Home Blog Page 2231

Vuković: Da se ovaj skandal desio za vrijeme naše vlasti, svi bi pisali o depeesovskoj cenzuri

0

Ona je reagovala nakon, cenzure humorističko-satiričnog časopisa “Karampane”, kada je došla “naredba” od strane predsjednika Kotora, da se izbace neke stavke u tekstu o suđenju karnevalu, a tiču se Temeljnoog ugovora, ,,Otvorenog Balkana“ i Rada Miloševića.

“Cenzura je posljedica klerikalizacije društva. Humor, satira i smijeh njeni su najveći neprijatelji. Kotor će, uprkos zlom dobu, preživjeti sve svoje mračnjake”, navela je Vuković u objavi na Twitter-u.

Joković: Agrobudžet 66 miliona eura, veći 42 odsto u odnosu na prethodnu godinu

0

Agrobudžet za 2023. godinu iznosiće 66 miliona eura i najveći je u istoriji Crne Gore sa povećanjem od 42 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

  • Ovaj Agrobudžet će obezbijediti da se adekvatno finansiraju mjere agrarne politike za tržišnu cjenovnu politiku – kazao je Joković.

U prethodnom periodu iz državnog budžeta opredijeljeno je 44,72 miliona eura, iz donacija preko 11,5 miliona eura, a iz kreditnih sredstava 9,8 miliona eura.

  • Vodili smo računa o potrebama naših poljoprivrednika i da ispoštujemo obaveze prema Evropskoj uniji – kazao je Joković.

Agrobudžet čine tri cjeline – podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu i sredstva koja se opredjeljuju operativnim programima.

  • Za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji opredijelili smo 6,5 miliona eura. Smanjili smo kriterijum za premiju govedarstvu, tako da će svi proizvođači nezavisno od broja grla, imati pravo da se prijave i dobiju premiju . Smanjen kriterijum za koze i ovce, i to, kako je rekao, i to u iznosu uslovno po jedno grlo. Premija za krave i junice iznosi 85 eura, za ovce i koze 10 eura po grlu – kazao je Joković.

    Premije za mlijeko, iznosiće, kako je rekao 17 euro centi, što je 20 osto više nego prethodne godine, dok će premije za sir biti uvećana za 25 odsto sa 8 na 10 centi.

    On je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.

    – Na taj način pomažemo našu privredu – poručio je on.

Abazović čestitao Đeljošaju: Radujem se novim projektima u Opštini Tuzi

0

Premijer Dritan Abazović čestitao je pobjedu Albanskom forumu na lokalnim izborima u Tuzima.

-Politika posvećena dobru svih građana morala je da rezultira pozitivnim rezultatom. Ubijeđen sam da će kolega Nik Đeljošaj u narednom mandatu biti još uspješniji u radu. Radujem se novim projektima u Opštini Tuzi- naveo je Abazović.

Evropa sad: Porazi DPS-a sa lokalnih izbora, nastaviće se i na predsjedničkim

0

Serija poraza na lokalnim izborima, počevši od onih nikšićkih, preko podgoričkih – pa sve do onih sinoć u Tuzima, je uvertira u izvjestan izborni neuspjeh nekada najjače političke partije i na predsjedničkim izborima, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad.

Navode da DPS, nakon 30 godina vlasti, smatra da je, po potrebi, politika kalkulisanja sa manje brojnim narodima, jedini recept koji im još uvijek može pomoći.

– Međutim, prevaziđena politika DPS-a kojom se aktuelizuju tragična vremena, u kojima je i njihov predsjednik učestvovao, pročitana su gotovo na svakom mjestu u Crnoj Gori. Dok su se funkcioneri DPS-a bogatili, građane su primoravali da preživljavaju od minimalnih plata i penzija, koje godinama nijesu povećavali. DPS i njihov predsjednik su jedino predano radili na uvećanju crnogorske dijaspore. Međutim, sada pozivaju da im ukažu povjerenje oni, koje su zbog teških životnih uslova, već otjerali iz Crne Gore- navode u saopštenju.

Poručuju da se Pokret Evropa sad, za razliku od DPS-a već pokazao.

-A tek ćemo da nastavimo, da stvaramo uslove da se naša dijaspora vrati i živi u Crnoj Gori, a ne da se isti kratkoročno zloupotrebljavaju za samo jedan izborni dan-zaključuju u saopštenju.

Misao dana: „Velika je nesreća kad čovek ne zna šta hoće, a prava katastrofa kad ne zna šta može“ – Jovan Dučić

0

„Velika je nesreća kad čovek ne zna šta hoće, a prava katastrofa kad ne zna šta može“

Krivična prijava protiv mladića iz Danilovgrada zbog zelenašenja

0

Sumnja se da je B.B. krajem 2022. godine počinio krivično djelo zelenaštvo na štetu jednog lica iz istog grada.

“B.B. je oštećenom pozajmio novac nakon čega je po protoku kratkog vremenskog perioda, uz prijetnju fizičkom silom i oružjem, od oštećenog zahtijevao povraćaj većeg novčanog iznosa u odnosu na dogovoreni, čime je namjeravao da sebi pribavi nesrazmjernu protivpravnu imovinsku korist”, navodi policija.

Bajden se neće povrgnuti testu mentalne sposobnosti

0

Američki predsjednik Džozef Bajden neće se podvrgnuti testu mentalne sposobnosti, a ideja da to čine političari stariji od 75 godina je „smiješna“, rekla je prva dama SAD Džil Bajden.

Bivši američki ambasador u UN Niki Hejli objavila je u februaru kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine. 

U svom prvom govoru kao predsjednički kandidat, Hejlijeva je predložila obavezni test kompetencija za političare starije od 75 godina, što se smatralo udarcem za Bajdena i bivšeg predsjednika Donalda Trampa, njenog konkurenta na republikanskim predizborima.

-Smiješno. Mi o tome uopšte i ne govorimo- rekla je Bajdenova za Si-En-En na pitanje da li bi njen suprug razmislio o takvom testu ako bude ponovo izabran 2024. godine.

Prva dama je odbacila zabrinutost zbog godina svog supruga, navodeći njegov prezauzet raspored putovanja, uključujući nedavne posjete Poljskoj i Ukrajini.

-Koliko bi tridesetogodišnjaka moglo da putuje u Poljsku, uđe u voz, a onda ide još devet sati za Ukrajinu, da se sastane se sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim?- upitala je ona.

Bajden je napunio 80 godina u novembru 2022. godine. On je najstarija osoba inaugurisana na funkciji predsjednika SAD i položio je predsjedničku zakletvu sa 78 godina. Ako se Bajden ponovo kandiduje 2024. godine i pobijedi na izborima, napuniće 86 godina prije nego što završi drugi mandat.

Predsjednik je ranije rekao da će biti iskren sa američkim narodom i da će im otvoreno reći ako bude imao zdravstvenih problema. 

Na prodaju imovina Montenegro Airlinesa: Oglašeni avioni, vozila, računari, inventar…

0

Prvi put je oglašena prodaja pet aviona tipa Fokker 100, čija se cijena kreće od 170.000 eura do 1,05 miliona. Avioni, koji se nalaze na aerodromu Golubovci, prodaju se pojedinačno, dok se sva ostala imovina prodaje u cjelini. Prvi put se prodaje i kancelarijski namještaj i inventar iz poslovnice bivšeg nacionalnog avio-prevoznika u Podgorici i zgrade „Starog tornja“ u Golubovcima, po ukupnoj cijeni od 8.539 eura.

Oglašena je prodaja četiri motora aviona Fokker 100 za 1,2 miliona eura. Inventar i oprema službe keteringa bivše avio-kompanije prodaje se za 97.238 eura. Računari i računarske komponente prodaju se, bez pripadajućih hard diskova, po cijeni od 10.245 eura

Prodaje se, kao cjelina, 41 putničko i teretno motorno vozilo, po ukupnoj cijeni od 180.204 eura.

Ponude se dostavljaju od danas, a biće otvorene 6. aprila u Privrednom sudu. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit u iznosu od 10 odsto početne cijene.

Radulović je izabran za stečajnog upravnika MA u septembru prošle godine i ovo je prvi oglas za prodaju imovine bivšeg avio-prevoznika koji je objavio.

Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Za stečajnog upravnika tada je imenovan Saša Zejak, koji je uhapšen u maju prošle godine zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. On je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode, dok je u novembru prošle godine SDT podiglo optužnicu protiv njega, Jovanića i još 12 osoba koje se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja kojom su oštetili državu za više miliona eura.

Povjeriocima MA priznato je 33,8 miliona eura potraživanja, a najviše se duguje bivšim radnicima. Njima je poslodavac ostao dužan 17,3 miliona eura za plate i doprinose.

Poslanici danas ponovo o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi

0

Na dnevnom redu je i Predlog zakona o potvrđivanju izmjena Multilateralnog sporazuma o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja.

Poslanici će raspravljati i o potvrđivanju sporazuma izmedu Vlade Crne Gore i vijeća Ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko Tare, kao i između crnogorske i Vlade Koreje o ekonomskoj saradnji.

Skupština je krajem decembra prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, uključujući amandmane kojima je predviđeno da, ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je početkom januara vratio Zakon na ponovno odlučivanje, navodeći da bi se njegovoim stupanjem na snagu moglo otvoriti više bitnih pravnih pitanja i nedoumica povodom očuvanja preostalog jedinstva pravnog poretka, ustavnosti i zakonitost.

Đukanović je konstatovao da bi se istovremeno grubo zašlo u pravni prostor i izbornu materiju opšteg pravnog akta sistemskog karaktera i značaja – Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji ne može biti izmijenjen i dopunjen bez podrške kvalifikovane dvotrećinske većine poslanika.