno dva ministarstva vojnih poslova koji dominantno vode taj dijalog sa našim saveznicima iz Hrvatske, dogovoreno da pitanje Prevlake i pitanje školskog broda Jadran su zaista velika i nije za očekivati njihovo rješavanje na kratak rok, ali samim tim da ta dva pitanja, s obzirom da su takvog karaktera, neće uticati na ono što je integracioni put Crne Gore i njeno pristupanje Evropskoj uniji.
– U tom pravcu, mogu da informišem i vas i javnost, da će komisija biti formirana u vrlo bliskom periodu. Dakle,u narednih sedam dana ili sljedećih dvije nedjelje, na vladi će biti donijeta ta odluka i vjerujem da ćemo brzo, u dobroj vjeri, započeti taj razgovor i taj dijalog sa našim saveznicima. Naravno, u potpunosti spremni da iskomuniciramo sve ono što su stanovišta Crne Gore. Dakle, vi znate da postoji kontinuitet stava svih crnogorskih vlada, od njene samostalnosti do današnje. To se nije promijenilo ni sa ovom 44. vladom Međutim, kao što sam rekao, u dobroj vjeri, unapređjenje dobrosusjedskih odnosa je zaista prioritet broj jedan – izjavio je Krapović.
Kada se radi o 44. vladi, rekao je, i tim razgovorima ćemo pristupiti u dobroj vjeri i, naravno, razmijeniti argumente sa našim saveznicima.
– Šta će biti epilog tog procesa i šta se može očekivati, ja ne mogu da prejudiciram, ali mislim da sam dovoljno jasno kroz ovaj moj mandat od nekih dvije i nešto godine na mjestu ministra odbrane iskomunicirao ono što su stavovi Ministarstva odbrane. Ti stavovi su takvi kakvi jesu i neće se mijenjati – naveo je Krapović.
Funkcionisanje Savjeta za odbranu i bezbjednost
Ja ne bih rekao problem u Savjetu za odbranu i bezbjednost, rekao je i dodao da Savjet za odbranu i bezbjednost čine tri člana.
– Prije svega vidim problem, i to moram javno i vrlo otvoreno da kažem, isključivo kod jednog člana, odnosno kod predsjedavajućeg Savjeta za odbranu i bezbjednost, dakle, predsjednika države, gospodina Milatovića. Koji u kontinuitetu od formiranja 44. vlade i mog dolaska na mjesto ministra odbrane, pokušava da se bavi nečim što nije nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, a pogotovo nije nadležnost predsjednika države. Dakle, on ima jasno propisane svoje nadležnosti kroz Ustav i kroz zakon. Takođe, to ima i Ministarstvo odbrane. U kontinuitetu predsjednik Milatović pokušava da se bavi kadrovskim pitanjima, mikromenadžmentom i mnogim drugim pitanjima kada se radi i o Vojsci Crne Gore i Ministarstvu odbrane, što, naravno, ja kao član vlade ne dozvoljavam, niti ću dozvoljavati u nekom budućem periodu – rekao je Krapović.
Naravno, ja poštujem u potpunosti ono što je, kako je kazao, ustavna, ali tačno što jeste ustavna uloga predsjednika države i Savjeta za odbranu i bezbjednost, i u tom pravcu, čak i kada se neke odluke koje predlažem odbiju, ja nemam nikakav problem sa tim, jer to jednostavno jeste prerogativ članova Savjeta.
– Međutim, moram da kažem da ono što predsjednik Milatović radi ovom trenutku nikako ne shvatam. To je direktno urušavanje sistema odbrane i vojske Crne Gore kroz kontinuirano uzurpiranje nadležnosti, odnosno pokušaje uzurpiranja nadležnosti Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore. I kada ja, naravno, ne dozvolim tako nešto, onda predsjednik Milatović pribjegava nedonošenju, odlaganju odluka, odlaganju sjednica Savjeta. Sve to, naravno, ima za posljedicu da ljudi u sistemu ne bivaju na vrijeme ni postavljeni, ni unaprijeđeni, ni razriješeni, da se stvari ne odvijaju normalnim tokom, da se ne donose odluke na vrijeme, recimo o učešću vojske Crne Gore u vježbama, da moramo da odložimo određene vježbe, da gubimo, da tako uslovno kažem, obraz i kredibilitet i kao vojske i države, kao posljedicu takvog činjenja predsjednika države. Sve to zajedno, po mom mišljenju, čini urušavanje sistema odbrane na nekoj, rekao bih, svakako, političkoj agendi, jer se radi o političaru, i u tom pravcu, tu sa tim stvarima kompromisa neće biti – izjavio je Krapović.
O promjeni imena Ministarstva odbrane u Ministarstvo rata
Krapović je rekao da ne razmišljaju o tome.
– Kao što sam rekao, Crna Gora je uvijek, kroz cijelu svoju istoriju, vodila prije svega odbrambene ratove. Ovo Ministarstvo se bavi par excellence odbranom države i onim što ta odbrana čini, dakle, nacionalnom bezbjednošću, strategijom odbrane, vojskom Crne Gore (9:12) i, naravno, kredibilnim članstvom unutar NATO – saopštio je Krapović.
