Home Blog Page 1090

Šćekić: Kandidovaću se za predsjednika SNP-a

0

Kad je u pitanju politika, SNP je dobio određene resore u novoj Vladi. Resor sporta i mladih je pripao meni, a predsjedniku partije poljoprivreda. Najbitnije je da smo svi svjesni da se zadnjih 30 godina sjever urušava u svakom smislu. Imali smo period stagnacije, nažalost privredni subjekti su ugašeni i mladi su bili primorani da se kreću unutar granica Crne Gore prema centralnom dijelu i primorju, ili van granica Crne Gore, izjavio je vicepremijer i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić gostujući u emisiji „Press plus“ Adria televizije sa Rajkom Raičević. On je najavio da će se na predstojećem kongresu stranke kandidovati za predsjednika SNP-a.

„Sve radne grupe imaju svoj zadatak. Doći ćemo do najboljih rješenja, imaćemo strategiju i smjernice šta treba da radimo. Jedna od najznačajnijih stvari je putna infrastruktura. Mi nismo ti koji treba da opredjeljujemo građane gdje treba da žive, već da im stvorimo uslove da funkcionišu na dostojan način, ako se npr. bave poljoprivredom. Ne možemo na značajniji način da se bavimo poljoprivredom jer su parcele u najvećem broju slučajeva usitnjene. Moramo se na kvalitetan način baviti i drugim segmentima počev od zdravstvene zaštite i obrazovnih ustanova. U nekim školama se još uvijek griju na furunama“, istakao je Šćekić.

Kao sistem, napominje, moramo krenuti od osnovnih stvari.

„Sigurno možemo da napravimo dobre rezultate, da se manemo velikih priča… Ovo je treća Vlada od 30. avgusta, koja pokazuje distancu od prethodnih vlada. Kad vas sačeka milion problema ne može sve da se završi preko noći. Bitno je da se krećemo putem oporavka i na izazove moramo odgovoriti na najbolji način“, kazao je vicepremijer.

Šćekić naglašava da je značajno stvoriti privredne subjekte koji će stvoriti novu vrijednost.

„Naravno, bitno je koristiti i sredstva iz pretpristupnih fondova, koja dosad nismo maksimalno povlačili. Treba da stvaramo nove mogućnosti kroz kapitalne projekte poput auto- puta“, podvukao je on.

Naš sagovornik, inače bivši ministar zdravlja, kaže da je sve veći obrt sredstava u zdravstvenom sistemu, što je povećalo i mogućnost zloupotreba.

„Već postoji monopol kad je u pitanju uvoz i distribucija ljekova. Monopol drži firma Glosarij, dok je Montefarm u drugom planu. Ko drži monopol nikad nisam krio. Ne bih ulazio u priču o lobijima, koji su svakako jaki. Oni mogu u svakom momentu zaustaviti nabavku ljekova. Prosto je takva situacija. Pričam otvoreno“, precizirao je Šćekić.

Pomenuti nedostaci u poslovanju Hemofarma su, prema njegovim riječima, tanko objašnjenje.

„Probleme koji su stvorili vrlo svjesno DPS i SDP, koji su učestvovali u tome, ne mogu da se izbalansiraju. Pacijenti ranije nisu imali želju da uđu u apoteke, a pogledajte sada- svaka apoteka može da parira privatnim apotekama. Ako hoćemo da idemo naprijed, onda moramo da vodimo računa o ljudima koji su napravili uspjeh i tu ne treba da bude revanšizma. Moramo shvatiti da su doveli javno zdravstvo na jedan viši nivo. Pogledajte samo nova odjeljenja i nove metode koje su značajno poboljšale usluge u okviru zdravstvenog sistema, samo u Podgorici. Ne može prethodni režim time da se bavi, niti ijedno slovo o tome da kaže. U momentu kad je javno zdravstvo palo na najniže grane donijeta je odluka da se pojedine usluge izmijeste u privatnu kliniku Kodra“, naveo je Šćekić.

Poručio je aktuelnom ministru zdravlja da ne treba da se bavi pojedinačno ljudima, nego unapređenjem zdravstvenog sistema.

„Nema žala za pozicijom ministra zdravlja. Pozicije koje pokriva SNP u novoj Vladi se ne dovode u pitanje. Ljudi pokazuju ogroman rad i dobre rezultate. Građani to dobro vide, što pokazuju istraživanja javnog mnjenja. Što se tiče narednog partijskog kongresa, na njemu ću se kandidovati za predsjednika SNP-a”, najavio je  Šćekić.   

Promocija knjige „Ivangradska trilogija“ autora Saše Radunovića

0

U organizaciji časopisa Komuna@ u četvrtak 11. 04. 2024. u Podgorici održava se promocija knjige “ Ivangradska trilogija“ autora Saše Radunovića.

Promocija je u NB “ Radosav Ljumović“ sa početkom u 19 sati.

Pogledajte kako su poslovale pojedine partije u 2023.

0

URA završila 2023. u plusu od 229.000 eura, SNP imao 288.000 dobiti

U prošloj, izbornoj godini, neke političke partije su profitirale, a neke ušle u minus i pored izdašnih sredstava iz državnog i opštinskih budžeta, ali i privatnih izvora. Uz to, Demokrate i Nova srpska demokratija potrošile su više od novca koji im je država dala za kampanje. To stoji u izvještajima koje su dostavili Agenciji za sprečavanje korupcije.

Agencija još nije objavila izvještaje za parlamentarne partije: Pokret Evropa sad (PES), Demokratsku narodnu partiju (DNP), Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD).

Nova srpska demokratija (NSD) prošlu, izbornu godinu završila je u plusu od 237.806 eura, a godinu ranije bili su u minusu od čak 144,5 hiljada.

U 2023. ukupno su prihodovali 1.740.000, a potrošili preko milion i po.

Od države su dobili više od 1,1 milion, od čega blizu 448.000 za finansiranje izborne kampanje, za koju su potrošili više – preko 476 hiljada eura. Iz privatnih izvora, 15 hiljada eura donirala im je Srpska kuća. Imali su sedam zaposlenih, a za njihove zarade otišlo je više od 425 hiljada.

Demokrate preko 300.000 duguju za kredite, a prošle godine potrošile su 295.000 eura više nego što su prihodovale. Ukupni prihodi su im bili milion 736 hiljada, a rashodi preko dva miliona.

Iz državnog budžeta dato im je više od 1,1 milion, od čega za predsjedničke i parlamentarne izbore preko 450 hiljada, a potrošili su dva puta više. Dobili su i 10.700 eura od članarina, u kojima prednjače Vladimir Čađenović i Mijomir Pejović sa po 280 eura, a lider partije Aleksa Bečić za članarine je dao 168 eura.

U izvještaju navode da su gotovo 41.000 dobili od koalicionog partnera, ne navodeći ime. Blizu 400.000 dali su za zarade, bez navođenja broja zaposlenih.

Njihov koalicioni partner na parlamentarnim izborima, URA, prošle godine je prihodovala ukupno 695.000. Sa rashodima od preko 496.000, godinu je završila u plusu od 229.000, do kojih je došla nakon minusa iz 2022.

Iz budžeta države su prihodovali 425.000 eura, a osim za kampanju, za koju su potrošili, kako navode, 23,5 hiljada, novac su najvećim dijelom trošili za zarade (134.153,97 eura). Za kredite oni duguju preko 64 hiljade.

Demos je izbornu godinu zvršio sa 15.838 eura manje. Prihodi su im bili preko 83.000, za izbore u Podgorici potrošili su 4.000, a za zarade preko 64 hiljade.

Socijalistička narodna partija (SNP) je imala više od 288.000 dobiti prošle godine. Od preko 696.000, od čega najveći dio iz budžeta, za izbore su, kako navode, potrošili 58.000.

Albanska alternativa je pihodovala ukupno 292,5 hiljada, a malo manji su im rashodi (291.284). Za kampanju su dobili preko 109.000, a za nju su potrošili i oni više. Za zarade i naknade su dali peko 110.000, a prosječan broj zaposlenih im je tri.

I Hrvatska građanska inicijativa (HG) je nakon slabe 2022. u prošloj godini profitirala 76,5 hiljada. Od preko 200,5 hiljada eura prihoda, za kampanju je dobila više od 73.000, za parlamentarne izbore potrošila preko 44.000, a za zarade dvije hiljade manje.

Nikšićaninu 15 dana zatvora zbog upravljanja vozilom u koncentraciji od 2,32 g/kg

0

Nikšićanin N.V. (21) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana i novčanu kaznu u iznosu od 150 eura jer je dana 01.februara 2024.godine u mjestu Kalimanj, opština Tivat zatečen kako pretiče kolonu vozila, nakon čega je zaustavljen i alkotestiran.

“Tom prilikom mu je izmjerena koncentracija alkohola u organizmu u količini od 2,32 g/kg. Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zabranu upravljanja vozilima u trajanju od pet mjeseci, kao i četiri kaznena boda”, saopštio je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.

POKRENUT POSTUPAK: AZK ispituje imaju li mobilni operateri zabranjene sporazume

0

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) pokrenula je danas ispitni postupak protiv tri mobilna operatera koji posluju na tržištu Crne Gore radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma, na tržištu pružanja prepaid usluga.

Kako je objavljeno na sajtu Agencije ispitni postupak je pokrenut protiv kompanja Telekoma, One i M-tel po prijavi Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

“Agencija za zaštitu konkurencije pokrenula je po službenoj dužnosti ispitni postupak u odnosu na privredne subjekte  crnogorski Telekom AD Podgorica, društva sa ograničenom odgovornošću ”ONE” Crna Gora DOO, i društva za telekomunikacije ”Mtel” DOO, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma, na tržištu pružanja prepaid usluga na teritoriji Crne Gore,  u smislu čl. 8 stav 1 tačka 1  Zakona o zaštiti konkurencije”, navodi se odluci.

Zakon o zaštiti konkurencije u članu osam definiše sporazume koji sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju konkurenciju.

U članu osam se navodi da su zabranjeni i ništavi akti koji za cilj ili posljedicu imaju ili mogu imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu, i to pisani ili usmeni dogovori, sporazumi, ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prećutni dogovori, usaglašena praksa, kao i odluke udruženja učesnika na tržištu.

Stavom jedan je zabranjeno direktno ili indirektno određivanje kupovne ili prodajne cijene ili drugi uslovi trgovine.

SJEDNICA SKUPŠTINE: Pogledajte na koja pitanja Spajić odgovara u petak pred poslanicima

0

Premijer Milojko Spajić odgovaraće u petak na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici prvog redovnog zasijedanja Skupštine u ovoj godini.

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković pitaće Spajića da li će podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud utvrdi da je nezakonito postupao prilikom imenovanja vršioca dužnosti direktora Uprave policije Aleksandra Radović.

Živković pitao je i da li Vlada i parlamentarna većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise ubrzanje procesa integracija, evroatlaska orijentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO.

„Da li biste bili spremni da predložite razrješenje onih koji odstupaju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svog mandata“, naveo je Živković.

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković pitaće Spajića kako planira da zaštiti crnogorsko društvo, izborni sistem i demokratiju od subverznih djelovanja, kojima se svjedočilo tokom afere Do Kvon.

Predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom drzavljanstvu.

Lider Građanskog pokreta URA pitaće Spajića „kakva je uloga ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Crne Gore“.

Šef kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitanje premijera kako će i na koji način biti ispunjeno jedno od vaših ključnih obecanja, a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto. 

„Jedno od ključnih obećanja Spajića, tokom predizborne kampanje, je bilo puna zaposlenost (stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto). Zvanični podaci govore da je stopa registrovane nezaposlenosti u Cmoj Gori preko 13 odsto, a da je ukupan broj nezaposlenih građanki i građana oko 38.000“, kazao je on. 

Šef kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitanje premijera kako će i na koji način biti ispunjeno jedno od vaših ključnih obecanja, a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto. 

„Jedno od ključnih obećanja Spajića, tokom predizborne kampanje, je bilo puna zaposlenost (stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto). Zvanični podaci govore da je stopa registrovane nezaposlenosti u Cmoj Gori preko 13 odsto, a da je ukupan broj nezaposlenih građanki i građana oko 38.000“, kazao je on. 

Poslanica nezavisnog kluba poslanika Jevrosima Pejović pitala je Spajića sljedeće: 

„S obzirom na potrebu da se osigura praćenje i identifikovanje kriptoimovine, kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela, da li Vlada preduzima aktivnosti na izradi normative koja uređuje oblast digitalne imovine i šta percipirate kao najveće izazove u ovom segmentu?

Damira Gutića iz Bošnjačke stranke zanima da li Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu, imajući u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna ulaganja od 7,1 odsto, a slične projekcije su i za naredne dvije godine.

Poslanik kluba HGI i DUA Mehmet Zenka upitao je hoće li za vrijeme premijerskog mandata opštine moći da gazduju svojim morskim dobrom?

Berane: Krivična prijava protiv bivšeg radnika banke, oštetio klijenta za 46.500 dolara i 24.000 eura

0

Beranska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv D.R. zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privrednom poslovanju.

“Naime, D.R. je počinio navedeno krivično djelo na način što je, u vremenskom periodu od 2007. do 2023. godine, do kada je bio zaposlen u jednoj banci, pričinio materijanu štetu klijentu iste banke u iznosu od 46.500 američkih dolara i 24.000 eura”, kazali su iz policije.

Sa navedenim događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama.

Milatović nije raspisao izbore u Šavniku

0

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović nije danas raspisao nove lokalne izbore u Šavniku, navodeći, između ostalog da je mandat aktuelnom sazivu Skupštine opštine istekao u junu 2022. godine.

“Na osnovu citiranih zakonskih rješenja, proizilazi da se obaveza Predsjednika Crne Gore da raspiše izbore za odbornike skupštine opštine, u navedenim slučajevima, konstituiše isključivo kada je do raspuštanja skupštine opštine došlo prije isteka vremena na koje je izabrana, odnosno za vrijeme trajanja četvorogodišnjeg mandata”, naveo je Milatović.

On je ukazao da je u toku sprovođenje izbornog procesa u opštini Šavnik, koji je započet održavanjem izbora 23. oktobra 2022. godine, na osnovu Odluke o raspisivanju izbora za odbornike (Sl. list CG, br. 86/22 i 94/22 i Sl. list CG – Opštinski propisi, br. 38/22 i 42/22), koju je donio bivši Predsjednik Crne Gore.

“Ističem da je pomenuta Odluka donesena na zakonit način, da je i dalje na pravnoj snazi, te da bi donošenje nove odluke u istoj pravnoj stvari, pored kršenja člana 37 stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi i člana 15 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika, značilo i narušavanje pravnog poretka i pravne sigurnosti u zemlji”, naveo je Milatović.

Takođe , naglašava da je odredbom člana 37 st. 1 i 2 Zakona o lokalnoj samoupravi, propisano da mandat skupštine opštine traje četiri godine, te da joj mandat može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspuštanjem ili skraćenjem mandata.

“Odredbom člana 37 stav 4 istog Zakona propisano je da u slučaju prestanka mandata skupštine prije isteka vremena na koje je izabrana, Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore narednog dana od dana stupanja na snagu odluke o raspuštanju, odnosno od dana stupanja na snagu odluke o skraćenju mandata skupštine”, ističe Milatović.

Dodaje da odredbom člana 15 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika, propisano je da u slučaju prestanka mandata skupštine opštine, prije isteka vremena na koje je birana, Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore narednog dana od dana njenog raspuštanja, odnosno narednog dana od dana stupanja na snagu odluke o skraćenju mandata.

“Na osnovu citiranih zakonskih rješenja, proizilazi da se obaveza Predsjednika Crne Gore da raspiše izbore za odbornike skupštine opštine, u navedenim slučajevima, konstituiše isključivo kada je do raspuštanja skupštine opštine došlo prije isteka vremena na koje je izabrana, odnosno za vrijeme trajanja četvorogodišnjeg mandata”, kazao je predsjednik.

On ističe kako je važno ukazati i na iskazan stav Državne izborne komisije, sadržan u odgovoru Ministarstvu javne uprave (akt broj 115/2 od 12. 3. 2024. godine), kojim se ukazuje „da je izborni proces na dva biračka mjesta u Šavniku u toku, odnosno da izbori nisu sprovedeni na biračkim mjestima Sala SO Šavnik i kafana Kruševica, što za posljedicu ima činjenicu da birači koji su upisani u birački spisak na ovim biračkim mjestima nijesu ostvarili biračko pravo“.

Iz ovakvog stava, kako navodi, zaključuje se da je ostvarivanje biračkog prava, na navedenim biračkim mjestima, nužno osigurati u okviru izbornog procesa koji je u toku, posebno imajući u vidu da se radi o pravu koje je zagarantovano Ustavom.

“Još jednom apelujem na sve nadležne institucije da odgovornim i predanim radom doprinesu finalizaciji započetog izbornog procesa, kako bi se u što kraćem roku konstituisali novi organi lokalne samouprave u opštini Šavnik”, zaključio je Milatović.

Nikšićanin na putu Podgorica – Danilovgrad vozio 178 km/h

0

Nikšićanin R.N. je uhapšen jer je na putu Podgorica – Danilovgrad vozio 178 km/h, a dozvoljena brzina je 60 km/h.

“R.N. će biti priveden priveden sudiji za prekršaje”, objavila je policija na mreži X.

Prijave protiv načelnika, osumnjičeni da su suprotno zakonu izdali odobrenja za nabavku oružja i produženje oružnih listova

0

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje u koordinaciji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala su u nastavku nacionalnog projekta „BROWING“, podnijeli krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju protiv dvije osobe.

“Naime, krivične prijave podnijete su protiv Š.D. (64), bivšeg načelnika Područne jedinice za upravne poslove, državljanstvo i strance u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i B.V. (48), bivše načelnice ove Područne jedinice, zbog sumnje da je počinila isto krivično djelo”, saopštila je policija.

Naime, kako su dodali, u postupku do podnošenja krivičnih prijava, službenici Uprave policije su utvrdili da su osumnjičeni u vremenskom periodu od 2019. do 2023. godine, postupili suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju, na način što su izdali odobrenja za nabavku oružja i produženje oružnih listova za ukupno 10 lica u odvojenim predmetima.

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju službenika, kako u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, tako i u svim drugim organima, koji su zloupotrebom ovlašćenja i položaja omogućili drugim licima određeni status ili pravo koje im ne pripada u skladu sa zakonom, ili na način što su pružili logističku podršku i kompromitovali sistem bezbjednosti.