U ULICI CRNOGORSKIH SERDARA
U Podgorici, u Ulici Crnogorskih serdara večeras je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđena jedna osoba, saopšteno je iz OKC-a Portalu RTCG.
Automobilu je pričinjena poprilična materijalna šteta.
Uviđaj je u toku.
Shodno Ustavnim nadležnostima, već danas sam proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je juče donijela Skupština Crne Gore, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
“Time su zaokruženi normativni preduslovi za početak popisa, koji su plod širokog političkog i društvenog dijaloga” naveo je Milatović na Tviteru.
Institucijama koje su nadležne za sprovođenje popisa želi uspješan rad, a građanke i građane poziva da se slobodno izjasne o svim pitanjima koja su obuhvaćena popisom.
Popis bi trebalo da počne 30.novembra.
Shodno Ustavnim nadležnostima, već danas sam proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je juče donijela Skupština Crne Gore.
Time su zaokruženi normativni preduslovi za početak popisa, koji su plod širokog političkog i…
— Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) November 28, 2023
MINISTAR SPORTA
Popis stanovništva u Crnoj Gori je, nažalost, politizovan, ali ćemo nakon popisa imati konkretne informacije na čemu i u kom pravcu treba da djelujemo, smatra ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
Šćekić je to kazao na sastanku sa ambasadorom Bugarske u Crnoj Gori Stefanom Dimitrovim i zamjenikom šefa misije Vasilom Durevim.
„Želimo da se fokusiramo na mlade ljude koji su ključni za funkcionisanje društva. I sa pozicije ministra za sport i mlade mogu reći da je to ozbiljan resor gdje nas očekuje puno posla. Pitanje demografije, naročito mladih ljudi, je ključno“, istakao je Šćekić.
Dimitrov je na sastanku kazao da je demografija veliki problem za jednu državu, te da se sa tim problemom bore sve države Balkana.
U tom cilju, iskazao je zainteresovanost da se uspostavi što više konekcija između nadležnih ministarstava i gradova Crne Gore i Bugarske.
Ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović postavio je danas za vršioca dužnosti načelnika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala dosadašnjeg načelnika Regionalnog centra „Zapad“, Lazara Šćepanovića.
Kako navode u saopštenju, rezultati dosadašnje beskompomisne borbe protiv svih oblika kriminala Šćepanovića su preporučili za rješenje na ovoj poziciji.
Ministar Šaranović je, navode, prepoznao da je pored odlične saradnje SPO sa Specijalnim državnim tužilaštvom i GST Vladimirom Novovićem potrebno i da se drugim djelovima kriminalističke policije mora pružiti dodatna snaga, sa jednim ciljem – mafija mora biti pobijeđena.
„Potreba za korišćenjem punih kapaciteta sistema bezbjednosti u cjelini nasušna je potreba društva u borbi protiv kriminala i sistemu su potrebni pojedinci koji mogu u punom kapacitetu, usredsređeni na oblast kojom rukovode, odgovoriti svim izazovima i izdići nivo borbe protiv organizovanog kriminala na jedan novi i bolji nivo. Postavljenjem jednog od najboljih kadrova na ovu poziciju jačaćemo snagu Specijalnog državnog tužilaštva i tužilačke organizacije u cjelini. Apsolutno svi kapaciteti Ministarstva unutrašnjih poslova biće stavljeni na raspolaganje GST Novoviću u narednom periodu“, istakao je Šaranović.
Vanredno usklađivanje pogađa samo penzije manje od 450 eura, mislim da sve to pravi određeni nesklad u sistemu penzionog i invalidskog osiguranja – po pravilu bi bilo sasvim normalno da mi crpimo prava iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i od Fonda PIO srazmjerno sredstvima uloženim u taj Fond, naveo je Aligrudić
Fond PIO trenutno isplaćuje najnižu penziju za 40.600 penzionera, međutim najavljeni najniži iznos penzije od 450 eura od naredne godine primaće mnogo veći broj korisnika – njih oko 72.000, kazao je u razgovoru za portal Dan direktor te institucije Ranko Aligrudić. To je zato što će najavljenim povećanjem biti obuhvaćeni korisnici čija penzija trenutno iznosi manje od 450 eura, ali i korisnice naknada po osnovu rođenja troje ili više djece. Aligrudić je poručio majkama, korisnicama ovih naknada, da ne žure sa povrtakom na minimalnu penziju, odnosno da sačekaju trenutak kada sve bude izvjesno.
– Minimalna penzija sada iznosi 296,35 eura i svim tim korisnicima će faktički od 1. januara naredne godine penzije iznositi 450 eura. Takođe, sve penzije u rasponu od najniže penzije do iznosa od 450 eura – i njihove će penzije biti povećane na 450 eura, a korisnika takvih penzija je skoro 30.000. S obzirom da imamo oko 4.200 majki koje primaju naknade preko centara za socijalni rad po osnovu rođenja troje ili više djece – imaćem preko 72.000 penzionera koji će primati tada najniži iznos penzija od 450 eura, pojasnio je Aligrudić.
Kako je penzija stečeno pravo, samim tim majke sa troje ili više djece nijesu se odrekle tog prava već su stopirale isplatu penzije i mogu kad hoće da se vrate, naveo je Aligrudić.
– Sasvim je logično da će se sve one majke, čija je naknada po osnovu rođenja troje ili više djece sada 330 eura, vratiti na minimalnu penziju koje će, kako je najavljeno iznositi 450 eura. To je nekih 4.200, neke su se već vratile, ne u velikom broju, neke predaju zahtjeve što je meni malo neobično jer ovo sve još uvijek nije izdefinisano. Dok god se javno ne definiše ja bih zamolio sve te korisnice navedenih naknada, da ne žure sa tim zahtjevom jer ima još vremena – kada bude izvjesno da završimo sa tom procedurom, kazao je Aligrudić, dodajući da će prelazak majki sa naknada na penzije uvećati troškove Fonda za oko 20 miliona na godišnjem novou.
Podsjetio je da one nijesu na teret Fonda od 1. aprila prošle godine.
Inicijativa za srazmjerne penzije: Dotacija države i Fonda
Kako smo javno i obećali, Ministarstvu rada i socijalnog staranja predali smo inicijativu za srazmjerne penzije, a oni su nam potom tražili dopunu inicijative u smislu da napravimo fiskalni uticaj predložene inicijative na budžend Fonda i državni budžet, što smo i uradili još u junu, pojsnio je Aligrudić. Istakao je da je cilj inicijative, da kroz principe uzajamnosti i solidarnosti, država i Fond dotiraju svim našim građanima čiji zbir davanja iz više država ne prelazi najniži iznos do ovog najnižeg iznosa penzije.
– Zbog svih događanja, Skupština nije zasijedala i to se nije moglo usvojiti. Sada je to promijenjeno, od najave da će minimalna penzija iznositi 450 eura, tako da pokušavamo sada da vidimo koji je fiskalni uticaj da bi aktivirali već predatu inicijativu, naveo je on.
Precizirao je da su korisnici srazmjernih penzija penzioneri koji nijesu imali dovoljno staža u Crnoj Gori da bi mogli da dobiju samostalno rješenje o pravu na penziju, nego je morao da se sabira staž iz drugih država-
– I tako dobijena penzija je institut srazmjerne pezije. Nažalost oni nijesu obuhvaćeni zakonskim korpusom kojima se utvrđuje i priznaje pravo na najniži iznos penzije. Ima jako puno slučajeva, naročito iz država bivše Jugoslavije, da oni imaju iz te druge države jako mali iznos srazmjerne penzije i kada se saberu ta dva iznosa oni su mnogo manji od najnižeg iznosa penzije, a ako imamo ovu socijalnu komponentu, jedan od principa koji važi u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja – sistem uzajamnosti i solidarnosti, to znači da bi država i Fond mogli ili morali da dotiraju svim našim građanima čiji zbir davanja iz više država ne prelazi najniži iznos do ovog najnižeg iznosa penzije, istakao je Aligrudić.
Pojasnio je da se to može učiniti nakon izmjena Zakona o PIO i na osnovu dokaza koliko lice prima iz neke države srazmjerni dio penzije.
– Tu ne bi bilo više od dvije, dvije i po hiljade korisnika, ali to smo računali kada je najniža penzija bila 259 eura, sada je to možda malo primijenjeno i pokušavamo da dobijemo podatak od fondova zemalja iz regiona, da vidimo da li se nešto drastično promijenilo, zaključio je Aligrudić.
Povećanje minimalne penzije 51,83 odsto, drastično uvećanje minimalne penzije.
Što se sredstava samog Fonda, Aligrudić ističe da je izuzetno dobra naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje dovela do deficita od 12,2 odsto za prvih deset mjeseci tekuće godine, uz podsjećanje da je prošle godine deficit bio 17,4 odsto a ranijih godina i oko 30 procenata.
– Mi imamo u ovoj godini izvanredan procenat naplate izvornih prihoda Fonda, to je doprinosa za PIO. U prvih deset mjeseci tekuće godine imamo naplaćenih 408 miliona izvornih prihoda i faktički nama je trebalo za isplatu ovih penzija za deset mjeseci 50 miliona deficita ili dotacije iz državnog budžeta, što znači da je deficit na nivou od 12,2 – 12,3 odsto. Očekujemo u novembru i decembru da će deficit pasti za još jedan procenat – što je izuzetna naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ako znamo da je u prošloj godini deficit bio 17,4 odsto, u pretprošloj 21,7 odsto, prethodnih godina oko 30 procenata. To nam daje ohrabrenje da ćemo do kraja godine sigurno imati nekih 500 miliona eura, naravno za ovo vanredno usklađivanje minimalnih penzija trebaće dodatna sredstva i mi smo napravili projekcije, saopštio je direktor Fonda PIO.
Prva projekcija je bila da će to iziskivati troškove od nekih 100 miliona eura na nivou godine.
– Međutim, morali smo to malo da iskorigujemo, jer je najavljeno da se ove penzije neće povećavati u narednim usklađivanjima preko 450 eura. Ako pravilno tumačimo najave, jer još uvijek je sve to najava (dok se zvanično ne objavi mi možemo samo da nagađamo), ovo što nagađamo jeste da će morati da se dodatno obezbijedi još nekih 80 miliona. U sledećoj godini možemo računati na 500 miliona od izvornih sredstava Fonda, sve ostalo će se morati da se obezbijedi iz državnog budžeta, kazao je Aligrudić.
Minimalnu penziju primaju i građani sa preko 30 godina staža
Nije tačno da najnižu penziju imaju oni sa minimalnim radnim stažom, a tako nije bilo ni od početka kada je najniža penzija bila 147 eura, 31.12.2021. godine, kazao nam je direktor Fonda PIO.
– Sa vanrednim usklađivanjem najnižih penzija taj se korpus povećao na 40.000 penzionera koji je sada koriste. Ne možemo reći da su tu uključeni penzioneri sa najmanjim stažom od 15 godina. Od 40.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju 7.488 penzionera je sa 15 godina staža, od 15 do 20 godina staža je njih 8.866, od 20 do 30 godina 13.502 penzionera, od 30 do 40 godina staža 10.374 penzionera i preko 40 godina skoro 500 penzionera. Nije pravilo da najnižu penziju koriste ljudi sa najnižim stažem, pojasnio je on.
Podsjetio je da smo prošli jedan period tranzicije, period kada su se gasile firme, kada asu se otvarali stečajni postupci i kada je vlada povezivala staž zaposlenima na minimalac, kada je jako puno njih koristilo novčanu naknadu preko Zavoda za zapošljavanje koje je bila i ispod tada minimalno propisanih osnovica.
– Tako da sve te godine, naročito u periodu kada se kompletni radni staž zarada iz tih godina staža uzimao za penzijski osnov, kada se nisu mogle nažalost preskočiti te jako loše plate, tada su i penzije ispadale jako niske. Da nije ovih vanrednih usklađivanja, njihove penzije bi bile zaista minimalne, naveo je Aligrudić.
Istakao je da se raduje svakom povećanju penzija bez obzira kako ono glasilo i kako bilo definisano. Ovo najavljeno povećanje minimalne penzije za 51,83 odsto, drastično je uvećanje minimalne penzije.
– Takođe, mislim da imaju pravo i ovi penzionera čija je penzija veća od 450 eura, jer vanredno usklađivanje pogađa samo ove penzije manje od 450 eura. Mislim da sve to pravi određeni nesklad u sistemu penzionog i invalidskog osiguranja – po pravilu bi bilo sasvim normalno da mi crpimo prava iz sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i od Fonda PIO srazmjerno sredstvima uloženim u taj Fond. Ako ulažemo više godina i ulažemo veći iznos sasvim je logično da crpimo i veća prava a onda se desi da nas izjednačavaju u nekoj formi sa ljudima koji su manje ulagali ili imali manje godina staža za koje su uplaćivali doprinose, naveo je Aligrudić.
Jedna od vijesti iz rubrike “Vjerovali ili ne” stiže iz SAD, tačnije iz “Njujork Posta”.
Moderna, farmaceutski gigant, angažovao je bivšeg FBI agenta da prati šta radi Novak Đoković jer spada u grupu “visoko rizičnih slavnih ličnosti”, a u Đokovića tu spadaju još i Ilon Mask, najbogatiji čovjek na planeti, te Rasel Brend, čuveni glumac.
Pogađate, svoj trojici je zajedničko što su bili protiv obavezne vakcinacije bez detaljnih provjera, iako ih to ne svrstava u grupu antivaksera.
Ova farmaceutska kompanija iz Bostona je formirala tim bivših pravnika koji čine “odjeljenje za dezinformacije” tačnije odjeljenje koje prati narativ protiv vakcine.
Prvi su postojanje ovog odjeljenja razotkrili Li Fang i Džek Polson, nezavisni novinari.
Jedan od izvještaja imao je naslov – “Đoković je krunisan kao heroj antivaksera poslije osvajanja US Opena”, prenosi “Njujork post”.
Najbolji teniser planete nije mogao da se takmiči u Njujorku tokom 2021. i 2022. godine zbog toga što je odbijao da primi vakcinu. Kako je rekao, tada bio je spreman da se odrekne trofeja.
Moderna je bila zabrinuta zbog toga što “protivnici vakcine” slave Đokovićevu pobjedu, što je učinilo da se mnogi na društvenim mrežama “podsmijevaju činjenici da je Moderna sponzor US Opena”.
I to nije sve, postoji i jedan dio izvještaja.
“Perspektiva Đokovića, koji se protivio vakcini što mu nije dozvolio da se takmiči na US Openu 2022. godine, vratio se i osvojio turnir koji sponzoriše Moderna ojačalo je tvrdnje da su vakcine nepotrebne”, stajalo je između ostalog u izvještaju koji prenosi “Njujork post”.
Bivši FBI agent koji vodi ovo odjeljenje je proveo više od 20 godina u službi i zove se Niki Rutman. On je zadužen za tim koji prati glavne vijesti i internet izdanja o informacijama koje izazivaju skepsu prema vakcinama.
Moderna je zaposlila i tehnološku firmu koja je razvila softver koji prati sadržaj u vezi sa vakcinama na više od 150 miliona sajtova.
U Fondu za zdravstveno osiguranje Portalu RTCG je zvanično saopšteno da je formirana komisija za provjeru diploma svih trenutno zaposlenih u toj ustanovi.
Ove provjere uslijediće nakon što se u javnosti pojavila objava Alternative Crne Gore koji tvrde da u toj ustanovi radi osoba sa diplomom koju je stekla za godinu dana.
Prema navodima funkcionera Alternative Zarije Pavićevića, jedna osoba zaposlena u Fondu za zdravstvo je uspjela da završi osnovne studije prava za samo godinu.
„Eh ti diplomirani pravnici upisani 2012/2013 godine, a dana 30.12.2014 završene osnovne akademske studije, na studijskom programu pravo, obima 240 bodova, zaposleni u Fondu za zdravstvo“, napisao je Pavićević uz fotografiju diplome.
Koordinator Alternative Vesko Pejak ranije je za portal ADRIA rekao da se lažne diplome jednostavno ispituju.
„Većina koja je kupila diplomu nije bila ni pet puta ‘preko grane’. Drugi način je da se poslije par lažnih diploma potpuno ukine kredibilitet nekim fiktivnim fakultetima i da se poništi svaka potvrda sa tih ‘fakulteta’. Tako jednim potezom sređujete problem. Ali je neophodno i da ljudi koji imaju diplome sa tih fakulteta odmah izgube posao. Bez toga poništavanja potvrda, nema nikakvih rezultata“, rekao je on.
Dodao je i da je najviše kupljenih diploma u MUP-u.
„Zato imamo ‘sjajne’ rezultate u borbi protiv kriminala. Pola policije spada u falsifikatore. Zatim tu su javne službe poput službi spašavanja, zatim u zdravstvu među medicinskim sestrama, slijede za njima razni direktorati i uprave, a ne zaostaju ni javna preduzeća. U javnim preduzećima je pitanje koje diplome su prave, a ne koje su lažne“, zaključio je Pejak.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija danas je podnijelo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) još dvije krivične prijave protiv P.P. i M.J. zbog osnovane sumnje da su u postupku priznavanja inostranih diploma dostavili falsifikovane obrazovne isprave.
U Ministarstvu osnovano sumnjaju da su obje osobe počinile krivično djelo falsifikovanje isprava iz člana 12 Krivičnog zakonika Crne Gore.
„Odlučujući po podnijetim zahtjevima za priznavanje inostrane isprave o stečenom visokom obrazovanju, nadležne visokoškolske ustanove utvrdile su da priložene isprave nisu izdate u tim ustanovama i da iste nisu vjerodostojne zbog čega se osnovano sumnja da su P.P i M.J. počinili krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana Krivičnog zakonika Crne Gore. Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija će i ubuduće nastaviti sa ovom praksom, a od nadležnih organa očekujemo da, u okviru svojih ovlašćenja i nadležnosti, preduzmu sve mjere i radnje neophodne za utvrđivanje navoda iz prijave i da na taj način zajednički damo adekvatan institucionalni i sistemski odgovor na zloupotrebu obrazovnih isprava“, piše u saopštenju.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović, ranije su najavili da će nadležnim tužilaštvima prosleđivati sve sumnje na falsifikovane diplome i o tome redovno izvještavati javnost.
Hercegnovska policija je uhapsila V.Š. (51) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
“On je, kako se sumnja, ovo krivično djelo izvršio na štetu lica iz Bosne i Hercegovine i to na način što je 26. novembra uputio oštećenom riječi prijeteće sadržine po njegov život i tijelo”, navodi policija.
Nadalje, pripadnici hercegnovske policije su juče, na osnovu naredbe sudije Osnovnog suda u Herceg Novom izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi ova osoba u mjestu Zelenika.
“Tom prilikom pronađen je i oduzet pištolj marke „Radon Vis“ kalibra 9mm i četiri komada municije istog kalibra, kao i 36,4 grama opojne droge marihuana”, ističe policija.
Protiv njega su podnijete i krivične prijave zbog sumnje da je izvršio krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Osnovni sud u Beranama je 6. novembra potvrdio optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva iz tog grada podignutu protiv okrivljenog S.A. iz Rožaja zbog krivičnog djela krijumčarenje.
Prema navodima optužnice, Rožajac je 22. septembra bavio prodajom neocarinjene robe.
On je, navodi Tužilaštvo, od nepoznatih osoba protivpravno pribavio 50 šteka cigareta marke Merilin, 36 šteka cigareta marke Corset, 22 šteke cigareta marke Trocadero, 125 šteka cigareta marke FM i 100 šteka cigareta marke King, vrijednosti od 8.991 eura.
Cigarete je, kako navodi Tužilaštvo, smjestio u izrađenim šupljinama-bunkerima u tabli i patosu koja je prethodno napravio u svom vozilu marke „VW Sharan“, koje je smjestio u svoju garažu.
Narednog dana je robu prevozio do Ulcinja kako bi je nudio na prodaju, kada ga je u mjestu Dapsiće u Beranama zaustavila policija.