Home Blog

Svetosavska akademija: Obnovljeno i snažno utemeljeno svetosavsko sabranje

0

Centralna i svečana Svetosavska akademija održana je sinoć, u navečerje praznika, u Podgorici, uz poruku da svetosavske svečanosti nijesu samo spomen na jednu istorijsku i svetu ličnost, već živo i savremeno duhovno okupljanje vjernog naroda oko Gospoda Isusa Hrista. 

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske saopštili su da je u savremenom istorijskom smislu u Podgorici obnovljeno i snažno utemeljeno svetosavsko sabranje, ali da je taj grad i kolijevka i rodno mjesto velikog župana Stefana Nemanje, oca Svetog Save, potonjeg monaha – Svetog Simeona Mirotočivog.

Akademija je održana u prostoru bivšeg Doma vojske (doma JNA), danas Muzičkog centra, pred više stotina okupljenih građana – vjernika, prosvjetnih radnika, kulturnih poslenika i mnogobrojnih gostiju. 

Akademiji su prisustvovali su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop dioklijski Pajsije, akadmik prof. dr Jovan Delić, ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica, ministarka kulture i medija Tamara Vujović sa saradnicima, Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, Žana Praščević Milačić, pomoćnica predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Miodrag Bešović, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, Nikola Rovčanin, poslanik u Skupštini Crne Gore, Vladimir Čađenović, predsjednik Odbora direktora CEDIS-a, Radoš Kastratović, advokat i predsjednik Crkvene opštine Podgorica, Jasna Jovanović, generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje, Dragan Bojović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kao i mnogobrojno sveštenstvo. 

Kako su saopštili organizatori, ličnost Svetog Save temelj je duhovnog i kulturnog identiteta našeg naroda. Ukazano je na višestruki i višeslojni fundamentalni značaj Savinog djela, koje nijesu obilježile samo crkvene reforme i ustrojstvo Srpske crkve, već i snažno zalaganje za obrazovanje, mir, slogu i ljubav među ljudima.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije istakao je da svetosavske svečanosti nijesu samo spomen na jednu istorijsku i svetu ličnost, već živo i savremeno duhovno okupljanje vjernog naroda oko Gospoda Isusa Hrista. 

„Kada se sabiramo oko Hrista Gospoda, a u spomen Svetog oca našega Save, prvog arhiepiskopa srpskoga, od koga su zablistali božanski darovi i mi se trudimo da Hristu Bogu radi njegovog svetitelja prinesemo najljepše što ima. Zato nas ove naše svetosavske svečanosti tako svijetle, lijepe i dragocjene. Objedinjuje nas Sveti Sava i sve nas privodi u naručje Hristovo. Kao što je to činio, dok je hodao po ovoj zemlji, on to i danas čini silazeći sa neba i imajući tu slobodu kod Boga da nas sve zastupa i rukovodi, da nas i danas objedinjuje i osvećuje i prosvećuje“, rekao je mitropolit. 

Govoreći o istorijskim temeljima i duhovnom nasleđu, on je ukazao i na duboku vezu Nemanjića sa prostorom današnje Crne Gore, kao i na njihovu ključnu ulogu u oblikovanju srpske državnosti i crkvenog identiteta.

Posebno je istakao da autokefalnost Srpske crkve, koju je izdejstvovao Sveti Sava, nije značilo odvajanje i izdvajanje iz sveopšteg vaseljenskog pravoslavlja već puno i dostojanstveno uključenje srpskog naroda u zajednicu vaseljenskog pravoslavlja i prosvećenih naroda. Ovo nasleđe, kako je naglasio, predstavlja veliku obavezu, ali i neiscrpni izvor duhovne snage i blagoslova u vremenima brojnih iskušenja.

„Mi smo posebno ponosni što postoji predanje, veoma zasnovano na istorijskim podacima, da su Nemanjići svojim starim porijeklom iz Crne Gore. Da su povezali, sjedinili i napravili moćnu državu od Raške i Zete i tako uzdigli srpski rod i uključili ga u zajednicu prosvećenih, prije svega pravoslavnih, ali i naroda drugih vjera prosvećenog svijeta. Najveće djelo Svetoga Save, ako se to može tako reći, osnivanje Srpske crkve i dobijanje autokefalnosti – nije bilo neko odvajanje izdvajanje iz sveopšteg vaseljenskog pravoslavlja, nego uključivanje srpskog naroda sa punim dostojanstvom u zajednicu ostalih pravoslavnih naroda i to dostojanstvo prije svega dugujemo Svetome Simeonu i Svetome Savi, ali naravno i ostalim Nemanjićima. To je veliko nasleđe koji nas obavezuje i zbog toga se trudimo da od svake godine koliko je to nama moguće, u ovim dosta teškim problematičnim vremenima uznesemo blagodarnost Svetome Savi, ali on nas koliko god se potrudimo, svaki put još više blagoslovi i osnaži i uzvrati nam i ukaže nam na put kojim treba da idemo“, zaključio je mitropolit Joanikije.

Prof. dr Jovan Delić osvrnuo se na 790. godišnjicu upokojenja Svetog Save i njegov dubok uticaj na vjerski, kulturni i politički razvoj srpskog naroda. Istićući da je ovo najveća proslava i praznik za srpski narod, akademik je podsjetio na upokojenje Svetog Save u bugarskoj prestonici Trnovu, u palati cara Asena, opisujući ga kao najvažniju ličnost u srpskoj istoriji, koja je za života priznata kao apostol i sljedbenik Hrista.

Delić je posebno ukazao na višestruke doprinose Svetog Save kao reformatora, pisca, diplomate i apostola srpskog naroda, naglasivši da je Sveti Sava ustanovio srpski jezik kao četvrti sveti liturgijski jezik, nakon hebrejskog, grčkog i latinskog, čineći ga prvim modernim jezikom koji je stekao ovaj status prije ostalih zapadnoevropskih jezika.

„Ovo dostignuće je dokaz izuzetne diplomatske i duhovne moći Svetog Save na različitim dvorovima i vjerskim centrima“, rekao je Delić. 

Upozorava i na važnost očuvanja tradicije Svetog Save, ističući da bez odgovarajućeg staranja, neko sa strane može preuzeti kontrolu u mnogim važnim aspektima društva, kao što se već i događalo u prošlosti.

„Spaljivanje moštiju Svetog Save od strane Osmanlija 1594. godine, tokom srpskog ustanka, trenutak je kada je duhovno prisustvo Svetog Save postalo još snažnije i sveprisutnije među srpskim narodom. To je gađaj koji je na kraju ojačao, a ne umanjio duhovni uticaj Svetog Save“, naveo je Delić.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su harmonikaš Petar Balaban, narodni guslar Željko Vukčević, hor i orkestar „Sveti apostol i jevanđelista Marko“ iz Podgorice, tri sestre: Anđela Brajović, Marija i Milena Jovićević, kao i učenici Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“ iz Podgorice.

Izabran odbor Nove srpske demokratije u Nikšiću, na čelu Marko Kovačević

0

Izvršni odbor Nove srpske demokratije je, kako je saopšteno, jednoglasno proglasio novi Opštinski odbor NSD u Nikšiću, koga čini 181 član, za čijeg predsjednika je izabran Marko Kovačević, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić.

Kovačević je kazao da Opštinski odbor Nove srpske demokratije u Nikšiću, nakon godina uspješnog vođenja od strane Janka Milatovića, nastavlja da bude okosnica Nove srpske demokratije i političkog života Nikšića i Crne Gore.

Kazao je da će se taj odbor truditi da ostane na putu uspjeha koje je ostvario u prethodnom periodu uz posebnu zahvalnost počivšem Janku Milatoviću.

“Zadovoljstvo nam je što novi opštinski odbor počinje sa svojim radom baš na dan Svetog Save prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja. U duhu prosvetiteljstva OO NSD Nikšić će pomoći svojoj centrali u ostvarivanju političkih ciljeva ka kojima svi zajedno težimo. Srećan Savindan! Zna Nikšić! Nastavljamo”, zaključio je Kovačević.

Članovi Opštinskog odbora u Nikšiću su: Albijanić Miodrag, Aleksić Budimir, Aleksić Žarko, Aleksić Zorica, Aleksić Radomir, Aleksić Stanko, Andrijašević Tihomir, Adžić Tomislav, Babić Jelena, Bajun Nebojša, Bakoč Nikola, Bakrač Milica, Baćović Dimitrije, Baćović Tomislav, Backović Duško – Nikola, Bečanović Dalibor, Bigović Filip, Bogdanović Dragoslav, Božović Petar, Bojanić Novica, Bošković Ana, Bulajić Mitar, Bulatović Petko, Vesković Bojan, Višnjić Predrag, Vlahović Živko, Vojinović Miladin, Vranić Novica, Vračar Miro, Vujičić Dragan, Vujović Aleksandar, Vuković Vujica, Vuković Jovan, Vukotić Milan, Vučinić Maksim, Vučinić Slavko, Gajović Nikola, Goranović Vesko, Goranović Nikola, Goranović Predrag, Guzina Radovan, Dakić Branko, Dačević Branislav – Bajo, Dačević Radoš, Dedejić Aleksandra, Dendić Milivoje – Šaja, Despotović Duško, dr Varajić Mirko, dr Knežević Milan, Drašković Aleksa, Drašković Boško, Drašković Žarko, Drašković Zoran, Drašković Nikolina, Đapić Andro, Đapić Vladimir, Đoković Dragan, Đukanović Milutin, Đukanović Nebojša, Đukanović Sanja, Đukić Slavko, Đurđevac Danijela, Đurđevac Luka, Đuričić Krsto, Đurković Blažo, Đurković LJubiša, Đurković Maja, Đurović Milan, Eraković Branislav, Eraković Vanja, Eraković Velibor, Eraković Stefani, Žugić Ivan, Žugić Sanja, Zečević Ivan, Jakšić Mirko, Jauković Radovan, Jovanović Miodrag, Jovanović Rajo, Jovović Zdravko, Jovović Milosav, Kadović Danka, Kažić Draško, Karadžić Ranko, Karadžić Tomović Radmila, Kasalica Jovan, Kecojević Goran, Kilibarda Danilo, Kilibarda Živko, Kilibarda Zorka, Kilibarda Stevo, Knežević Luka, Knežević Ognjen, Kovačević Marko, Kontić Ilija, Koprivica Boško, Koprivica Jadranka, Koprivica Marinko, Kostić Radan, Kočović Ivana, Krušić Vladimir, Lalatović Duško, Lalatović Labud, Lalatović LJiljana, Lalatović Marija, Lalić Željko, Loncović Vladimir, Manojlović Branko, Manojlović Dražen, Manojlović Mina, Matijašević Bojan, Matijašević Milan, Matović Ranko, Macanović Luka, Mijanović Vera, Mijušković Dragana, Mijušković Miljan, Milatović Anđela, Milatović Vladimir, Milatović Miloš, Miličić Mirko, Miličić Saša, Miljanić Dušan, Miljanić Ilija, Miljanić Milorad, Miljanić Slobodan, Miljanić Tanja, Mitrić Igor, Mrdović Božina, Mrkaić Momo, Musić Ivan, Nikolić Marko, Nikolić Srđan, Novović Miodrag, Pavićević Zoran, Pavlović Ruža, Pejović Željko, Pejović Kristina, Pejović Miloš, Perišić Nikola, Perović Miodrag, Perunović Marko, Perućica Borislav, Pešić Jovana, Pješčić Dragan, Popović Aleksandar, Popović Ilija, Popović Radomir, Popović Slađana, Prelević Igor, Prodanović Luka, Purović Drago, Radović Slavko, Radojičić Danilo, Radulović Ivan, Radulović Jovan, Raičević Duško, Rakočević Andrija, Roganović Aleksandar, Simunović Bajo, Simunović Miloš, Spasojević LJubo, Stanisavić Slobodan, Stojanović Dragiša, Striković Vojin, Striković Mijomir, Tadić Zoran, Tijanić Sava, Todorović Dragan, Todorović Dragana, Todorović Ilija, Trebješanin Miloš, Ćalov Božo, Ćosović Darka, Ušćumlić Dejan, Cvijetić Milorad, Čvorović Stanko, Čizmović Miodrag – Pijo, DŽiknić Zoran, Škuletić Ognjen, Škuletić Ranko.

Pavličić: Vrhovni sud efikasan, potrebna hitna reakcija zbog penzionisanja sudija

0

„Operativni tim, koji prati i kontroliše mjerila iz Programa rješavanja starih predmeta, stastički je konstatovao da je tako na nivou svih sudova riješeno preko 14.000 starih predmeta“, kazala je predsjednica Vrhovnog suda

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da su u tom sudu tokom prošle godine imali stopu efikasnosti od 108 odsto što, kako je navela, govori o efikasnosti najveće sudske instance.

Pavličić je to saopštila na godišnjicu stupanja na funkciju šefice sudskog sistema, a samo dan prije nego što će u Višem sudu u Podgorici biti izrečena prvostepena presuda nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici.

foto: najnovije.me

Pavličić je navela da je Vrhovni sud u građanskom referatu ispunio obavezu iz programa.

„Operativni tim, koji prati i kontroliše mjerila iz Programa rješavanja starih predmeta, stastički je konstatovao da je tako na nivou svih sudova riješeno preko 14.000 starih predmeta“, navela je Pavličić.

Ona je navela da podaci o radu Vrhovnog suda, kako je rekla, mogu se vratiti na staro ukoliko ne bude pravovremene i odgovorne reakcije izvršne i zakonodavne vlasti da se na vrijeme riješi pitanje starosne granice za odlazak u penziju sudija Vrhovnog suda.

foto: najnovije.me

„Već tokom ove godine znatan broj sudija stiče uslove za ispunjenje uslova za odlazak u starosnu penziju. Odlazak iskusnih sudija doveo bi do nove blokade u radu“, naglasila je predsjednica Vrhovnog suda.

O tome je, kako je saopštila, dopisima upoznala sve relevantne adrese u državi.

Pojačane policijske kontrole u Budvi: Uhapšeno 14 osoba, tri operativno interesantne

0

Budvanska policija je saopštila da je tokom prethodne sedmice sprovela pojačane kontrole lica i vozila, sa posebnim akcentom na operativno interesantna lica (OIL) i njima bliska lica, pri čemu je podnijeto 34 prekršajne prijave, izdato 201 prekršajni nalog, a uhapšeno 14 osoba, od kojih tri OIL.

“Od toga broja, njih 10 je uhapšeno zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika, a četiri zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu. U sklopu ovih pojačanih aktivnosti poseban akcenat stavljen je i na kontrolu vozača taksi vozila kojom prilikom je sankcionisano njih 12. Od toga broja jedan vozač je uhapšen zbog upravljanja vozilom pod dejstvom PAS”, navela je policija na mreži X.

Berane: Policija kod Rožajca pronašla i oduzela pištolj sa municijom, krivična prijava nakon vještačenja

0

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Berane su, shodno planskim aktivnostima sprovodili pojačane aktivnosti u cilju suzbijanja posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu, kontrolisali vozilo kojim je upravljao F.H. (27) iz Rožaja.

Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), tom prilikom kod F.H. beranska policija pronašla je pištolj marke CZ P-7 kalibra 9×19 mm i 32 komada municije kalibra 9 mm, od čega se 15 komada municije nalazilo u okviru pištolja.

„Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se nakon sprovedenih odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu, protiv F.H. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija“, navodi se u saopštenju.

Ćulafić: Ekološka inspekcija u 2025. godini izvršila 2.311 pregleda, podnesene 53 krivične prijave

0

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da je Ekološka inspekcija u 2025. godini izvršila 2.311 inspekcijskih pregleda i podnijela 53 krivične prijave, kao i 86 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Ministar je podsjetio da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), u sklopu reforme inspekcijskog sistema, preuzelo ekološku inspekciju 1. oktobra 2024. godine iz Uprave za inspekcijske poslove, a uspostavljanjem Direktorata za inspekcijski nadzor intenzivirana je saradnja sa nadležnim organima i međunarodnim partnerima u cilju stvaranja ambijenta u kojem će priroda biti istinski zaštićena, a odgovorni za njeno uništavanje privedeni pravdi.

„Zakonom o upravljanju otpadom koji je donijet 2024. godine propisano je da poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti MERS-a vrše ekološka inspekcija i državna komunalna inspekcija. Ministarstvo je u cilju prevazilaženja problema u upravljanju komunalnim otpadom, kreiralo zakonsko rješenje kojim se po prvi put uspostavlja državna komunalna inspekcija i definišu njene nadležnosti“, naglasio je ministar Ćulafić.

Kako je istakao, s obzirom na to da je u sastavu ekološke inspekcije svega osam ekoloških inspektora, rezultati pokazuju da se, i u uslovima vrlo ograničenih kapaciteta, može djelovati odlučnoi efikasno. Prosjek angažovanja ekološke inspekcije je oko 10 inspekcijskih pregleda dnevno, što ekološku inspekciju definise kao najefikasniju državnu inspekciju.

Ocijenio je da su, u poređenju sa 2024. godinom, ovi rezultati znatno veći, za gotovo 30%, što svjedoči o predanosti i posvećenosti sa kojom ekološki inspektori, kao i ostale službe u MERS-u obavljaju svoje radne zadatke.

„Naime, ekološka inspekcija je u 2024. godini izvršila ukupno 1.831 inspekcijski pregled, a već u 2025. godini 2311 pregled“, podsjetio je ministar Ćulafić.

Sve navedeno, prema riječima ministra, nedvosmisleno pokazuje da inspekcijski nadzor funkcioniše odgovorno i efikasno, te da, uprkos učestalim pokušajima opstrukcije rada inspektora, podaci govore za sebe.

„Konkretni i mjerljivi rezultati snažan su podstrek i našoj kontinuiranoj i sve uspješnijoj borbi protiv ekološkog kriminala“, zaključio je ministar Ćulafić.

Skupština Crne Gore obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta

0

Simbolično paljenje svijeća u pomen stradalima

Skupština Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, simboličnim programom obilježiće Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar.

Događaj će otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, a prisutnima će se obratiti i Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, saopšteno je iz Skupštine. 

„Događaju će prisustvovati poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice. Povodom ovog važnog datuma, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično će upaliti šest svijeća, u znak sjećanja na 6.000.000 stradalih“, navodi se u najavi događaja koji počinje u 11 časova u Velikoj sali Skupštine Crne Gore.

Uskliknimo s ljubavlju: Danas je Savindan

0

Danas je Savindan, praznik Srpske pravoslavne crkve, kojim se obilježava uspomena na Svetog Savu, princa dinastije Nemanjića, srpskog prosvetitelja i prvog arhieposkopa srpskog.

Praznik Savindan je u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovima: Sveti Sava, prvi arhiepiskop srpski. Praznik svetog Save je jedan od najvećih hramovnih i porodičnih praznika u srpskom narodu, svetkuju ga mnoge zanatlije a proglašen je i za školsku slavu.

Na ovaj dan, Sveti Sava je okončao svoj život i crkva je ustanovila da se ovog dana obilježava uspomena na život i djelo Svetog Save. Umro je u ponedeljak 14. januara, po starom kalendaru, 1236. godine, u gradu Trnovu u Bugarskoj.

Do procvata svetosavskog kulta je došlo stvaranjem nove srpske države. Još početkom XIX vijeka je spjevana poznata Himna Svetom Savi, a zakonom iz 1840. godine njegov praznik postaje opšta školska slava u Srbiji i Crnoj Gori.

Narodni običaji i simbolika
Naročito revnosno Svetog Savu praznuju stočari iz raznih krajeva. Poput svetog Mrate i svetog Aranđela, Sveti Sava se smatra vučjim pastirom.

Mnogi srpski narodni običaji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova. Pred Savindan se nije smjela stoka tjerati u šumu, iz straha od vukova, jer bi to za nju bilo pogubno. Ovih dana se ništa nije smjelo raditi sa sječivom. Britve nijesu otvarane da bi vucima čeljusti ostale sklopljene. A žene nijesu smjele ništa bojiti u crveno da vuci ne bi klali stoku.

Da bi umolili sveca da vukove okrene od njihovog stada, u mnogim krajevima se ovaj praznik proslavlja vrlo svečano i prije njega se postilo sedam dana.

Postoji mnogo srpskih narodnih vjerovanja vezanih za Savindan, među kojima i to da ako na Svetog Savu grmi, desiće se važni događaji u zemlji.

Ime Svetog Save nose mnogi toponimi na svim prostorima gdje žive Srbi, a naročito u Srbiji i Crnoj Gori. Poznato je da uspomenu na prvog srpskog arhiepiskopa u Crnoj Gori, čuvaju ovi toponimi: Savina, Savinica, Savina voda, Savina greda, Savina stopa, Savin izvor, Savin potok, Savina strana, Savin kuk, Savino počivalo. Sasvim je izvjesno da ovim nije iscrpljen spisak toponima koji nose ime našeg prvog prosvetitelja.

Praznik Svetog Save
Sveti Sava je ustanovljen za školsku slavu odlukom Sovjeta Knjažestva Srbskog 2. januara 1840. godine, a na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca. U odluci Popečiteljskog prosvještenija, predstavnici državne i crkvene vlasti propisali su da se Sveti Sava proglašava za zaštitnika svih naših škola i da se od tada 14/27. januara u svim školama najsvečanije proslavljati.

Crna Gora ga uvodi 1856. godine, pod knjazom Danilom, praznik se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine. Kao dokaz nakadašnjeg proslavljanja Svetog Save u Crnoj Gori, predsravljamo vam Plakat sa Cetinja, iz 1907. godine u muškoj osnovnoj školi, fotografija plakata nije najbolje očuvana, ali jeste dragocjeno svjedočanstvo:

Kolovozi suvi, mjestimično smanjena vidljivost

0

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po uglavnom suvim kolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost. Na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni. Vozačima savjetujemo opreznu vožnju prilagodjenu uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja., saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.

Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja  od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.

Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.

Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.

Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.

U protekla 24 sata dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima je šest osoba zadobilo lake povrede.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Pretežno sunčano, temperatura do 16 stepeni

0

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas se očekuje pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno vrijeme, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru ujutru ili prijepodne magla i niska oblačnost, tokom dana sunčani periodi.

Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -4 do šest stepeni, najviša dnevna od tri do 16 stepeni.