Izvještaj Evropske komisije za 2026. potvrđuje napredak Crne Gore u oblastima od neposrednog značaja za zaštitu zdravlja građana i unapređenje zdravstvenog sistema, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Kako navode, u oba pregovaračka poglavlja koja obuhvataju ove oblasti unaprijeđena je ocjena nivoa pripremljenosti – sa umjerenog na dobar, dok je u Poglavlju 1 zabilježen veoma dobar napredak.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je da ove ocjene predstavljaju značajnu potvrdu rezultata ostvarenih kroz zakonodavni, stručni i institucionalni rad, ali i obavezu da se reformski proces nastavi.
“Napredak koji je prepoznala Evropska komisija potvrđuje da se evropske obaveze sve konkretnije pretvaraju u zakonska rješenja, snažnije institucije i mehanizme koji unapređuju zdravstveni sistem. Naš cilj nije samo usklađivanje sa evropskim standardima, već njihova puna primjena u praksi, kako bi građani i građanke osjetili stvarne koristi od reformi“, poručio je ministar Šimun.
Dodaju da, u Poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, Evropska komisija konstatovala je dobar nivo pripremljenosti i dobar napredak, uz ocjenu da su preporuke iz prethodnog izvještaja uglavnom sprovedene.
Kako poručuju, ovo poglavlje privremeno je zatvoreno u junu 2026.
“U Poglavlju 1 – Sloboda kretanja robe, Crna Gora je ostvarila veoma dobar napredak, posebno u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u oblastima ljekova za humanu i veterinarsku upotrebu, medicinskih sredstava i drugih kategorija proizvoda, kao i u oblasti akreditacije i nadzora nad tržištem”, ističe se u saopštenju.
Dodaju da, Izvještaj prepoznaje aktivnosti na jačanju javnog zdravlja, prevenciji bolesti i spremnosti za odgovor na zdravstvene prijetnje, uključujući usvajanje akcionih planova za prekogranične prijetnje zdravlju i usklađivanje sa evropskim pravilima o supstancama ljudskog porijekla, kao i unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti transplantacije ljudskih organa.
“Napredak je ostvaren i u digitalizaciji zdravstvenog sistema, kroz usvajanje zakonskih rješenja o upravljanju zdravstvenim podacima i digitalnom zdravlju, uključujući predviđanje osnivanja Agencije za digitalno zdravlje. U oblasti prevencije usvojen je Program za prevenciju i kontrolu malignih bolesti za period 2026–2028., uz nastavak skrining programa za rak dojke, grlića materice i debelog crijeva”, piše u saopštenju.
Kako kažu, posebna pažnja posvećena je mentalnom zdravlju, kroz nastavak Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2025–2026. i uspostavljanje prvog odjeljenja dječje i adolescentne psihijatrije u Kliničkom centru Crne Gore.
Telefonska linija za podršku mentalnom zdravlju tokom 2025. godine zabilježila je 2.690 poziva, od kojih je 1.010 zahtijevalo stručnu psihološku intervenciju. Sprovedene su i aktivnosti na racionalnoj upotrebi antibiotika i suzbijanju antimikrobne rezistencije, kao i unapređenju pristupa zdravstvenim uslugama ranjivih grupa, uključujući romsku i egipćansku populaciju.
“Posebno je važno što se napredak ogleda u oblastima koje neposredno utiču na kvalitet života građana – od prevencije i ranog otkrivanja bolesti, preko zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, do digitalizacije i snažnijeg odgovora na javnozdravstvene prijetnje. Suština reformi jeste da izgradimo sistem koji je dostupniji, efikasniji i sposobniji da odgovori na potrebe svakog građanina“, istakao je Šimun.
Evropska komisija istovremeno ukazuje na potrebu daljeg usklađivanja sa novim i izmijenjenim propisima EU, kao i jačanja administrativnih i nadzornih kapaciteta.
“Bolje ocjene ne znače da je reformski proces završen. One su dodatni podsticaj i odgovornost da nastavimo još odlučnije, kroz dosljednu primjenu propisa i razvoj institucija. Evropski standardi moraju postati standard svakodnevnog funkcionisanja naših zdravstvenih ustanova. Povjerenje građana gradi se kvalitetom usluge, dostupnošću zdravstvene zaštite i sigurnošću da sistem može odgovoriti na njihove potrebe“, poručio je Šimun.
Dodatnu potvrdu ostvarenih rezultata očekujemo zatvaranjem Poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe, planiranim za petak, čime bi bio zaokružen još jedan važan korak u evropskim integracijama Crne Gore.
“Evropski put u oblasti zdravlja mjeri se konkretnim promjenama, funkcionalnim institucijama i sposobnošću sistema da građanima pruži kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. Našu krajnju mjeru uspjeha ne predstavljaju izvještaji i pregovaračka poglavlja, već rezultati koje građani osjećaju u praksi. Na toj odgovornosti počiva naš dalji rad“, zaključio Šimun.
