Ministarstvo saobraćaja Južne Afrike saopštilo je danas da je u autobuskoj nesreći u blizini Mamatlakale u sjevernoj provinciji Limpopo poginulo najmanje 45 ljudi, a jedna osoba je teško povrijeđena, prenosi agencija Rojters.
Ministarstvo je navelo da je vozač izgubio kontrolu i sudario se sa barijerama na mostu, zbog čega je autobus prešao preko mosta i udario u zemlju gdje se zapalio, navodi se u saopštenju.
Putnički autobus je prevozio ljude iz Bocvane, zemlje bez izlaza na more u južnoj Africi, do Morije, grada u Limpopu, dodaje se u saopštenju.
Spasilačke operacije su nastavljene do kasno večeras, pošto su neka tijela spaljena do neprepoznatljivosti, a druga zarobljena unutar ruševina i razbacana na licu mjesta, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja Limpopa u odvojenom saopštenju.
Saobraćaj se u Crnoj Gori odvija po suvim kolovozima i dobru vidljivost. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Savjetujemo opreznu vožnju prilagodjenu uslovima i stanju na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se za period do 31. marta u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45 do 16.45 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rozaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 24, 30. i 31. mart saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na mag. putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31. marta saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na mag. putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 17. aprila.
Privremeno se do 15. aprila odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na mag. putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Privremeno se do 31. marta odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njegusi dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Do 05. aprila doći će do obustave saobraćaja u terminu od 22.00 do 05.00 sati zbog izvođenja radova na pranju betonske konstrukcije tunela Vrmac na mag.putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica. Za vrijeme trajanja obustave može se koristiti alternativni putni pravac Kotor-Trojica-Radanovići.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake i neophodno je prilagoditi brzinu kretanja vozila u zoni radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvoenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22.00 do 06.00 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova.
Do 10. aprila zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično u terminu od 07.00 do 19.00 sati na magistralnom putu M-1 dionica Debeli brijeg –Kotor i na mag.putu M-1 dionica Jaz-Budva-Petrovac.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Privremeno se dana 29. marta u vremenskom intervalu od 09.00 do 11.00. časova odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja Krtolska raskrsnica /Budva tunel MOGREN.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a šest lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnio je juče Upravnom sudu tužbu protiv Vlade zbog nedavnog imenovanja Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.
Šaranović u tužbi tvrdi da je izvršna vlast, pošto je odbila njegov predlog da na čelo policije dođe Lazar Šćepanović, nezakonito ovlastila premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) da predloži novog kandidata, da je on protivpravno predložio Radovića i da je zbog toga taj policijski funkcioner nezakonito izabran na poziciju, pišu Vijesti.
Zbog toga Šaranović traži od suda poništenje rješenja o imenovanju Radovića, a kao razloge za to navodi pogrešnu primjenu materijalnog prava, povredu pravila postupka i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo.
Na sjeveru Crne Gore, umjereno do pretežno oblačno, ali i sa dosta sunčanih perioda. Vjetar jugozapadni, slab do umjeren, samo na planinama pojačan. Temperatura do 22 stepeni.
Na jugu, pretežno sunčano uz pojačanu visoku oblačnost. Jugo uglavnom slab, samo ponegdje umjeren. Temperatura do 24 stepena. More umjereno talasasto. Jugo slab do umjeren, na otvorenom na zapadu i pojačan. Temperatura mora 16 stepeni.
Narednih dana na sjeveru, u subotu pretežno sunčano s povremenom malom oblačnošću, a u nedjelju nešto više oblaka, posebno u drugom dijelu dana. Vjetar i dalje južni i jugozapadni, umjeren do jak. Temperatura do 22 stepena.
Na jugu, za vikend pretežno sunčano, uz povremenu malu oblačnost, uz, ponegdje, umjeren do pojačan istočni i jugoistočni vjetar. Veoma toplo narednih dana, temperature u nekim mjestima i iznad 25 stepeni.
Policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u saradnji sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, podnijeli su krivičnu prijavu protiv maloljetnika 14 godina zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem.
“On je, kako se sumnja, krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je fotografije drugog maloljetnog oštećenog lica iskoristio da sačini fotografiju eksplicitnog sadržaja, sa kojom je to lice ucjenjivao putem jedne društvene mreže”, saopšteno je iz policije.
“Federalna uprava policije postupajući po aktu NCB Interpol Beograd poduzela je mjere i radnje iz svoje nadležnosti, a koje su rezultirale lišavanjem slobode tri lica na teritoriji Hadžića, Kanton Sarajevo”, potvrđeno je za N1 a za koje se sumnja da imaju saznanja o nestanku maloljetne djevojčice iz Srbije.
Istražitelji Odsjeka za cyber kriminal Federalne uprave policije locirali su putem IP adresa osobe koje su tvrdile kako imaju saznanja o nestanku maloljetne djevojčice u Republici Srbiji, odnosno koje su tražile 50 hiljada KM za otkrivanje informacija.
“Maloljetna djevojčica nije pronađena na teritoriji Hadžića, a u toku je kriminalistička obrada lica lišenih slobode”, kazao je federalni inspektor Ervin Mušinović.
Podsjetimo, danas se na društvenim mrežama pojavio video snimak nadzorne kamere kuće koja se nalazi u blizini mjesta gdje je u 13:45 sati nestala Danka Ilić.
Na snimku se vidi automobil koji žurno prolazi u 13:47 sati, a djevojčića je nestala nešto prije toga, odnosno u 13:45, kako je njena majka izjavila.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović poručio je da će zatražiti hitno saslušanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), glavnog specijalnog tužioca (GST) i vrhovnog državog tužioca (VDT) zbog izjave Lidera DNP-a koji je kazao da sumnja kako ga i dalje prate i prisluškuju, ističući da je u prethodnom periodu bilo mnogo zloupotreba u radu tajne službe.
„Nakon današnje press konferencije predsjednika DNP- a Milana Kneževića na kojoj je iznio nove dokaze o zloupotrebama ANB- a u borbi protiv političkih neistomišljenika, kao član Odbora za bezbjednost i odbranu, zatražiću hitno saslušanje direktora ANB- a, GST-a, VDT-a“, kazao je Bojović.
Bojović je rekao da priznanje glavne i odgovorne urednice M-portala Danice Nikolić da je ovaj portal objavljivao tekstove protiv Milana Kneževića koje su pisali službenici ANB-a, nije samo skandal, već krivično djelo iz nadležnosti SDT-a.
„Ako je tačno sve ono što su pisali službenici ANB-a o Milanu Kneževiću, a zbog čega tuži M-portal, onda on treba da bude procesuiran po hitnom postupku od strane SDT-a. Ali pošto sam uvjeren da se radi o zlouopotrebama i opasnim lažima navodno predstavljenim kao tajni podatak, onda koliko danas treba da budu lišeni slobode službenici ANB-a“, kazao je on.
Poručuje da očekuje hitnu reakciju.
„Ne postoje dvije istine, niti mogu biti u pravu i Milan Knežević i spoljnji dopisnici M-portala iz ANB-a. Zato očekujem hitnu reakciju SDT-a, ali i predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miša Lakovića povodom još jednog kriminalnog incidenta i zloupotreba u bezbjednosnom sektoru“, poručio je Bojović.
Povećanje životnog standarda, beskompromisna borba protiv kriminala i korupcije, ulaganje u ljudski kapital, kao i zaštita životne sredine, neki su od prioriteta mog političkog djelovanja, kaže predsjednik Crne Gore Jakov Milatović
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kaže da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija, upitan.
– Sve ostalo predstavlja politički marketing i ekonomski populizam koji bi kao rezultat mogao imati smanjenje konkurentnosti naše privrede, uz povećanje javnog duga, što nažalost vidimo da se dešava i što zahtijeva dodatnu pozornos – kaže Milatović u intervjuu za „Dan“ i naglašava da je pokretanje investicionog ciklusa u infrastrukturu neophodno.
– Realizacija velikih infrastrukturnih projekata mora pratiti najbolje evropske standarde, posebno u dijelu transparentnosti tenderskih procedura i zaštite životne sredine, a kako bi se pored održivog razvoja osigurala i podrška bespovratnih EU fondova, uz jeftine kredite od evropskih finansijskih institucija.
„ZALAŽEM SE ZA DIREKTNIJU DEMOKRATIJU I SMATRAM DA BI UVOĐENJE OTVORENIH LISTA I INDIVIDUALNIH KANDIDATURA UNAPRIJEDILO DEMOKRATSKU ODGOVORNOST POLITIČKIH AKTERA
• U ovom trenutku na crnogorskoj političkoj sceni je aktuelna kriza Vlade, zbog odnosa Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad u vezi sa bezbjednosnim sektorom. I Vi ste se oglašavali povodom toga. Da li i Vi smatrate da se radi o partijskoj borbi za uticaj u sektoru bezbjednosti i gdje vidite rješenje?
– Politički subjekti ne bi trebalo da vode borbu za prevlast i kontrolu nad sektorom bezbjednosti, već su dužni da zajednički rade na uspostavljanju sistema koji će štititi interese države i građana, i koji će dati odlučan odgovor na probleme sa kojima se kao zemlja i dalje suočavamo u ovoj oblasti.
Zatečeno stanje u sistemu bezbjednosti u trenutku promjene vlasti 2020. godine je bilo posebno problematično. Povjerenje u funkcionisanje ključnih institucija bezbjednosnog sektora bilo je ozbiljno narušeno utiskom da su visoki službenici tog sektora, umjesto da štite državu od kriminala, bili njegovi aktivni sudionici.
Ovaj utisak je danas dodatno pojačan činjenicom da se dva bivša direktora policije i jedan bivši direktor ANB-a iz tog perioda nalaze pod ozbiljnim optužbama pravosudnih organa. Naravno, poštujući prezumpciju nevinosti i ostavljajući nadležnim organima da utvrde šta je istina, opšti utisak jeste da je neophodna temeljna profesionalizacija bezbjednosnog sektora, a sve u cilju uspješne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Upravo je društveni ambijent koji je decenijama kreiran u Crnoj Gori nametao temu bezbjednosnog sektora kao najvažniju u trenucima međupartijskih pregovora nakon izbora. Motivi za to su višestruki – od onih pozitivnih – koji su vođeni iskrenom željom da se država konačno i odlučno obračuna sa svim oblicima kriminaliteta – do onih negativnih – da se osigura nesmetano funkcionisanje zvaničnih i nezvaničnih centara moći u zemlji ili obezbijedi zaštita poslova čija zakonitost je predmet preispitivanja nadležnih organa.
Izvjesno dobijanje IBAR-a
• Možemo li očekivati da ćemo u junu dobiti IBAR?
– Dobijanje IBAR-a je važna etapa na našem evropskom putu, ali ne i presudna. Veliki je korak napravljen imenovanjima u pravosuđu. Fokus u narednom periodu mora biti na izmjenama zakona u oblasti pravosuđa, na izradi seta medijskih zakona, kao i vidljivim rezultatima u dijelu sveobuhvatne izborne reforme. Sve su ovo važni aspekti neophodni u dijelu unapređenja vladavine prava i zatvaranja poglavlja 23 i 24.
Optimista sam. Štaviše, smatram da je dobijanje IBAR-a sasvim izvjesno, između ostalog i zbog pozitivne atmosfere koja postoji u zemljama EU u vezi sa našim budućim članstvom.
Podsjetiću da sam javno promovisao ambicioznu dinamiku, da Crna Gora svoje obaveze u smislu zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja može ostvariti do kraja 2026, što bi omogućilo postizanje punopravnog članstva do 2028. godine.
Danas je ova mapa puta prihvaćena od strane svih političkih aktera u Crnoj Gori, ali i u Briselu, što smo mogli čuti u razgovorima sa brojnim evropskim zvaničnicima. Zato mi se čini da ostvarenje našeg evropskog sna poprima jasne vremenske okvire.
• Tokom formiranja 44. Vlade, zalagali ste se za širu koaliciju u koju bi ušle, pored sadašnjih članica Vlade, i GP URA i Bošnjačka stranka. PES je iskazivao „otpor“ ulasku koalicije „Za Budućnost Crne Gore“. Sada, međutim, PES nema najbolje političke odnose, prije svega sa Vama, GP URA, Demokratama… Najbolji odnosi su im, upravo, sa ZBCG. Vaš komentar.
– Mudra državna politika podrazumijeva umijeće nalaženja zajedničkog jezika oko ključnih državnih interesa. Danas ubiramo plodove širokog dogovora na osnovu kojeg je konstituisana aktuelna parlamentarna većina, koji se ogledaju u institucionalnoj konsolidaciji pravosuđa, ali i drugih institucija, poput Centralne banke.
Napominjem da moje zalaganje nikada nije bilo motivisano favorizacijom pojedinih političkih struktura, već jasnom formulom za dalji napredak na EU putu, kroz prekid dugogodišnjeg v.d. stanja u pravosudnim institucijama. Danas su upravo imenovanja u pravosuđu otključala naš evropski put.
Odnose ZBCG i PES-a ne bih komentarisao jer su oni generisani, prije svega, odnosom lidera ta dva subjekta, gospodinom Mandićem i gospodinom Spajićem, čija saradnja sada predstavlja osnovu parlamentarne većine.
Što se tiče mog političkog djelovanja, jasno je da pripadam umjerenim političarima koji afirmaciju ideje građanskog i evropskog centra vide kao ključnu u novoj konstalaciji političkih odnosa u Crnoj Gori. Čvrsto stojim da antifašizam i tekovine narodnooslobodilačke borbe moraju ostati jedan od najvažnijih temelja našeg društva.
Povećanje životnog standarda, beskompromisna borba protiv kriminala i korupcije, ulaganje u ljudski kapital, kao i zaštita životne sredine, neki su od prioriteta mog političkog djelovanja.
Zalažem se za direktniju demokratiju, i smatram da bi uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura unaprijedilo demokratsku odgovornost političkih aktera. Sada, nažalost, imamo situaciju da važne političke procese u zemlji kreiraju pojedinci koje građani nijesu direktno birali.
Ozbiljne međusobne optužbe
– Danas svjedočimo izuzetno ozbiljnim međusobnim optužbama između ljudi čiji rad se direktno odražava na stanje vladavine prava u našoj zemlji. Ovdje mislim na dešavanja na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu i optužbe u toku i nakon sjednice Vlade na kojoj je biran v.d. direktora Uprave policije. Smatram da su institucije sistema dužne da utvrde utemeljenost svake od tih optužbi, upravo kako bi se prepoznali motivi pojedinih političkih aktera i izvelo na čistac njihovo djelovanje u kontekstu bezbjednosnog sektora – kaže predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
• Pored opozicije, očigledno je da Vlada i unutar parlamentarne većine ima kritičare. Vi ste napustili PES, a nakon toga i znatan dio odbornika i članova partijskih tijela. Možemo li očekivati da se od tih političkih snaga, u budućnosti, stvori blok koji bi, eventualno, Vi predvodili?
– Razloge izlaska iz PES-a temeljno sam obrazložio u više navrata, ne bih imao puno toga da dodam. Zalažem se za drugačiju političku kulturu utemeljenu na transparentnosti i na argumentovanom dijalogu o politikama koje su inkluzivne i održive, gdje obrazovanje ima centralnu ulogu u društvenom razvoju.
Ljudi koji su uočili slične probleme u funkcionisanju PES-a, a koji su takođe napustili Pokret, imaju pravo na svoje mišljenje i političko djelovanje, kao i svi građani Crne Gore. Među njima prepoznajem puno onih koji su dali ogroman doprinos demokratizaciji Crne Gore i ne treba ih posmatrati kao sljedbenike bilo koga, pa ni Jakova Milatovića, već kao slobodne ljude sa integritetom i političkom težinom koji su posvećeni boljitku svoje lokalne zajednice i Crne Gore u cjelini.
U ovom trenutku preokupiran sam predsjedničkim obavezama, pri čemu me dodatno motiviše činjenica da, po svim relevantnim istraživanjima, uživam najveće povjerenje građana. S tim u vezi ukoliko demokratski razvoj zemlje bude zahtijevao moje aktivnije uključivanje u političke procese, znaću da se jednako uspješno kao i do sada odredim prema tome. U svakom slučaju, moja partija je Crna Gora.
• Na nedavnom zasijedanju POSP-a usvojena je i deklaracija, koja u sebi sadrži i jednu malo neobičnu formulaciju, da se očekuje saradnja predsjednika Crne Gore, Vlade i Skupštine… Izgleda kao da i Evropska unija prepoznaje da na tom polju stvari ne idu baš najbolje?
– Obaveza svih institucija, ali i svih progresivnih političkih aktera, jeste postizanje društvenog dogovora o što bržem okončanju našeg EU puta. To dugujemo građanima, koji kontinuirano poručuju da je EU ključni prioritet i pokazuju nedvosmislenu želju da naša država bude punopravna članica evropskog društva. U reformama koje je potrebno ostvariti, svaka institucija ima svoju jasnu ulogu, i samo sinhronizovanim djelovanjem možemo postići efikasne rezultate.
Smatram da sam upravo svojim vanjskopolitičkim djelovanjem u prethodnih godinu dana dao snažan doprinos promjeni međunarodne percepcije o Crnoj Gori i vraćanju teme EU integracija Crne Gore u fokus interesovanja važnih donosioca odluka, kako u Evropi, tako i u ostatku svijeta.
Naročiti doprinos ovome dale su neke od istorijskih posjeta poput prijema kod engleskog kralja Čarlsa III ili njemačkog predsjednika Štajnmajera, susret sa američkim državnim sekretarom Blinkenom, generalnim sekretarom NATO-a Stoltenbergom, brojni susreti sa francuskim predsjednikom Makronom, prva ikad zvanična posjeta Holandiji na poziv premijera Rutea, razgovori sa zvaničnicima EU poput predsjednice Evropske komisije Fon der Lajen i brojni drugi. Crna Gora je nakon svakog tog susreta viđena kao još kredibilnija NATO saveznica i prva buduća članica EU.
Dodatno, pored predsjednika države, važno je da svi politički činioci u zemlji, a naročito konstituenti aktuelne Vlade i parlamentarne većine, svoje djelovanje u potpunosti sinhronizuju sa prioritetima državne vanjske politike koja je usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i NATO-a.
Glasanje predstavnice vladajuće većine u Parlamentarnoj Skupštini Savjeta Evrope (PSSE) Maje Vukićević protiv članstva Kosova u toj organizaciji, suprotno je spoljno-političkim prioritetima Crne Gore, definisanim i koalicionim sporazumom vlasti, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je agenciji MINA kazala da je glasanje Vukićević, poslanice Demokratske narodne partije koja je članica koalicije Za budućnost Crne Gore, u skladu sa onim što su stavovi te partije i koalicije.
Uljarević je navela da je takvo glasanje očekivano i dosljedno u dijelu afirmacije politike te političke grupacije.
“Istovremeno, ovakav pristup je u suprotnosti sa utvrđenim spoljno-političkim prioritetima države Crne Gore, koji su integrisani i u koalicioni sporazum na bazi kojeg je parlamentarna većina izabrala Vladu”, kazala je Uljarević.
Ona je naglasila da je Vukićević, kao šefica Delegacije Crne Gore pri PSSE, faktički predstavljala Crnu Goru.
Uljarević smatra da je izbor Vukićević da između državnih i partijskih prioriteta prednost da partijskim, morao indukovati brze reakcije iz onog dijela parlamentarne većine koji se, kako je rekla, javno zaklinje da ne sprovodi srpsko-rusku već crnogorsku državnu agendu.
“Činjenica da oni svi na to ćute, a posebno premijer, ministar vanjskih poslova i resorni potpredsjednik Vlade, ali i predsjednik, potvrđuje njihov inferioran odnos u suživotu sa koalicijom ZBCG”, ocijenila je Uljarević.
Ona smatra da to demonstrira i strah od zamjeranja koaliciji ZBCG, pa i po cijenu koja predstavlja crvenu liniju u odbrani javnog interesa.
“Ishod glasanja u Savjetu Evrope (SE) jasno je ukazao ko su čiji igrači, jer je Vukićević ostala u manjini sa dva predstavnika Srbije i jednim iz Bosne i Hercegovine, dok je ubjedljiva većina glasala da Kosovo bude dio SE”, navela je Uljarević.
Kako je navela, iako će uskoro biti održan Komitet ministara SE, koji daje posljednju riječ i na kojem je za očekivati da za tu odluku glasa ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, glasanjem u srijedu se šalje loša poruka o nekonzistentnosti vlasti oko bazičnih pitanja.
“To nanosi štetu ugledu Crne Gore, ali je i dobar podsjetnik za sve one koji žive u iluziji da će ZBCG prihvatiti pravila ostalih kad uđe u Vladu jer se to neće desiti, odnosno ZBCG će, u toj situaciji, nametnuti ostalim konstituentima vlasti svoja pravila i principe”, kazala je Uljarević.
Kako je navela, kontinuirana konsternacija ostalih konstituenata vlasti, prije svega Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata, od ZBCG, samo hrani tu koaliciju da nastavi sa pomjeranjem linija i uspostavljanjem dominacije.
“Primjera imamo dosta u zemlji, a ovakvim glasanjem Vukićević to postaje jasnije i međunarodnim okvirima”, zaključila je Uljarević.
Na kraju prošle godine poreska dugovanja crnogorskih opština, njihovih javnih ustanova i privrednih društava iznosila su 81,3 miliona, dok za kredite opštine duguju još 107 miliona eura, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Ministar je nakon sjednice Vlade kazao i da je na kraju prošle godine u opštinama i njihovim preduzećima bilo skoro 16.000 zaposlenih, oko 1.000 više nego 2022. godine.
Kako je pojasnio od iznosa ukupnog poreskog duga opština, oko 44 miliona eura se odnosi na reprogramirani dug dok je ostatak tekući poreski dug.
“Evidentno je da pojedinačne jedinice lokalne samouprave imaju veliki iznos neizmirenih obaveza po osnovu transfernih zajmova, poreskog duga tekućih i reprogramiranog duga kada je za godinu dana povećan broj zaposlenih kako u opštinama tako i u lokalnim preduzećima i javnim ustanovama”, kazao je ministar Novović.
Potrebno je, kako kaže, napraviti dinamiku izmirenja tih dugova i to, kako dodaje, treba uraditi u saradnji sa Poreskom upravom.
Među opštinama koje su najviše dužne naveo je Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Ulcinj i Prijestonicu Cetinje.
Pored dugovanja za poreze opštine imaju i kreditna dugovanja koja, kako kaže ministar, ukupno iznose 107 miliona eura.
Ministar je saopštio i da u opštinama i njihovim preduzećima imamo skoro 16.000 zaposlenih, što je u odnosu na godinu ranije više za 1.064 radnika.
U kontekstu povećanja broja zaposlenih naveo je opštine Budvu i Podgoricu.