Zoran Šašić, zamjenik načelnika Uprave kriminalističke policije (UKP), rekao je da su osumnjičeni priznali krivično djelo ubistvo, prenose mediji u Srbiji.
“Osumnjičeni su priznali kazneno djelo, i detaljno ga opisali. Tokom saslušanja je jedna osoba više od dva sata opisivalo izvršenje kaznenog djela, dok je druga osoba, nakon što je počeo s priznanjem i opisivanjem, kasnije odlučio da se brani ćutanjem”, rekao je Šašić, prenosi Buka.
No ostaje činjenica da, premda je jedan od osumnjičenih ubica sve priznao i detaljno opisao strašan zločin, a i drugi je u šturom iskazu priznao djelo, osumnjičena dva radnika Vodovoda iz Bora nisu policiji sve ovo vrijeme rekli gdje je tijelo djevojčice.
Tri moguća razloga
Za to postoje tri moguća razloga.
Jedna opcija je da su bili toliko pijani da ne znaju gdje je tijelo djevojčice. Policija je, podsjetimo, objavila da su bili pijani tiokom prvog poligrafskog testiranja. Ne zna se u kakvom su stanju točno bili kad su se rješavali tijela, ili kad su ga premještali, no očito su duže vrijeme bili alkoholisani, Ipak, ta je opcija možda i najmanje izgledna između ostalog i jer su u skrivanje tijela, kako proizlazi iz iskaza, bila uključena još dva člana porodice Dragijević.
Druga je mogućnost da djevojčici učinili nešto još strašnije od samog ubistva gušenjem. No ako su sve ostalo priznali, nije najjasnije zašto ne bi priznali i kamo su preselili tijelo. Ionako se već za njih traži doživotna kazna.
Treća je opcija da ima još nekih važnih elemenata zločina, još uključenih osoba ili nešto treće, za što osumnjičeni ne žele da se otkrije.
Što god bilo u pitanju, smrt brata osumnjičenog koji je, po vlastitom priznanju, sudjelovao u skrivanju tijela, mogla bi biti još jedan uteg u pokušajima da se pronađe tijelo malene Danke i roditeljima da barem mogućnost da se oproste od nje.
Potraga za Dankinim tijelom se nastavlja, no sasvim je neizvjesno hoće li ono ikada biti pronađeno
U Crnoj Gori danas se saobraća uz povoljne vremenske uslove. Duž klisura i usjeka skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone. Povremeni zastoji i ograničenja su na putevima gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje. Savjetujemo vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se za period do 30. aprila u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45. do 16.45. časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 13, 14, 21, 27. i 28. april saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 30. aprila saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Privremeno se do 6. aprila,odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00-11.00 i od 12.00-15.00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru redovnog održavanja na regionalnom putu R-19 Matesevo-Andrijevica, na lokaciji od Mateševa do Trešnjevika.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 17. aprila.
Privremeno se do 15. aprila dobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 30. aprila odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake i neophodno je prilagoditi brzinu kretanja vozila u zoni radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22.00 do 06.00 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova. Apeluje se na vozače da poštuju saobraćajnu signalizaciju.
Do 10. aprila zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično u terminu od 07.00 do 19.00 sati na magistralnom putu M-1 dionica Debeli brijeg –Kotor i na magistralnom putu M-1 dionica Jaz-Budva-Petrovac.
Privremeno se do 30. aprila odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na magistralnom putu dionica Lepetani – Tivat / kroz naseljeno mjesto Tivat Donja Lastva i Lepetane/.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predvidjeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je 10 osoba zadobilo lakse povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Više od 90 ljudi utopilo se nakon što je potonuo brod sjeverno od obale afričke države Mozambik, saopštile su lokalne vlasti.
Zvaničnici u pokrajini Nampula su rekli da je pet od 130 osoba spaseno, koliko se vjeruje da ih je bilo na brodu potonulom kod ostrva Mozambik, u istoimenoj afričkoj državi, prenio je BBC.
Navodi se da su putnici bježali od epidemije kolere, rekao je pokrajinski sekretar Žaim Neto, dodajući da je među preminulima mnogo djece.
„Do prevrtanja je došlo zato što je brod bio prepun, nije bio predviđen da nosi toliko putnika“, rekao je Neto.
Na video snimku na društvenim mrežama vidi se desetine tijela na plaži.
Brod je putovao od Lunke do ostrva Mozambik, kod obale Nampule, objavio je portugalski javni servis RTP.
Pokrajina Nampula je jedna od najteže pogođenih epidemijom kolere, koja se proširila na nekoliko država na jugu Afrike od januara prošle godine.
Prema Unicefu, trenutna epidemija najgora je u prethodnih 25 godina.
Od oktobra 2023. godine, Mozambik je prijavio 13.700 slučajeva kolere, dok je 30 ljudi preminulo.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, bez vjetra i veoma toplo. Temperatura do 27 stepeni.
Na jugu, sunčano, mirno i toplo. Temperatura do 27 stepeni, na primorju koji stepen niža.
More malo talasasto. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Temperatura mora oko 17 stepeni.
Crna Gora tri dana – sjever
Narednih dana na sjeveru, nastavlja se sunčano i veoma toplo vrijeme, povremeno s visokom oblačnošću. Vjetar će biti slab i promjenljiv. U utorak i srijedu ujutru ponegdje je moguća kratkotrajna magla.
Tri dana – jug
Na jugu, takođe nastavak sunačnog i natprosječno toplog vremena, uz povremenu pojačanu visoku oblačnost. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv, a temperatura u cijeloj državi gotovo ujednačena, do 27 stepeni.
Martovsku zaradu veću od dvije hiljade eura primilo je 20 poslanika iz aktuelnog i tri iz prošlog saziva Skupštine Crne Gore. To je objavljeno na sajtu crnogorskog parlamenta.
Najveću platu (neto – bez poreza i doprinpsa) u martu je primio predsjednik Skupštine Andrija Mandić 2.645 eura.
Slijede Nikolla Camaj kome je martovska zarada iznosila 2.420 eura, Boris Mugoša 2.410, Slaven Radunović 2.406, Dejan Đurović 2.350, Miloš Konatar 2.340, Zdenka Popović 2.325, Milan Knežević 2.192, Boris Bogdanović 2.181, Simonida Kordić 2.178, Andrija Nikolić 2.171, Mirsad Nurković 2.150, Jevrosima Pejović 2.139, Adrijan Vuksanović 2.129, Boris Pejović 2.124, Amer Smailović 2.111, Vasilije Čarapić 2.104, Jevto Eraković 2.079, Bogdan Božović 2.069 i Radinka Ćinćur 2.030 eura.
Što se tiče poslanika iz prethodnog saziva Skupštine u martu je najviše primila bivša predsjednica crnogorskog parlamenta Danijela Đurović, te 2.138, Mevludin Nuhodžić 2.058 i Petar Ivanović 2.002 eura.
Po zakonu javni funkcioneri u Crnoj Gori nakon završetka mandata mogu da ostvaruju zaradu godinu, iako nijesu radno angažovani.
Ženska rukometna reprezentacija Srbije plasirala se na Evropsko prvenstvo pobedom nad Turskom u šestom kolu kvalifikacija rezultatom 30:22.
Srpkinje su odigrale fenomenalnu utakmicu u Zrenjaninu i ostvarile pobedu koja ih vodi na završno takmičenje.
Srbija je bila dominantna od početka, sticala je prednost iz minuta u minut i na poluvremenu je vodila sa 14:10.
Ekipa selektora Uroša Bregara nastavila je sa dobrom igrom i u nastavku, nizali su se golovi, a prednjačile su Anđela Janjušević i Dunja Radević sa po sedam.
Odlične partije su pružile i Sanja Radosavljević sa pet, odnosno Teodora Veličković sa četiri gola.
Po jedan predmet iniciran 1945. i 1977, kao i četiri pokrenuta 1983, dobili su konačno sudsku odluku. Presuđeno je i u po jednom slučaju iz 1985, 1987, 1988. i 1990. godine
Stari predmeti, takozvani crveni omoti, dugogodišnja su boljka crnogorskog sudstva. Tokom prošle godine, kako je navedeno u izvještaju o radu Sudskog savjeta, napravljen je pomak u rješavanju starih postupaka, ali je ipak uočeno da se broj neriješenih i dalje povećava.
Upravo zbog toga rješavanje „crvenih omota“, koji su dugogodišnji izazov sudija, ostaje jedan od prioriteta za tekući godinu. I u prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da se u više predmeta sudi i desetinama godina nakon njihovog pokretanja. Tokom prošle godine riješen je sudski spor iniciran 1930. godine. Po jedan predmet iniciran 1945. i 1977, kao i četiri pokrenuta 1983, dobili su konačno sudsku odluku. Presuđeno je i u po jednom slučaju iz 1985, 1987, 1988. i 1990. godine.
Prema podacima Savjeta, najstariji predmet koji je prenesen i u ovu godinu u radu je već četiri decenije. Naime, taj spor iniciran je 1984. godine. Vođen je u Osnovnom sudu u Ulcinju, a spisi su trenutno u Višem sudu u Podgorici. Ista stvar je i sa predmetom koji je formiran 1985. u Osnovnom sudu u Herceg Novom. Oba slučaja su, kako „Dan“ saznaje iz Višeg suda, sporovi vezani za restituciju. Treći među najstarijim predmetima iniciran je u Osnovnom sudu u Nikšiću, takođe 1985. godine. Njegovi spisi, po reviziji, proslijeđeni su Vrhovnom sudu Crne Gore.
Pred crnogorskim sudovima, kako je navedeno u izvještaju Sudskog savjeta, trenutno se vodi 13 postupaka koji su stariji od 30 godina. Sporovi „mlađi“ od tri decenije znatno se gomilaju. Tako sudovi i dalje postupaju u šest predmeta iz 1995. godine, u pet iz 1997. i četiri iz 1998. Broj neriješenih starih predmeta postaje dvocifren od 2006. godine, od kada ih je aktivnih i dalje 12, pa do 2012. od kada je neriješenih 97. Nakon te godine broj predmeta u kojima sudije i dalje postupaju postaje trocifren: 2013. godine – 120 predmeta, 2014 – 166, 2017 – 499, 2018 – 788, 2019 – 1.370 i 2020 – 1.876.
– Osnovni sudovi su imali povećanje broja riješenih zaostalih predmeta za 559, što je procentualni porast od 3,79 odsto. Ovaj umjereni rast ukazuje na poboljšanje u rješavanju starih slučajeva – navedeno je u izvještaju o radu Sudskog savjeta za 2023. godinu.
Naznačeno je da je Upravni sud Crne Gore takođe ostvario značajan napredak sa 1.479 riješenih zaostalih predmeta više, što je porast od 31,31 odsto. Ovaj rast potvrđuje efikasnost u smanjenju starih slučajeva.
– Analizirajući podatke o procentu neriješenih starih predmeta (predmeti stariji od tri godine) u odnosu na ukupne neriješene predmete na kraju svake godine, mogu se uočiti sljedeći trendovi: 2021. je ukupan broj neriješenih predmeta 37.963, od čega je neriješenih predmeta starijih od tri godine 3.794. Procenat starih predmeta u odnosu na ukupne neriješene je 9,99 odsto; 2022. je ukupan broj neriješenih predmeta 51.539, od čega su 4.890 neriješeni predmeti stariji od tri godine. Procenat starih predmeta u odnosu na ukupne neriješene je 9,49 odsto. 2023. je ukupan broj neriješenih predmeta 67.558, od čega je 5.868 neriješenih predmeta starije od tri godine. Procenat starih predmeta u odnosu na ukupne neriješene je 8,69 odsto – navedeno je u dokumentu.
Pojašnjeno je da se iz ovih podataka vidi da se ukupan broj neriješenih predmeta povećava svake godine, dok se procenat starih neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj neriješenih smanjuje.
– Važno je napomenuti da, iako se procenat starih neriješenih predmeta smanjuje, apsolutni broj starih predmeta raste, što ukazuje na to da se stari predmeti i dalje akumuliraju. Ovo može imati negativne posledice na percepciju pravosudnog sistema od strane javnosti, jer akumulacija starih predmeta može ukazivati na sporost i neefikasnost. Dalje analize trebalo bi da se usmjere na identifikovanje uzroka povećanja ukupnog broja neriješenih predmeta i razvijanje strategija za povećanje efikasnosti sudova kako bi se taj broj smanjio – navedeno je u izvještaju.
Prioritet rješavanje „crvenih omota“
U izvještaju Sudskog savjeta navedeno je da ukupan trend od 2021. do 2023. godine pokazuje da, iako je bilo blagog smanjenja u 2022. godini, postoji generalni pozitivan trend u rješavanju starih predmeta u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta, što je dobar znak za pravosudni sistem koji teži da smanji zaostale predmete i poveća svoju efikasnost.
– Neophodno je da sudovi ulože dodatne napore u proces rješavanja starih predmeta s ciljem smanjenja trajanja neriješenih predmeta, kao i sprečavanja povrede prava stranaka na suđenje u razumnom roku. Neophodno je da sudovima prioritet u radu upravo bude rješavanje starih predmeta, tzv.crvenih omota. Nakon izbora predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, očekuje se svakomjesečno održavanje sastanaka sa predsjednicima svih sudova, na kojima će se, između ostalog, podnositi informacije o rješavanju starih predmeta i planovima za rješavanje istih, o čemu će biti obaviješten i Sudski savjet – zaključeno je u izvještaju.
Ističe rok koji su iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) najavili za odluku o tome da li je bivši predsjednik države i nekadašnji prvi čovjek Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović zakonito stekao vrlo vrijednu kolekciju satova. Na sjednici Odbora za antikorupciju održanoj 20. marta ove godine, direktorka ASK Jelena Perović kazala je tada da će Agencija u „narednih 20-ak dana“ donijeti odluku o Đukanovićevoj veoma vrijednoj kolekciji satova.
Ipak, iz ASK-a se do danas po tom pitanju niko nije oglašavao.
Perović je na pomenutoj sjednici Odbora za antikorupciju kazala da je postupak vezano za satove u završnoj fazi, te da će odluka biti donijeta „u narednih 20 dana, u zavisnosti od obaveza Agencije“. To pitanje na skupštinskom odboru pokrenuo je poslanik ZBCG Milun Zogović, navodeći da se stiče utisak da se ASK više bavi time „da li je neki političar zaboravio da odjavi automobil koji je star 30 godina“, a da ne vidi egzaktne primjere imovine koja nije u skladu sa legalnim prihodima.
O aferi „Satovi“ mediji su više puta pisali. Zanimljivo je da se radi o postupku koji traje godinama a koji je prvenstveno pokrenut na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
U novembru prošle godine iz ASK-a su kazali da će se uskoro oglasiti povodom ovog predmeta ali je rok opet prolongiran. Do danas nije otkriveno da li je riječ o utemeljenim optužbama s obzirom na to da se radi o satovima velike vrijednosti čiju kupovinu Đukanović nije mogao da priušti svojim zvaničnim primanjima.
Osim što satovi nijesu prijavljeni u imovinskom kartonu, Đukanović nije dozvolio nadležnim organima uvid u bankarske račune.
Prijavio je da ima platu, ali je i dalje nepoznanica kako je priuštio ove skupocjene satove, o kojima mediji i NVO sektor godinama pišu. Da li je za to poslužio prihod neke od firmi koje je osnovao, ili su to pokloni, ostaje nejasno,
Skupštinski Odbor za antikorupciju donio je ranije i odluku o formiranju Komisije za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a, i raspisao javni konkurs za izbor pet članova Savjeta te Agencije.
Komisiju za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a čine Jevto Eraković, Momčilo Leković, Miodrag Iličković, Miroslav Turković i Pavle Ćupić.
Pred parlamentom je, međutim, važan zadatak jer je rad ASK-a odavno u fokusu javnosti.
I dalje je aktuelna prepiska direktorice Agencije za sprečavanje korupcije sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom, koja je uhapšena u aprilu 2022. godine, a potom početkom prošle godine pred Višim sudom optužena za više teških krivičnih djela. Perović se, prema tim navodima, konsultovala sa njom oko predmeta i procjena. Transkripte su objavile „Vijesti“. Uslijedile su brojne reakcije, i zahtjevi da direktorica ASK bude smijenjena.
Perovićeva je negirala optužbe i odgovorila podnošenjem krivičnih prijava.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je u prvoj reakciji naveo da informacije koje ukazuju na mogući nedostatak profesionalizma i integriteta u ASK-u dodatno urušavaju već uzdrmano povjerenje građana u državu i pravni poredak.
Da će inicirati izbor novog Savjeta ASK, koji bi se bavio odgovornošću Perović, najavili su ranije iz Vlade.
Jelena Perović izabrana je za direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije u julu 2020. godine. Prije nje, direktor agencije bio je Sreten Radonjić.
Za izbor direktora potrebno je da četiri od pet članova Savjeta Agencije glasaju “za”.
Savjet Agencije za sprečavanje korupcije ima pet članova koji se biraju na period od četiri godine i mogu biti izabrani najviše dva puta. Članove Savjeta bira Skupština Crne Gore na predlog radnog tijela nadležnog za poslove antikorupcije.
S druge strane, mandat direktoru ASK traje pet godina.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović smatra da za rekonstrukciju 44. Vlade ne treba čekati jesen, s obzirom na rezultate koje je do sada postigla parlamentarna većina, jer će, kako smatra, ulazak koalicije „Za budućnost Crne Gore“ samo osnažiti izvršnu vlast.
Đurović je u razgovoru za „Dan“ najavio i nova zakonska rješenja, kao što su zakoni o Vladi i Skupštini.
– Rezultati koje je ostvarila koalicija na vlasti u perodu od formiranja većine u parlamentu i same Vlade vrlo su dobri, što pokazuju i pohvale koje stižu sa svih međunarodnih adresa – rekao je poslanik Nove srpske demokratije.
On naglašava da realizacija popisa, koja je bila na zadovoljstvo svih, pokazuje da Crna Gora mora nastaviti putem pomirenja koje zagovaraju i koji nema alternative.
– Povećanje penzija na zadovoljstvo desetine hiljada građana koji su dobili znatno povećanje pokazuje da se počinju ispunjavati i obećanja data građanima u predizbornim kampanjama. Kompletiranje Sudskog savjeta, izbor sedmog sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i guvernerke Centralne banke Crne Gore nešto je što crnogorski parlament nije uradio u prethodna dva saziva – istakao je Đurović.
On najavljuje i donošenje novih zakonskih rješenja u crnogorskom parlamentu.
– Siguran sam da će predsjednik parlamenta Andrija Mandić požuriti u izradi zakona o Skupštini i Vladi, a ako uzmemo u obzir produktivnost ovog skupštinskog saziva, možemo ih uskoro očekivati na dnevnom redu – rekao je Đurović.
On naglašava da su svi ovi rezultati samo dokaz da je nova skupštinska većina radila onako kako je i obećala građanima i ispunila očekivanja svih.
– Ovako ubrzano djelovanje i pozitivni rezultati parlamenta i same Vlade daju nam za pravo da mislimo da za rekonstrukciju Vlade ne treba čekati jesen – kazao je Đurović.
Osnažićemo Vladu
Obrazlažući stav koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da za rekonstrukciju Vlade ne treba čekati jesen, Đurović kaže da će rekonstruisana vlada biti znatno stabilnija.
– Naša ocjena je da ulazak koalicije „Za budućnost Crne Gore“ može samo osnažiti Vladu i dati joj posebnu energiju i uticati na njenu stabilnost. Siguran sam da će naša kadrovska rješenja, koja su se pokazala odličnim i kod izbora direktora velikih državnih kompanija, u ministarstvima koja su precizirana sporazumom, biti motorna snaga rekonstruisane vlade – rekao je Đurović.
Budvanska policija uhapsila je N.A. (28) iz tog grada jer je kod njega pronašla kokain, saopšteno je iz Uprave policije.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su kontrolisali su juče motocikl i N.A. koji je njime upravljao.
– N.A. (28) prilikom kontrole nije posjedovao potrebnu dokumentaciju. Policija je izvršila pregled motocikla i u prtljažniku pronašla više pakovanja kokaina, ukupne mase 20,6 grama – saopštili su iz policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N.A. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Osim toga, utvrđeno je i da je N.A. motociklom upravljao pod dejstvom narkotika, te će protiv njega biti podnijeta i prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – navodi se u saopštenju.
