HomeFokusReforma invaliditeta i "Euro model": Ko ide na novo vještačenje i šta...

Reforma invaliditeta i „Euro model“: Ko ide na novo vještačenje i šta čeka korisnike socijalne pomoći i tuđe njege?

Međutim, obaveza ponovnog vještačenja (propisana članom 61 Zakona) odnosi se na lica kojima je status i procenat invaliditeta utvrđen po propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju. Oni će biti dužni da u roku od tri godine od početka primjene zakona podnesu zahtjev za novo vještačenje.

Sa primjenom novog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta od 1. decembra ove godine i stupanjem na snagu ekonomskog paketa „Euro model“ od početka 2027, više od 60.000 osoba sa invaliditetom, kao i korisnici materijalnog obezbjeđenja i dodatka za tuđu njegu i pomoć u Crnoj Gori, ulaze u period značajnih sistemskih promjena. Dok nadležni najavljuju ukidanje administrativnih barijera i pravedniju procjenu potreba, dio civilnog sektora i ekonomskih analitičara upozorava na pravnu nesigurnost dijela korisnika i mogući pad životnog standarda najranjivijih kategorija.

Ključna novina u sistemu zaštite osoba sa invaliditetom jeste početak rada Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, čime prestaje rad preko 35 dosadašnjih komisija koje su djelovale u pet različitih sektora – socijalnoj i dječjoj zaštiti, penzijskom i invalidskom osiguranju, zapošljavanju, obrazovanju i boračko-invalidskoj zaštiti.

Umjesto dosadašnjeg medicinskog modela, koji je invaliditet posmatrao isključivo kroz dijagnozu i procente (laki od 20 do 49 odsto, umjereni od 50 do 79 i teški od 80 do 100 odsto), uvodi se model zasnovan na ljudskim pravima. Nove komisije procjenjivaće prepreke u okruženju i nivo podrške koji je osobi potreban za ravnopravno funkcionisanje, svrstavajući korisnike u četiri nivoa podrške. Jedno rješenje Zavoda važiće za ostvarivanje prava u svim resorima.

Prema odredbama Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, trajno stečena prava iz oblasti socijalne zaštite i penzijsko-invalidskog osiguranja ostaju na snazi i ti korisnici neće morati ponovo pred komisiju.

Međutim, obaveza ponovnog vještačenja (propisana članom 61 Zakona) odnosi se na lica kojima je status i procenat invaliditeta utvrđen po propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju. Oni će biti dužni da u roku od tri godine od početka primjene zakona podnesu zahtjev za novo vještačenje.

Iz resornog ministarstva ovu mjeru pravdaju naglim porastom broja ovih rješenja u prethodnom periodu i neodrživošću Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, koji je ove godine već u julu potrošio cjelokupan budžet namijenjen subvencijama za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Sa druge strane, dio udruženja osoba sa invaliditetom traži povlačenje ove odredbe, ocjenjujući da se retroaktivnim preispitivanjem rješenja narušava pravna sigurnost.

Uporedo sa reformom vještačenja, pažnju javnosti zaokuplja i set zakona iz programa „Euro model“, kojim se od 2027. godine predviđa rast zarada kroz smanjenje poreskog opterećenja rada.

Ipak, u predloženim zakonskim rješenjima nema mehanizama koji bi u istom tempu uvećali socijalna davanja – materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), ličnu invalidninu i dodatak za tuđu njegu i pomoć. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi najavljeni rast zarada mogao podstaći novi talas poskupljenja, što bi korisnike socijalnih naknada, čija se primanja usklađuju znatno sporije i u manjim iznosima, dovelo u još teži materijalni položaj.

Dodatni izazov predstavlja i najavljena promjena u finansiranju lokalnih samouprava, kojima se smanjuju prihodi od dijela poreza i Egalizacionog fonda, dok se od 2027. godine na opštine prenosi veći dio obaveza za finansiranje socijalnih usluga na lokalnom nivou.

Na ovaj problem nedavno je ukazao i Crveni krst Crne Gore, upozoravajući da bi promjena modela finansiranja usluge Pomoć u kući mogla ugroziti preko 1.300 starijih lica i osoba sa invaliditetom širom zemlje ukoliko opštine ne obezbijede stabilna sredstva za nastavak ovog servisa.

Iz Vlade poručuju da su reforme usmjerene ka usklađivanju sa evropskim standardima i dugoročnoj održivosti javnih finansija, dok predstavnici najranjivijih kategorija očekuju da se kroz amandmansko djelovanje i podzakonske akte obezbijedi puna zaštita njihovih stečenih prava i životnog standarda.

POVEZANI TEKSTOVI
- Advertisment -
Google search engine

pOPULARNO

Recent Comments