U našoj zemlji će uslovi za slabu kišu. Na sjeveru sjutra umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, u višim planinskim predjelima kratkotrajno slab snijeg i susnježica. Poslijepodne ili krajem dana postepeno razvedravanje. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 14 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, ali i uslovima za kišu mjestimično. Vjetar krajem dana i tokom noći ponegdje umjeren, sjeverni. Temperatura do 18 stepeni.
More malo talasasto. Vjetar slab do umjeren zapadni, ujutru i tokom noći istočni.
U južnim oblastima u petak i subotu sunčano i tokom dana prijatno toplo za ovo doba godine. Vjetar povremeno umjeren, sjeveroistočni.
U centralnim predjelima u petak i subotu sunčano i tokom dana toplo. Vjetar slab do umjeren, pretežno sjeverni.
Na sjeveru u petak i subota pretežno sunčano i toplo za ovo doba godine. Ujutru po kotlinama ponegdje kratkotrajno magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. U petak i subotu toplije.
Komisija poništila suspenziju: Dajković pobijedio, Podgorica plaća Mujovićeve greške
Upravo sam dobio rješenje Državne komisije za žalbe po kom je usvojena moja žalba i poništeno rješenje gradonačelnika Mujovića o mojoj suspenziji, želim jasno da poručim: pravda je pobijedila.
Državna komisija je nedvosmisleno potvrdila ono što sam govorio od prvog dana – da je odluka gradonačelnika Saše Mujovića o mojoj suspenziji bila politički motivisana, pravno neutemeljena i donijeta isključivo u ciljem političkog obračuna.
Komisija je poništila sporno rješenje i obavezala Glavni grad Podgoricu da mi isplati neisplaćeni dio zarade sa kamatama, kao i troškove postupka. Time je potvrđeno da sam bio nezakonito suspendovan, ali i utvrdilo stvarnu prirodu gašenja Službe kojom sam rukovodio.
To, nažalost, znači i da će ceh političkih odluka gradonačelnika Mujovića platiti građani Podgorice, jer će iz budžeta Glavnog grada biti isplaćena sredstva koja su direktna posledica njegovih loših i nezakonitih odluka.
Međutim, iako mi ova odluka daje puno pravo da se vratim na drugo radno mjesto u okviru Glavnog grada imajući u vidu da je Gradonačelnik Mujović na skandalozan način ukinuo službu kojom sam rukovodio, želim jasno da poručim: ja se tamo neću vraćati.
Ne vidim sebe kao dio tima Saše Mujovića, niti želim da učestvujem u sistemu koji pokušava da ućutka one koji slobodno misle i govore. Za mene politika nikada nije bila borba za fotelju, već borba za narod.
Zato ću sačekati naredne izbore. Tada ćemo ponovo izaći pred građane Podgorice i Crne Gore, a uvjeren sam da ćemo se vratiti trostruko jači – jer istorija nas uči jednoj istini – narod uvijek na kraju kazni onoga ko tlači.
Održao sam riječ i ostao uz narod čak i onda kada je bilo najteže, odričući se funkcije, privilegija i fotelje. Zato iz ovog procesa izlazim uzdignute glave. Oni koji su pokušali politički progon doživjeli su pravni, pa i ljudski poraz. Istina je pobijedila.
Rat je, ali se nas ne tiče, mi smo članica NATO, pa je „za vječnost“ riješeno pitanje bezbjednosti Crne Gore; tako je u naletu emocija govorio bivši predsjednik Skupštine Ivan Brajović u trenutku kada su nas svečano ugurali u Alijansu.
Nažalost, to je bila i ostala jedna od najkrupnijih laži koju ćemo kad tad platiti. Koga NATO brani i Evropa hrani taj se neće ni naspavati ni najesti!
Po besmislenim, glupim i neodmjerenim izjavama o ratu u Persijskom zalivu prednjače Evropljani pokušavajući da budu kao uključeni u proces. Suština evropskog glagoljenja je u prijetnji da Iran ne bi trebao da se brani i time produžava konflikt – to je nedopustivo! Gdje bi nam bio kraj da su tom genijalnošću savjetovali Ukrajinu.
Urzula fon der Lajen i Kaja Kalas se otimaju za riječ, a pod komandom im je samo par birokratskih soba u Briselu i toliko mikrofona s kojih se prosipa navodna važnost. Evropljane, međutim, niko ne zarezuje, niti su ti stavovi važni. Americi je važniji Izrael od cijelog Starog kontinenta. Ta pozicija se zapravo zove „Aktivno čekanje ničega“!
Elem, španski premijer je odlučio da vodi drugačiju politiku jer ne vidi zašto bi svoju zemlju izlagao opasnosti braneći tuđi interes? Neće od toga biti neke vajde, ali, makar, ljevičarska Evropa može da se kurči s Pedrom.
Naša buduća domovina, defakto i dejure, nije ni pozvana da se pridruži „koaliciji voljnih protiv Irana“! Ne, to nikako, jer bi odmah tražili naftna prava, a Tramp naftu i gas ne dijeli sa „saveznicima“. Ipak, ne treba brinuti; prodavaće im je po tržišnim cijenama.
U međuvremenu ruska nafta i gas putuju na istok i jug, a Evropljani stidljivo shvataju koliko su bili glupi! Iscrpljivanjem Rusije Evropa je iscpjela sebe, a snovi o jefitinoj nafti i gasu davna su prošlost. Zelena tranzicija sada liči na neukusni vic.
Stare i mlade evropske demokratije trenutno su na prinudnom odmoru u iščekivanju nastavka rata sa Rusijom! Sve se naravno radi u Slavu Ukrajine. Ne dao Bog skorije takve slave i pobjede.
Teško nama koji smo negdje između, narod bi rekao ni tamo ni ovamo. Radujemo se ujedinjenju sa ostacima Evrope! Radujemo se jedinstvu kojega nema. Radujemo se što Pedro ne da Španiju Americi i još više što Tramp neće pitati ni Evropu ni Španiju šta će da radi u Zalivu i u Evropi.
Zar nije suludo i bolesno za uzroke opšte nesreće u svijetu optužiti Palestinu i Iran? Mada, nažalost, Gaze se više niko ne sjeća. Tako će pasti u zaborav i Iran, samo još malo, samo da bude potpuno razoren. Obnavljaće ga iranskom naftom i to će biti vrhunac cinizma.
Ipak, samo je pitanje kada će Evropa shvatiti da više ne postoji? A biće najnaoružaniji kontinent u trenutku kada ratovi završe – kada se dogovore Istok i Amerika. Slava Evropi!
Javni istupi bivšeg gradonačelnika Saše Mujovića odavno su poprimili elemente ozbiljne političke dijagnoze i bipolarnog političkog poremećaja, pošto je sebe poistovijetio sa državom i svim njenim institucijama, navodi se u reagovanju Demokratske narodne partije (DNP), nakon što je Mujović danas za RTV Podgorica saopštio da država treba pokazati reakciju u slučaju vandalizma u Botunu.
“Dojučerašnji DPS–ovac, potrčko Duška Markovića, doktor sumnjive diplome, Saša Mujović nikako da se odvikne od prijetnji koje su bile osnovna karakteristika njegovog šefa Duška Markovića koji nam je uoči avgustovskih izbora 2020. prijetio traktorima”, navodi se u saopštenju DNP-a.
Kako su kazali, tako je i danas bivši gradonačelnik optužio građane Botuna da stoje iza incidenta paljenja mašine na gradilištu u ovom selu, prijetieći im, kako ističu, nekakvim crvenimlinijama, vjerovatno pod utiskom rata na Bliskom Istoku.
Mujoviću su iz DNP-a preporučili da ne prijeti građanima Botuna i Zete.
“Zato mu toplo preporučujemo da ne prijeti građanima Botuna i Zete, jer je jedina crvena linija koja je pređena ona od 30. decembra kad je 670 policajaca uhapsilo čitavo jedno selo, a čemu je Mujović dao nemjerljiv i sramni doprinos, što mu nijedan Zećanin nikad neće zaboraviti. Zbog toga ga javno pitamo da objasni crnogorskoj javnosti kako je bilo koji pojedinac mogao da prođe pored obezbjeđenja i nekoliko patrola policije i zapali rovokopač, a da ne bude uhvaćen”, upitali su iz DNP-a.
Prema njihovim riječima, umjesto što Uprava policije na informativni razgovor poziva građane Botuna, bolje bi bilo da je pozvala Sašu Mujovića i Aleksandra Nišavića, jer, kako su ocijenili iz DNP-a, upravo njima dvojici najviše odgovara bezbjednosna eskalacija u Zeti.
“Otkad je podnesena inicijativa za skraćenje mandata Skupštini Glavnog Grada i najavljena mogućnost i formalne smjene Saše Mujovića, bivši gradonačelnik se nalazi u stanju panike i paranoje, i na svaki način sebe pokušava predstaviti kao velikomučenika koji bdije nad Podgoricom. Zato ovih dana i šalje emisare sa svih strana da moli za milost Milana Kneževića kako ne bi bio smijenjen, a istovremeno radikalizuje javni prostor svojim izjavama šaljući poruku da je potpuno obolio od bolesti zvane ’foteljizam’”, kazali su.
Toliki strah od gubitka vlasti kod Mujovića i njegovih najbližih saradnika vjerovatno ima svoju krivično pravnu pozadinu koja svakim danom postaje jasnija svakom građaninu Podgorice i koju neće moći izbjeći.
“DNP poziva nadležne organe da nepristrasno i u skladu sa zakonima sprovedu istragu o današnjem incidentu u Botunu, i da se ne povode prema Mujovićevim zapaljivim izjavama i potrebi da istovremeno bude dežurni policajac, tužilac i sudija. Građani Zete i Botuna ispratili su mnoge Mujoviće, a ovom bismo poručili za njegovo dobro, da počne uništavati dokumentaciju kad bude napuštao kabinet, osim ako ne želi da je koristi umjesto jastuka u Spužu”, zaključili su.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić odgovorio je Tužilačkom savjetu, ističući da se ne mogu ograničavati prava izabranih predstavnika građana da slobodno misle i govore. Ranije danas, navedeno je da je Tužilački savjet (TS) na sjednici održanoj 19. februara 2026. godine dao mišljenje da je pritužba državnog tužioca zbog ugrožavanja njegove samostalnosti od strane predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića osnovana.
„Dana 3. marta 2026.godine predsjedniku Skupštine Crne Gore dostavili ste Mišljenje TSP br. 26/2026 od 19. februara 2026. godine, u kom je navedeno da je „Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, u izjavi datoj na kraju skupštinskog zasijedanja dana 16. februara 2026. godine, preduzeo radnju koja se može kvalifikovati i predstavlja spoljašnje ugrožavanje samostalnosti državnog tužioca, shodno članu 73a Poslovnika Tužilačkog savjeta, odnosno vršio neprimjereni pritisak, prijetnju i uticaj kojim se posredno pokušava uticati na samostalno, zakonito i nepristrasno postupanje državnog tužioca Jovana Vukotića, protivno njegovim profesionalnim obavezama i zakonu, kao i na samostalnost državnog tužilaštva“.
U analizi ovako datog mišljenja, a suprotno onome čime se rukovodio Tužilački savjet, koji je kao krovni akt primijenio Poslovnik Tužilačkog savjeta, prije svega treba poći od Ustava Crne Gore.
Naime, član 86 Ustava Crne Gore određuje: Poslanik uživa imunitet. Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije. Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. Imunitet, kao i poslanik, uživaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac.
Prilikom razmatranja pritužbe i davanja mišljenja Tužilački savjet je morao i trebao da pročita i primjeni upravo ove odredbe Ustava Crne Gore. Ustav, stavom 2 navedenog člana određuje: Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije.
Pojašnjeno, ovako ustanovljen imunitet poslanika – a time i predsjednika Skupštine Crne Gore, jer je i on, prije svega, poslanik, predstavlja pravo poslanika da, u vršenju poslaničke funkcije, bez ustručavanja od sankcija, krivične i bilo koje druge odgovornosti koristi slobodu govora. Ovo dalje podrazumijeva zaštitu poslanika od bezrazložnog optuživanja.
Imunitet koji je Ustav predvidio ima materijalni i procesni oblik. Materijalni imunitet, koji se još naziva i imunitet neodgovornosti, ima apsolutno dejstvo i važi i nakon prestanka poslaničkog mandata, a podrazumijeva da poslanik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje u vršenju poslaničke funkcije. Dalje, član 47 Ustava određuje: Svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način. Pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.Istu slobodu članom 10 garantuje i Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, gdje je određeno svako ima pravo na slobodu izražavanja, pravo na slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja i saopštavanja informacija.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju i tumačenju ove slobode, kada su u pitanju poslanici, otišla šire i ukazala: „Sloboda mišljenja i govora izabranih predstavnika naroda ključ istinske demokratije i da se pravila o parlamentarnoj neodgovornosti nalaze u svim demokratskim parlamentima“. Komisija je izričito ukazala i da „parlamentarna neodgovornost služi legitimnim ciljevima zaštite slobodnog govora u parlamentu, te da je suštinski toliko važna da može legitimno ići i iznad zaštite koju predviđa član 10 navedene konvencije.
Navođenje upravo prakse Evropskog suda za ljudska prava bitno je radi svođenja vašeg mišljenja na pravu mjeru: šta je povod i koja se posledica želi proizvesti ovakvim, neprimjerenim uticajem na zakonodavnu vlast.
Prije svega, povod je jasan, a on se ogleda u očiglednoj namjeri ućutkivanja zakonodavne vlasti.
Budući da ste se u obrazloženju vašeg mišljenja pozvali, između ostalog, na preporuku i mišljenje Komiteta ministara Savjeta Evrope i mišljenja Konsultativnog vijeća Evropskih tužilaca, umjesto da se, prije svega, kao postupajući pravnici, pozovete na sudsku prasku Evropskog suda za ljudska prava, radi pune istine, kao poslanik, moraću da vas podučim šta sloboda izražavanja u parlamentu znači za one čije ste preporuke i mišljenja citirali.
Tako, konkretno govoreći, vaše mišljenje nije u skladu sa praksom ovog suda, jer ste, očigledno i sa zlom namjerom, tumačili vaše poslovničke odredbe zanemarujući stavove koje je, upravo po pitanju slobode izražavanja u Parlamentu, taj sud zauzeo:
„U presudi Morice v. France 2015. godine sud je zauzeo stav da iznošenje vrjednosnih stavova o postupcima koji su u toku ni na koji način ne može uticati na pravičnost suđenja, te da vođenje krivičnih postupaka spada u pitanje od javnog interesa koje zahtijeva visok stepen zaštite slobode izražavanja, sve dok kritika ne predstavlja neosnovani, destruktivni napad ili vrijeđanje sudije „na ličnom nivou“. Dalje, da sudije trebaju da tolerišu kritiku jer mogu biti predmet čak i ličnih kritika u dozvoljenim granicama, a ne samo kritike u opštem smislu, a da granice prihvatljivosti kritika na njihov račun moraju biti šire nego u slučaju običnog građana.
„U presudi Green v. The United Kingdom 2025. godine, gdje je sud naglasio autonomiju parlamenta, iz koje odluke se izvodi zaključak da nije na sudovima da kontrolišu parlamentarni govor, podsjećajući da većina evropskih država ima široku zaštitu parlamentarnog govora: „u većini država članica parlamentarna privilegija obezbjeđuje aposlutnu zaštitu izjavama koje poslanici daju u parlamentu.“
„U presudi Makraduli v. North Macedonia 2018. godine, u kojoj je sud zauzeo stav da „sloboda izražavanja poslanika predstavlja politički govor u svom najčistijem obliku, a upravo ova presuda govori o tome da poslanici imaju pravo da kritikuju rad državnih institucija.
„U presudi Barfod v. Denmark 1989. godine gdje sud naglašava da se sloboda političke rasprave nalazi u samom jezgru koncepta demokratskog društva, te da javni funkcioneri moraju trpjeti širu kritiku – koja može biti oštra i da se sloboda izražavanja štiti i onda kada su izjave takve da vrijeđaju, šokiraju i uznemiravanju: poslanici imaju pravo da kritikuju državne institucije, pokreću pitanja javnog interesa i ukazuju na zloupotrebe. Ograničenja samo postoje kada izjave čistu klevetu bez osnove i kada se radi o ličnom napadu.
Sve ovo je, smatrate, manje bitno od vašeg Poslovnika čije odredbe, u postupku donošenja mišljenja, niste ispoštovali.
Tako, članom 73 Poslovnika Tužilačkog savjeta predviđeno je obrazovanje Komisije za razmatranje pritužbi državnih tužilaca, a po pritužbi na, konkretno, mene, a to se vidi iz obrazloženja vašeg mišljenja, ova Komisija nije postupala i nije dostavila predlog mišljenja o podnijetoj pritužbi: mišljenje ste, mimo Poslovnika i bez predloga Komisije, donijeli sami.
I neka ste.
Pritužbu ste, kako ste to i naveli, primili dana 18. februara 2026.gopdine, dva dana nakon mog govora koji je bio predmet vaše tužilačke pažnje, a odluku o njemu, ili kako vi to strogo „poslovnički“ nazivate, mišljenje, donijeli ste već sjutradan, 19. februara 2026.godine.
Niste mi, shodno članu 73c vašeg Poslovnika, dali priliku da se na navode iz pritužbe izjasnim, a zaključili ste da sam govorom na sjednici Skupštine Crne Gore, koji je predstavljao moj politički stav „preduzeo radnju koja se može kvalifikovati i predstavlja spoljašnje ugrožavanje samostalnosti državnog tužioca odnosno vršio neprimjereni pritisak, prijetnju i uticaj“ .
Navodi da sam svojim govorom, kojim nikog nisam lično prozvao ni uvrijedio, „posredno pokušao uticati na samostalno, zakonito i nepristrasno postupanje državnog tužioca Jovana Vukotića kao i na samostalnost državnog tužilaštva“ upravo predstavljaju neprimjeren uticaj dijela državnog aparata na Skupštinu Crne Gore: još dalje, predstavljaju napad na slobodu govora poslanika u Skupštini Crne Gore i predstavljaju pokušaj najdirektinijeg ućutkivanja zakonodavne vlasti koja vas, podsjetiću vas, bira i razrješava.
Dakle, niste vi iznad Skupštine Crne Gore, niti iznad bilo kog drugog organa vlasti niti vam to pravo po Ustavu pripada, a ovakav način obraćanja Skupštini Crne Gore zbog ličnog utiska nekog državnog tužioca koji se, iako nije spomenut imenom i prezimenom našao prozvanim, predstavlja opasan signal moći koju sebi neustavno i nezakonito pripisujete.
Ne možete ograničavati prava izabranih prestavnika građana da slobodno misle i govore, to pravo vam Ustav, koji uporno zaobilazite, nije dao.
Umjesto da u okviru zakonom propisanih nadležnosti štitite samostalnost institucije državnog tužilaštva, vi pokušavate da disciplinujete i ućutkate Skupštinu Crne Gore upravo vršeći nezakoniti uticaj i pritisak na mene, određujući šta mogu kao poslanik, a šta ne mogu da govorim, time mi direktno povređujući ustavom zagarantovano pravo na slobodu mišljenja i političkog djelovanja.
Već sam vam lično rekao i ponoviću, bira vas i razrješava Skupština Crne Gore a vi, i ovim činom, ugrožavate ustavnu ravnotežu i princip podjele vlasti u Crnoj Gori. Vi niste i nećete biti četvrta grana vlasti, a odgovor na ovakav pritisak na Skupštinu Crne Gore, njene poslanike, pa i mene lično, u skladu sa članom 37 stav 1 tačka 10 Zakona o državnom tužilaštvu smatrajte pritužbom na rad vas kao državnih tužilaca u pogledu zakonitosti rada, a zbog spoljašnjeg ugrožavanja samostalnosti Skupštine Crne Gore, o kojoj, takođe očekujem da se izjasnite u roku od tri dana, kako ste već pokazali da umijete“, naveo je Mandić.
Šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović kazao je da je najpreči interes javnosti da čuje ko su lica čija imena se nalaze u fascikalama i dokumentaciji Aca Đukanovića, a koje je policija oduzela prilikom pretresa, a koja su, targetirana i protiv koji su sprovođene, kako je kazao, gadne i monstruozne kampanje.
„Jer danas vidimo u medijima da su oduzeti papiri sa naslovom “Izdajnik”, zatim sa naslovom “Negativna kampanja”, zatim “meta broj dva”, “materijali označeni kao grupa “Odupri se”, uz priručnike za društvene mreže za oznakom DPS i mnogo čega drugog što će dodatno rasvijetliti nove monstuoznosti nakon slučaja Đukanovićevog najbližeg saradnika Aca Mijajlovića koji vodi SDT, a čija je namjera bila blaćenje političkih protivnika i preuzimanje bezbjednosnog sektora za potrebe crnogorske mafije i crnogorskog podzemlja“, kazao je Bogdanović.
Prema njegovom mišljenju, ovo mora biti razotkriveno do kraja, jer su, kako je rekao, takvi dosijei znak jedne mračne epohe u kom je bivši režim imao najbliži krug ljudi koji su se bogatili na štetu države, a onda, kako je rekao Bogdanović, taj novac koristili da kupe medijsku palicu i da njome biju po svakome ko im stane na put.
„Dok su građani birali između plata i računa, oni su birali između “izdajnik” i “meta broj dva”. To je moralno dno“, rekao je Bogdanović.
Bogdanović ističe da nećemo više živjeti u zemlji gdje se zastava, vjera, nacija i jezik koriste kao dimna bomba, dok se iza dima pravi lista neprijatelja spremnih za odstrel.
„Podjele su im služile da sakriju krađu, a “negativna kampanja” da sakrije strah od istine, strah od slobodnog čovjeka, strah od dana kad će se otvoriti fascikle. Zato je najpreči interes javnosti da nadležni odgovore na pitanja: Ko je to pisao? Ko je to naručio? Ko je to plaćao? Ko je to sprovodio? Ko je bio meta? Ko je bio operativac? Ko je bio izvršilac?“, kazao je Bogdanović.
On kaže da ako je iko mislio da će ovo proći kao još jedna “afera”, treba da zna da je ovo pitanje časti države.
„Jer država koja ne razotkrije svoje fabrike laži, podvala, kriminala i crtanja meta, postaje saučesnik“, ističe Bogdanović.
On kaže da ovo nije obračun sa političkim protivnicima, nego sa metodom u kojoj se preko noći pravi “izdajnik”, samo da bi se preko dana u miru prebacivale pare i gomilalo bogatstvo.
„Crna Gora ne smije više nikad da bude država u fasciklama Aca Đukanovića“, poručuje Bogdanović.
Hapšenje brata bivšeg predsjednika Crne Gore Aca Đukanovića nikoga nije začudilo i poslije njegovog hapšenja u Crnoj Gori više ništa neće biti isto, ocijenio je šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.
“Evidentno je da od hapšenja Aca Đukanovića ne postoje više mitska bića koja su nedodirljiva”, rekao je Đurović tokom gostovanja u emisiji “Klub Aplus” na Aplus televiziji.
Poslije ovog slučaja gdje je priveden član “Prve familije” i brat bivšeg lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića niko ko se bavio kriminalom neće biti zaštićen, uvjeren je Đurović.
“Ima Aco Đukanović popriličnog “masla na glavi”, pa je ovo hapšenje sami vrh ledenog brijega”, rekao je Đurović.
Đurović tvrdi da je brat bivšeg predsjednika Crne Gore bio “ekonomski, a i kriminalni broj jedan” što se tiče 30-godišnje vladavine i sistema koji je vladao u Crnoj Gori.
“Očekujemo da tužilaštvo, pravosuđe i policija imaju adekvatne dokaze i da na svjetlost dana izađe mnogo toga nego šro smo vidjeli prvih dana. Ovo je samo početak procesuiranja osoba koje su imale popriličan kriminalni dosije iza sebe”, naglasio je šef poslaničkog kluba NSD.
Sagovornik Aplus televizije navodi da poslije 30 godina šta se sve dešavalo u Crnoj Gori, ne bi bilo teško pronaći dokaze.
“U Đukanovićoj kući su nađena dokumenta koja su bila vezana za 24. oktobar 2015. godine, kada je organizovan protest bivšeg Demokratskog fronta, kao i dokumentacija za određene portale koji su bili jednostrani u izvještavanju”, podsjetio je Đurović.
“Još mnogo toga će se otkriti nakon hapšenja Đukanovića”
Šef poslaničkog kluba NSD tvrdi da će još toga otkriti nakon hapšenja Aca Đukanovića.
“Nije Aco Đukanović baš tolika nepoznanica u Crnoj Gori, pa da se ne zna zašto je uhapšen. Ne možemo za svako hapšenje govoriti da je to politička osveta”, smatra Đurović.
Prema njegovim riječima, nasledstvo prošlosti koje se može vidjeti ovih dana postaje epicentar dešavanja u Crnoj Gori, a bazirano je na poglavljima 23 i 24, vezanih za kriminal i korupciju.
“Đukanović je bio vrlo blizak strukturama kriminalne i korupcionaške prirode, mada to još nije dokazano”, zaključio je Đurović.
„Predsjednik PES-a Spajić je nedodirljiv za SDT. Zaduženje 750 miliona, put Meljine – Petijevići, kupovina aviona, dilovi sa Glosarijem, finansiranje kampanje PES-a, šverc cigareta 2021, betoniranje mora u Baošićima, dil sa Alabarom… itd itd“, napisao je Medojević na mreži X.
Predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić je nedodirljiv za Specijalno državno tužilaštvo (SDT), saopštio je Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene (PzP).
Medojević je, naime, reagovao na izjavu poslanice Pokreta Evropa sad Jelena Nedović da posljednja dešavanja na političkoj sceni, kao i hapšenja nekadašnjih visokih funkcionera, govore da u Crnoj Gori nema nedodirljivih.
„Predsjednik PES-a Spajić je nedodirljiv za SDT. Zaduženje 750 miliona, put Meljine – Petijevići, kupovina aviona, dilovi sa Glosarijem, finansiranje kampanje PES-a, šverc cigareta 2021, betoniranje mora u Baošićima, dil sa Alabarom… itd itd“, napisao je Medojević na mreži X, pa dodao: „Svi su isti. Sve lopov do lopova“, zaključio je lider PzP-a.
Krivično vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici objasnilo je da su se nakon javnog izricanja desetogodišnje zatvorske kazne Vesni Medenici okolnosti bitno promijenile, posebno imajući u vidu da se njen sin i saoptuženi Miloš Medenica nalazi u bjekstvu i da je za njim raspisana potjernica, zbog čega je, kako navode u objašnjenu objavljenom na sajtu suda, pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva.
Podsjećamo, prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici od 28.januara, između ostalih, optužena Vesna Medenica je oglašena krivom zbog dva krivična djela protivzakoniti uticaj i dva krivična djela protivzakoniti uticaj i osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 godina i sporednu jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 50.000 eura.
Specijalno državno tužilaštvo je u završnim riječima predložilo da se Medenici nakon izricanja presude odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Rješenjem Višeg suda od 28.januara, taj prijedlog SDT-a je odbijen.
Njoj su tada, podsjećaju iz suda, određene mjere nadzora i to zabrana napuštanja boravišta i privremeno oduzimanje putne isprave, a ostavljena je na snazi mjera nadzora – obaveza povremenog javljanja državnom organu.
Navedeno rješenje ukinuto je odlukom Apelacionog suda Crne 28. februara i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
U ponovnom odlučivanju, rješenjem krivičnog vanraspravnog vijeća Višeg suda uvažen je predlog Specijalnog državnog tužilaštva pa je Medenici određen pritvor.
Krivično vanraspravno vijeće je našlo da su se donošenjem i javnim objavljivanjem presude kojom je optuženoj izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 10 godina, ranije okolnosti u bitnom izmjenile.
“Dodajući navedenom novonastalu okolnost, a koja nije postojala u momentu kada je ovaj sud neposredno nakon izricanja presude odlučivao o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora, da se član uže porodice optužene – sin, saoptuženi Miloš Medenica, nalazi u bjekstvu, odnosno za istim je raspisana potjernica i pravosudnim organima je nepoznato gdje se isti nalazi, to je po nalaženju ovog vijeća bilo osnovano određivanje pritvora”, objašnjava Viši sud.
Ukazuju da je identično postupanje bilo i u predmetu u kome je pritvor određen saokrivljenom Marku Vučiniću.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je za Portal RTCG da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.
„Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes. Ovo što se u Botunu sinoć desilo primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju“, kaže se u saopštenju.
Ovo je, kako kaže, loš primjer i ne smije, niti bi trebalo nigdje da se dešava, a pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju.
„Ponovo pozivam nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom“, istakao je Mujović.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
