Iz MUP su kazali da uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Andrijevica, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) od osam do 14 časova, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš)
Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u Andrijevici na dan 30. mart 2024. godine je 3.831, saopšteno je danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Oni su to poručili povodom toga što je juče predsjednik crne Gore Jakov Milatović za 2. jun raspisao izbore za odbornike u Skupštini opštine (SO) Andrijevica.
„Broj birača u biračkom spisku u opštini Andrijevica po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je: 3.850. Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Andrijevica na dan 30. mart 2024. godine je 3.831“, ističe se u saopštenju MUP.
Iz tog Vladinog resora na čijem je čelu Danilo Šaranović (Demokratska Crna Gora) su dodali da uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Andrijevica, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) od osam do 14 časova, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš).
„Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak. Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište“, piše u saopštenju.
Iz MUP su kauali da birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala e.servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. Takođe, birači upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju i certifikata za kvalifikovani elektronski potpis koji su ugrađeni u elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, putem gore navedenog internet portala e.servis.mup.gov.me, mogu elektronskim putem izvršiti i promjenu adrese u okviru opštine u kojoj imaju prijavljeno prebivalište.
„Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način ili izvršiti promjenu adrese prebivališta upotrebom elektronske lične karte, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici https://ca.elk.gov.me.U birački spisak upisuju se državljani Crne Gore koji imaju biračko pravo, a nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora i lica koja biračko pravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebivališta“, zaključuje se u saopštenju MUP.
Ljetnje računanje vremena počelo je u noći između subote i nedjelje pomjeranjem kazaljki na satu sa dva na tri časa. Posljednjeg vikenda marta prelazi se na ljetnje računanje, a posljednje nedjelje oktobra počinje zimsko računanje vremena.
Ove godine u noći između subote, 30. marta, i nedelje, 31. marta, kazaljke se pomjeraju za jedan sat unaprijed, dakle sa dva na tri sata. Te noći će se spavati sat kraće, ali će od nedjelje dan postati duži. Ljetnje računanje vremena u Crnoj Gori uvedeno je 27. marta 1983. godine, u skladu s odlukom EU, prije svega radi očekivane ekonomske koristi, boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, transporta i komunikacija, industrije.
Saglasnost o predlogu Evropske komisije da se ukine sezonsko pomjeranje sata posljednje nedjelje u martu, odnosno u oktobru, još nije postignuta. Predlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, ali članice ga još nisu usvojile.
Na većini putnih pravaca u Crnoj Gori saobraća se po uz povoljne uslove za vožnju, saopšteno je iz Auto moto saveza.
Sitniji odroni su mogući na dionicama koje prolaze kroz usjeke.
Na pojedinim dionicama važi izmijenjen režim vožnje zbog čega je neophodno poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Do 1. aprila obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se za period do 31. marta u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45 do 16.45 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rozaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 24, 30. i 31. mart saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na mag. putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31. marta saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 9 do 11 i od 14 do 16 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 9 do 11 časova i od 14 do 16 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 8 do 16 sati do 17. aprila.
Privremeno se do 15. aprila odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na mag. putu M-2 dionica Lepenac–Ribarevina–Poda–Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Privremeno se do 31. marta odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 9 do 11 i od 13 -do 15 sati zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njegusi dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Do 5. aprila doći će do obustave saobraćaja u terminu od 22 do 5 sati zbog izvođenja radova na pranju betonske konstrukcije tunela Vrmac na mag.putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica. Za vrijeme trajanja obustave može se koristiti alternativni putni pravac Kotor-Trojica-Radanovići.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake i neophodno je prilagoditi brzinu kretanja vozila u zoni radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvoenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22 do 6 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova.
Do 10. aprila zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično u terminu od 7 do 19 sati na magistralnom putu M-1 dionica Debeli brijeg –Kotor i na magistralnom putu M-1 dionica Jaz-Budva-Petrovac.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
Na sjeveru Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, do 23 stepena. Na jugu pretežno sunčano uz povremenu visoku oblačnost, temperatura do 26 stepeni.
Na sjeveru Crne Gore pretežno sunčano uz povremenu pojačanu visoku oblačnost. Južni vjetar umjeren do jak, naročito na planinama. Natprosječno toplo, temperatura do 23 stepena.
Na jugu, takođe pretežno sunčano uz povremenu visoku oblačnost. Jugo uglavnom umjeren, na zapadu pojačan. Veoma toplo, temperatura do 26 stepeni.
More talasasto, prema otvorenom i jače talasasto. Jugo uglavnom umjeren, samo na krajnjem zapadu pojačan. Temperatura mora 16 stepeni.
Narednih dana na sjeveru, u ponedjeljak pretežno sunčano i i dalje veoma toplo. Krajem dana jače naoblačenje, tokom noći prolazna kiša. U utorak promjenljivo, na zapadu ima uslova za prolaznu kišu, uglavnom prijepodne. Jugozapadni vjetar sve do utorka umjeren do jak, u utorak popodne u smirivanju. Temperatura od utorka u padu, ali i dalje prijatno toplo.
Na jugu, u ponedjeljak pretežno sunčano uz povremenu visoku oblačnost. Krajem dana ili tokom noći jače naoblačenje koje može usloviti prolaznu kišu ili pljusak praćen grmljavinom. U utorak smirivanje juga. Temperatura u padu, u ponedjeljak do 26, u utorak do 22 stepena.
Dva mjeseca prije izbora u Budvi razmatra se ko će s kim nastupiti. U odnosu na prethodne izbore sve izvjesnije je da ce NSD i DNP u dvije kolone, dok će se prvi put Budvanima na lokalnom nivou predstaviti Pokret Evropa sad.
Nakon što je dvije godine bila vlast u Budvi, koalicija okupljena oko Mila Božovića podijelila se na dva tabora. Dva mjeseca uoči vanrednih izbora, kažu da će ovog puta nastupiti odvojeno.
Kako je kazao Nikola Kralj iz NSD-a potvrdio je da u istom taboru sa DNP neće biti.
“ Da smo mogli zajedno, uradili bi to u prethodnom periodu i ne bi dolazilo do ovih trzavica“, rekao je on.
To je potvrdio i bivši predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović.
„Što se tice NSD i DNP, i tu se očekuje izlazak pojedinačno, ali vidjećemo u narednim danima i definisaće se izborne liste“, pojasnio je on.
Ukoliko Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija izađu samostalno na izbore, biće to poslije dužeg zajedničkog djelovanja, kako u Budvi, tako i na državnom nivou. Na izborima prvi put će se Budvanima predstaviti i Pokret Evropa sad.
Nađa Laković iz ovog pokreta smatra da je o koalicijama još uvijek rano razgovarati.
„Mišljenja smo da svi dobronamjerni politički subjekti koji podržavaju ono za šta se ovaj pokret zalaže su dobrodošli“, istakla je ona.
Ko je dobronamjeran i koga vide kao partnera, u budvanskom PES-u nijesu htjeli da preciziraju, dok iz ostalih partija kažu da su otvoreni za saradnju.
Krsto Radović iz Demokrata kaže da je ta partija uvijek bila otvorena za partnerske odnose na jednim postenim i zdravim principima.
A da je i ranije Budva bila ogledalo odnosa snaga na državnom nivou, uvjereni su naši sagovornici.
Jovanović kaže da će se na izborima u Budvi preslikati politika sa državnog nivoa.
„Nekako su procesi i 2020. godine krenuli iz Budve pa i sad smatram da je tako“, dodao je on.
Da li će odborničke klupe u Skupštini opštine Budva izgledati drugačije, kao i da li će PES i kome zauzeti mjesta, znaće se 26. maja.
Samo je Budvanska rivijera direktorima i drugim rukovodiocima isplatila ukupno 771.748,25 eura. Četiri preduzeća saopštila da su isplaćivala otpremnine povodom odlaska svojih direktora u penziju
Državna preduzeća i institucije isplatili su u prethodnom periodu bivšim direktorima otpremine u neto iznosima i do 80 hiljada eura, pokazuju podaci nevladine organizacije (NVO) Centar za demokratsku tranziciju (CDT) dostavljeni “Vijestima”.
CDT je, prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI), tražio podatke od 53 državna preduzeća i institucije o otpremninama koje su isplaćene njihovim izvršnim direktorima po prestanku funkcije u skladu sa zaključenim ugovorima o radu.
Podatke je CDT dobio od 16 preduzeća i institucija, 29 ih tvrdi da ne isplaćuje otpremnine, dok osam nije dostavilo podatke. Od 16 preduzeća koje je isplatilo otpremnine menadžerima, četiri, prema tvrdnjama njihovih predstavnika, isplatila su samo otpremine za penzije.
Od 16 preduzeća koje je CDT-u dostavilo podatke, na otpremnine bivšim izvršnim direktorima potrošilo je više od pola miliona eura (562,5 hiljada) u periodu od 2011. do 2023. godine.
foto: Vijesti
Prema podacima koje su dobili, najveća otpremnina isplaćena je 2021. bivšem izvršnom direktoru Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Zoranu Đukanoviću, od skoro 80 hiljada eura. To je gotovo 100 puta više u odnosu na prosječnu neto platu u državi koja je, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u februaru iznosila 821 euro.
Đukanović je bio izvršni direktor CEDIS-a od osnivanja te firme, odnosno njenog izdvajanja iz Elektroprivrede (EPCG) 2016. godine, do aprila 2021. Tada je smijenjen cijeli odbor direktora kćerke kompanije EPCG, jer je nekoliko mjeseci ranije pala trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović, ocijenila je da dokle god se preduzeća budu koristila da zadovolje partijske apetite i ponašala se kao “država u državi”, te dok ih god bude karakterisala netransparentnost i prekomjerno partijsko zapošljavanje, i dalje će se rasipati javni novac.
“Smjenjivaće se vlade i partije, a problemi će ostajati isti”, rekla je ona “Vijestima”, dodajući da je nekim izvršnim direktorima ugovorena otpremnina u visini od tri prosječne zarade u preduzeću, nekima u visini od 12 ili 18 bruto zarada ili 24 neto zarade.
Prema podacima dostavljenim CDT-u, bivšem izvršnom direktoru državnog Monteputa Jonuzu Mujeviću (Bošnjačka stranka) krajem 2021. isplaćena je otpremnina od 58.392,96 eura (neto), a bivšem izvršnom direktoru Luke Bar Vladanu Vučeliću (DPS)od 55 hiljada eura, takođe u 2021.
Kompanija Sveti Stefan hoteli isplatila je bivšem izvršnom direktoru Mišku Rađenoviću (DPS) otpremninu u iznosu od 50.650 eura 2021, a Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) bivšem direktoru Draganu Kujoviću (DPS) 38.426,28 eura iste godine.
Pošta Crne Gore isplatila je otpremnine za dva bivša direktora po prestanku funkcije. Prvo je otpremnina od 32.931,84 eura 2020. isplaćena Ivanu Kaleziću (DPS), a zatim godinu kasnije Božidaru Vuksanoviću u iznosu od 14.706,40 eura.
Investiciono-razvojni fond (IRF) saopštio je CDT-u da je bivšem izvršnom direktoru Predragu Počeku 2014. godine, po prestanku mandata, isplaćena otpremnina u iznosu od 26.567,28 eura.
Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) je bivšem izvršnom direktoru Vidoju Petričiću (Građanski pokret URA)isplatio otpremninu krajem 2023. u iznosu od 14.373,60 eura, a Fond za zaštitu životne sredine bivšem direktoru Jovanu Martinoviću (DPS) u visini od 11.207,40 eura, 2021.
Preduzeće Castello Montenegro navelo je da su 2021. isplatili otpremninu nekadašnjem izvršnom direktoru Dušanu Miloviću, u iznosu od 9.417,92 eura.
Preduzeće Održavanje željezničkih voznih sredstava isplatio je otpremninu po prestanku funkcije bivšem direktoru Zoranu Vlaoviću u 2022,u visini od 2.089,98 eura.
Budvanska rivijera isplatila preko 770 hiljada
Hotelska grupa Budvanska rivijera je za otpremnine direktorima i drugim rukovodiocima isplatila ukupno 771.748,25 eura.
Iz CDT-a naglašavaju da im je Budvanska rivijera dostavila podatke o isplatama otpremnina ne samo izvršnim direktorima, već i drugim rukovodiocima, savjetnicima i predsjedniku Odbora. Otpremnine se kreću u iznosu od 20 do 70 hiljada eura.
U odgovoru Budvanske rivijere CDT-u navedeno je da je nekadašnjim izvršnim direktorima Dušku Lalićeviću (DPS) isplaćeno 63.685,15 eura 2011, a Vulu Tomaševiću (DPS) 32.803,56 eura 2015. po osnovu otpremnine. Bivšem direktoru Turističkog naselja Slovenska plaža Vladimiru Dapčeviću isplaćeno je 61.558,7 eura 2011, a bivšem direktoru Palasa Vojislavu Gregoviću 41.435,69 eura 2016.
Podaci koje je CDT dobio po Zakonu o SPI pokazuju da je nekadašnjem predsjedniku odbora direktora Budvanske rivijere Saši Radoviću (DPS, isplaćeno 73.045,69 eura 2021. Radović je bio i direktor Nacionalne turističke organizacije, od 2007. do kraja 2014, gdje je takođe, kako je ranije objavljeno, uzeo otpremninu od 19.020 eura.
U odgovoru Budvanske rivijere CDT-u navedeno je i da su drugi bivši rukovodioci primili otpremnine, i to sekretar društva Jovo Đurašević u iznosu od 64.772,35 eura, direktorica pravnog sektora Darinka Nedović 60.513,12 eura, savjetnik izvršnog direktora Dragan Nedović 60.008,80 eura, savjetnik izvršnog direktora Krsto Ljubanović 57.814,90 eura, direktor finansijskog sektora Branko Medigović 57.973,68 eura, savjetnica izvršnog direktora Ljiljana Krgović 55.683,18 eura, direktor sektora nabavke Milorad Šoljaga 44.805,92 eura, direktor ugostiteljstva Ivo Zenović 26.713,80 eura, savjetnik izvršnog direktora Ljubomir Rađenović 24.745,53 eura, upravnik hotela Stanko Gregović 24.330,78 eura, te direktor smještaja u P. J. (poslovna jedinica) Borislav Radanović 20.208,60 eura.
Povodom odlaska u penziju, direktor sektora prodaje Nikola Kentera primio je otpremninu u iznosu od 1.684,8 eura.
Budvanska rivijera, kako su “Vijestima” rekli iz CDT-a, nije toj NVO dostavila podatke za period prije 2008. godine, što su pojasnili uvođenjem novog softverskog programa kojim nisu sačuvani podaci koji se odnose na taj period.
Neke firme “plaćale” odlaske u penziju
Četiri preduzeća saopštila su CDT-u da su isplaćivala otpremnine samo povodom odlaska njihovih direktora u penziju.
Tako je Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) isplatio otpremnine trojici direktora – Boru Todoroviću (Pokret za promjene) 17.102,73 eura (2023), Milanu Radoviću (DPS) 11.667,11 eura (2018) i Draganu Mijajloviću (DPS) 7.295,80 eura (2015).
Crnogorska plovidba isplatila je otpremninu bivšem izvršnom direktoru Slobodanu Staroviću (DPS) u iznosu od 3,780.60 eura (2017), a Sportski centar “Ada” Pljevlja Danilu Vukićeviću (DPS) u iznosu od 2,792.06 eura.
Zbog odlaska u penziju, Biznismontenegro (Businessmontenegro)isplatio je bivšem izvršnom direktoru Slobodanu Lakiću otpremninu od 585 eura, 2014. godine.
Otpremnine nije isplaćivalo 29 preduzeća
Malo više od polovine analiziranih preduzeća i institucija, odnosno njih 29, CDT-u je saopštilo da nisu isplaćivali otpremnine izvršnim direktorima po prestanku funkcije, i to: Barska plovidba, Berza električne energije, Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju, EPCG-Solar-gradnja, EPCG-Željezara Nikšić, Fond za inovacije Crne Gore, HTP Ulcinjska rivijera, Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis, Institut Dr Simo Milošević, Institut za crnu metalurgiju Nikšić, Nacionalni parkovi Crne Gore, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, Marina Bar…
Da nijesu isplaćivali otpremnine, tvrde i iz Montekarga, Montenegro Bonusa Cetinje, Montenegroturista Budva, Montepranzo – Bokaprodukta Tivat, Naučno-tehnološkog parka, Plantaža, Project – Consultinga (Procon), Radio-difuznog centra, Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca, Turističkog centra Durmitor, Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra, Vodacoma, Zaštite prostora Crne Gore Danilovgrad, Željezničke infrastrukture i Željezničkog prevoza.
“Iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO Budva usmenim putem nam je saopšteno da nije bilo isplata otpremnina i da se trenutno jedan postupak vodi pred sudom”, rekli su iz CDT-a “Vijestima”.
Otpremnine kriju Aerodromi, EPCG, RTCG…
Na zahtjev za SPI CDT-u nisu odgovorili Aerodromi Crne Gore, HTP Miločer, Radio Televizija Crne Gore (RTCG), ToMontenegro…
Iz EPCG su naveli da su obračunate i isplaćene otpremnine – Enriku Malerbi i Igoru Noveljiću po prestanku funkcije (bili su izvršni direktori kompanije), međutim preduzeće je odbilo da dostavi i visinu ovih otpremnina pravdajući to navodnom zaštitom podataka o ličnosti.
EPCG je tražio da se uplati iznos od 0,2 eura da bi dostavili “dokumentaciju”, odnosno imena i prezimena direktora.
Malerba je bio izvršni direktor dok je vlasnički udio u EPCG imala italijanska kompanija A2A. On je s nekadašnjim finansijskim direktorima Flaviom Bjankom i Masimom Salom, kao i bivšim izvršnim direktorom A2A Renatom Ravanelijem optužen da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom potpisivanja ugovora o konsultantskim uslugama i oštetio EPCG za više miliona u korist tri italijanske kompanije. Viši sud je krajem 2019. odlučio da njima bude suđeno pred italijanskim pravosuđem.
Iz CDT-a su rekli “Vijestima” da im Rudnik uglja Pljevlja nije dostavio informacije, navodeći da one predstavljaju poslovnu tajnu.
“Skijališta Crne Gore su odbila naš zahtjev iz razloga sačinjavanja nove informacije”, kazali su.
Zeta Energy DOO Danilovgrad, kako su dodali iz CDT-a, takođe nije dostavila odgovor, navodeći da je za rješavanje o zahtjevu “nadležan organ vlasti u čijem posjedu se nalazi tražena informacija”.
Iz CDT-a napominju da Zeta Energy “nije organ vlasti jer ne vrši javno ovlašćenje, niti upravlja javnim fondom u smislu odredbi iz člana 25 Zakona o SPI”.
Gvozdenović: I nebo može biti granica visine otpremnine
Milena Gvozdenović poručuje da je zbog niza negativnih primjera u praksi potrebno što hitnije zakonski urediti politiku otpremnina za direktore čiji je mandat prestao i jasno predvidjeti – pod kojim uslovima se može ostvariti pravo na otpremninu i u kojem iznosu, odnosno koliki može biti njen minimalni i maksimalni iznos.
“Vrhunac nedosljednosti je očit u podacima koja su nam preduzeća dostavila, pa vidimo da je nekim izvršnim direktorima ugovorena otpremnina u visini od tri prosječne zarade u preduzeću, nekima u visini od 12 ili 18 bruto zarada ili 24 neto zarade… Sve je ostavljeno na volju i savjest ugovornih strana, u konkretnom slučaju, direktora i organa upravljanja, a da budemo još konkretniji – ljudi iz političkih partija. Samim tim i nebo može biti granica visine otpremnine”, rekla je ona.
Podsjeća da su upravljanje javnim preduzećima i neracionalna potrošnja već decenijama gorući problem u Crnoj Gori.
“Situacija u kojoj imamo ovako velika davanja po osnovu otpremnina dodatno pokazuje da je neophodno da Vlada uspostavi sistemsku kontrolu nad radom preduzeća, i shodno tome je važno da se obezbijedi istinska profesionalizacija organa upravljanja u preduzećima”, poručila je Gvozdenović.
„Pitanje tajminga rekonstrukcije je saglasno sporazumu, pitanje za predsjednika vlade. Što se tiče drugog dijela pitanja Demokratska Crna Gora neće podržati bilo koju inicijativu koja ide u pravcu revizije koalicionog sporazuma, koju smo zajedno potpisali, bilo u dijelu programskih principa, konstituenata, podjela oblasti ili resora“
Ostanak Demokrata u izvršnoj vlasti, zavisiće od toga hoće li se u narednih nekoliko mjeseci ispraviti neke stvari, poput kadriranja, poručio je njihov lider, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.
Smatra da Upravni sud jedino može konstatovati da je nezakonito imenovanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije, ali ne isključuje iznenađenja, s obzirom na situaciju u sudstvu.
U intervuju TV Vijesti Bečić je rekao da se na sastanku parlamentarne većine afirmiše stav da nema promjene sporazuma ili ulaska nekog drugog u Vladu, ako se svi potpisnici ne saglase.
A, nesaglasnosti u Demokratama, kaže, nema.
„Zašto bismo izašli? Da odgovorim kontrapitanjem, odnosno da postavim još jedno pitanje. Ako neko smatra da nije dozvoljeno da se za principe zakonitosti i pravednosti borimo unutar institucija sistema, ili ako neko smatra da treba da se vratimo putevima jednoumlja i ne dozvoljavanja drugačijeg stava, mišljenja, zalaganja za određene principe i vrijednosti, na kojoj god poziciji se nalazili, onda neko ima i mogućnost da predloži raskid koalicionog sporazuma tamo gdje smo svi zajedno izabrani, u domu građana. Takođe, želio bih i volio bih da podsjetim i na naše zajedničke rezultate za ovih pet meseci, jer smo mi zajedničkim naporima došli do impozantnih rezultata u mnogim oblastima koji su omogućili da Crna Gora deblokira institucije makon dužeg niza godina, mi smo rukovođeni državničkom odgovornošću i velikom evropskom šansom, koja stoji pred Crnom Gorom, dali mogućnost da se određene stvari isprave“, rekao je Bečić za Televiziju Vijesti.
Zbog izbora v.d. drektora policije najavljivali ste i krivične prijave protiv Vlade i premijera Milojka Spajića, a na kraju je ministar iz vaših redova Šaranović podnio tužbu Upravnom sudu. Šta vi očekujete od ovog postupka?
„Da budemo do kraja precizni, ministar unutrašnjih poslova je u onoj turbulentnoj i dinamičnoj večeri, odnosno već jutru, najavio, odnosno tada saopštio, da izražava sumnju u postojanje određenih krivičnih dijela zbog nezakonitosti koje su se desile, ali da o svemu treba da sud daju nadležni organi. Nakon toga, nadležno tužilaštvo je saopštilo da je prvo potreban sud Upravnog suda o samoj zakonitosti ili nezakonitosti pravnog akta koji je usvojen. Što se tiče negdje samih očekivanja, vjerujte da u svim prethodnim danima nisam sreo pravnika u Crnoj Gori, a koji mi je rekao da je ono što se desilo te večere na sjednici Vlade bilo šta drugo osim jedan apsolutno nezakonit proces i nezakonit akt. Šta možete očekivati, ako se rukovodimo principima i ako se bude vodilo računa o principima zakonitosti, pravde i pravičnosti, epilog je vrlo jasan, ali i u Crnoj Gori, posebno u sudstvu Crne Gore, punom različitih intriga i čuda, nikad negdje ne možete reći ništa u konačnom, jer to pripada nadležnima, ali nikad ni kraja iznenađenjima, tako da sačekajmo epilog“
Može li Vlada da bude funkcionalna sa ovolikim stepenom nepovjerenja između glavnih konstituenata?
„Ne bih odmah išao u kvalifikacije povjerenje ili nepovjerenje. Različitosti u mišljenjima su valjda dio demokratije. Pa i ove naše demokratije. Imamo u EU toliko zemalja članica, vrlo često suprostavljena mišljenja koja se čak i javno ne skrivaju, ali na kraju se teži kompromisima, dolazi do kompromisa i procesi idu naprijed. Da nismo saopštili svoje stavove i da nismo iznijeli neslaganje s onim što se dešavalo na nekim sjednicama i na nekim dijelovima sjednica, pa vjerojatno biste vi, mnogi građani, pitali, a zašto ste ćutali? Naša obaveza je bila da uvijek ukažemo, bez obzira na to što se nalazimo u vladi, što smo dio vlade, na ono što smatramo da nije dobro. Nismo mi neka grupacija koja se okupila na porodičnim, privatnim, rodbinskim principima, već izabrani javni funkcioneri od naroda i mi treba da se rukovodimo i da na tome temeljimo kvalifikaciju povjerenja ili nepovjerenja – principima zakonitosti, poštovanja koalicijalnog sporazuma“.
Oročili ste podršku Vladi do dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, a onda najavili da ćete analizirati dalji ostanak. Od čega će zavisiti da li ostajte u Vladi?
„Šta podrazumijeva temeljna analiza? Svakako podrazumijeva analizu zakonitosti u radu, analizu poštovanja, prije svega onih programskih principa koje smo definisali koalicijom i sporazum, analizu vođenja kadrovskih politika, ostvarenih rezultata i drugih uzročno-posledičnih pitanja, da bi, dajući šansu od nekoliko mjeseci, dali prostora da se neke stvari isprave i da stvari postavimo u potpunosti na način kako smo dogovorili na početku. + 10 52 Vjerujete li da će tako biti? Pa ja sam uvijek optimista, jer može se sve, naravno, ispraviti ako ima volje“.
Nedavno je održan sastanak lidera vladajuće koalicije, u pokušaju da se prevaziđu razlike, ali nije bilo pomaka. Zna li se kad je novi sastanak i na čemu ćete vi insistirati?
„Mislim da još nije definisan tačan termin, svakako nisam domaćin tog sastanka. Što se tiče insistiranja, ja na svakom mjestu i uvijek, uz mnogo trpeljivosti i mnogo spremnosti da idemo putem stabilnosti insistiram isključivo na ovim principima u kojima sam vam govorio – da poštujemo principe zakonitosti u radu i da se, ponavljam ne slučajno, međusobno uvažavamo i poštujemo, to znači da se nikada ne prave parcijalni dogovori, već da pravimo multilateralni dogovor, a to je dogovor kada smo svi zajedno i svi za jednim stolom. Ako tim putem budemo išli, ja vjerujem da ima prostora za optimizam“.
Da li će uskoro bti rekonstrukcije Vlade i šta ukoliko premijer pozove Bošnjačku stranku, recimo, da bude dio izvršne vlasti, šta ćete vi uraditi?
„Pitanje tajminga rekonstrukcije je saglasno sporazumu, pitanje za predsjednika vlade. Što se tiče drugog dijela pitanja Demokratska Crna Gora neće podržati bilo koju inicijativu koja ide u pravcu revizije koalicionog sporazuma, koju smo zajedno potpisali, bilo u dijelu programskih principa, konstituenata, podjela oblasti ili resora. Ali ono što želim zaista, da bih bio potpuno korektan, da istaknem, jeste da na posljednjem sastanku sam primjetio da nije bilo osporavanja, čak u velikom dijelu je afirmacije principa, da bilo kakve promjene u koalicionom sporazumu treba da budu proizvod jedino ako postoji saglasnost svih koji su ga potpisali“.
Kakvi su odnosi unutar Demokratske Crne Gore? Ima li neke nesaglasnosti oko određenih važnih pitanja kada su u pitanju javne politike?
„Ja nemam bilo kakvih informacija ili da je mene bilo ko upoznao na bilo kom partijskom organu ili nekom drugom partijskom formatu ili sastanku o bilo kakvim nesaglasnostima ili neslaganjima sa politikom i odlukama partije. Mi smo i na poslednjem sjednici Predsjedništva ove zaključke donijeli jednoglasno. Bilo je nekih, vidio sam, manipulacija u dijelu javnosti…Pa, nema tog organa u Crnoj Gori gdje svi prisustvuju i gdje su svi mogućnosti da prisustvuju sjednicama organa.“
Crna Gora ne podržava, ne misli, ne spava, ne obećava, ne garanutuje, ne priznaje…
U ime Crne Gore katkad govore: Vlada, Skupština, Predsjednik, Sud, Tužilaštvo, ali to nije Crna Gora nego se radi o njenim institucijama.
Crna Gora je više od bilo koje svoje institucije, ma kakva joj bila nadležnost. Više je i od svih svojih institucija zajedno.
Crna Gora tako neće podržati članstvo Kosova* u savjetu Evrope, ali Vlada Crne Gore izvjesno hoće. Crna Gora je iznad i političkih i institucionalnih odluka. Te odluke su promjenjive, a Crna Gora je konstanta.
Na kraju; Savjet Evope nije Evropa, a nije to ni Evropska Unija.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić kazao je da su ponosni na rezultate ministarke evropskih poslova (MEP) Maide Gorčević i njenog tima.
Premijer je naveo da za kratko vrijeme ostvarili smo izuzetne rezultate u oblasti EU integracija.
“Ponosni smo na rezultate Maide Gorčević i njenog tima. Sljedeća stanica je IBAR u junu! Sav fokus na to! Zato uz osmijeh za dobrobit”, napisao je Spajić u objavi na mreži X.
Podsjećamo, ministarka Gorčević našla se juče na meti lidera Srbije Aleksandra Vučića.
Naime, Gorčević je u intervju za agenciju Beta, kazala da će Podgorica podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope kada o tome bude odlučivao Komitet ministara te organizacije, što je izazvalo oštru reakciju lidera Srbije.
