„U Crnoj Gori poskupili po skoro tri puta većoj stopi nego u EU“
Cijene ljekova koje se ne nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi, a koje građani uz ljekarski recept plaćaju iz svog džepa, trebalo bi da budu ograničene od marta ove godine. Instititu za ljekove i medicinska sredstva od sredine oktobra do sredine decembra predato je 460 zahtjeva za utvrđivanje maksimalnih cijena ovih ljekova.
Na pitanje za koji broj medikamenata iz ove grupe nosioci dozvola za lijek nijesu podnijeli zahtjeve i da li to znači da će biti povučeni sa tržišta, iz Instituta su rekli da sada nije moguće dati preciznu procjenu.
“U ovom trenutku nije moguće dati preciznu procjenu da li su zahtjevi podnijeti za sve ljekove, imajući u vidu da Institut još ne raspolaže podacima o prometu ljekova za 2025. godinu. S obzirom na to da je kalendarska godina tek završena, očekuje se da će podaci o prometu ljekova biti dostupni tokom sredine tekuće godine”, piše u odgovoru.
Pojasnili su da trenutno sprovode aktivnosti u vezi sa utvrđivanjem maksimalnih cijena ljekova u skladu sa Uredbom koju je Vlada usvojila na predlog Ministarstva zdravlja.
“Dalji koraci u postupku formiranja maksimalnih cijena ljekova su godišnje usklađivanje koje počinje u prvoj nedjelji februara”, piše u odgovoru.
Institut ima rok od 90 dana, koji se završava sredinom marta, da utvrdi maksimalnu cijenu lijeka, koja uključuje i veleprodajnu maržu od šest odsto bez PDV. Nakon formiranja maksimalne cijene, u apotekama se dodaje marža od 18 odsto plus PDV.
Referentne zemlje čije će se cijene ljekova koristiti za upoređivanje sa cijenama ljekova na veliko u Crnoj Gori su iste kao i za terapiju sa pozitivne, osnovne i doplatne liste shodno Uredbi – susjedna Srbija, Rumunija i Češka.
Iako su rezultati ranijih analiza Ministarstva zdravlja, “Montefarma” i Instituta ukazali da će ovim ograničenjem biti obuhvaćeno oko 200 ljekova sa režimom propisivanja na recept, koje se ne nalaze na listi koju pokriva država, izvjesno je da je broj takvih ljekova mnogo veći.
Uredba o dopunama uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova je usvojena krajem oktobra prošle godine, pola godine nakon usvajanja novog Zakona o ljekovima. Novim Zakonom o ljekovima predviđeno je formiranje maksimalnih cijena i za ljekove koji se kupuju uz recept, ali se ne nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi.
Na taj korak Vlada se, tvrde u Ministarstvu zdravlja, odlučila kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente.
Podaci Uprave za statistiku (Monstat), mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji je u potpunosti uporediv s načinom obračuna inflacije u Evropi prema metodologiji Eurostata, pokazali su da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto.
Ljekovi su u članicama EU u istom periodu poskupili za 2,1 odsto, a u članicama eurozone za 1,6 odsto. Oni su u Crnoj Gori poskupili po skoro tri puta većoj stopi nego što su imali povećanje u članici EU s najvećim rastom ovih cijena – Italiji, 5,9 odsto.
Šest država imalo je pad cijena farmaceutskih proizvoda, u Slovačkoj za 1,8 odsto, u Francuskoj za 1,5 odsto, u Švajcarskoj za 1,2 odsto, Španiji za 0,3 odsto i na Islandu za 0,1 odsto. U ostalim državama zabilježen je simboličan rast cijena ljekova – Češkoj 0,1 odsto, Belgiji za 0,4 odsto, Luksemburgu za 0,7 odsto, Finskoj za 0,9 odsto, Njemačkoj za 1,4 odsto…
Sagovornici “Vijesti” iz farmaceutskog sektora ranije su istakli da su među najznačajnijim ljekovima sa takozvane negativne liste, a i najprodavaniji andol (metamizol-natrijum) koji nema direktnu paralelu na pozitivnoj listi, hloramfenikol mast, kafetin tablete, betaserc, aspirin, kardiopirin, andol, detralex, preductal, bilive, beloderm mast, didermal mast, određene kapi za nos…
U apotekama ne gledaju blagonaklono na ograničavanje cijena ljekova sa negativne liste i tvrde da taj potez, iako na prvi pogled zvuči kao mjera zaštite potrošača, u praksi može da ima više negativnih posljedica. Među njima su smanjena dostupnost i izbor terapije, potencijalno narušavanje tržišne konkurencije jer negativna lista podrazumijeva da tržište samo treba da reguliše cijene kroz konkurenciju, pa se obesmišljava slobodno formiranje cijena i demotivišu novi ulasci na tržište.
U farmaceutskom sektoru postoji i bojazan da kompanije koje znaju da ne mogu plasirati lijek po ekonomski održivoj cijeni jednostavno neće ponuditi lijek u Crnoj Gori, što može pogoditi pacijente, a sagovornici tvrde da se ovakvom politikom može podstaknuti i sivo tržište.
