Sproveli smo akciju da utvrdimo koliko u Crnoj Gori imamo naših sugrađana koji imaju sto i više godina. I došli smo do podatka da je njih 129. Za 29 kroz našu analizu utvrdili smo da su izvadili ličnu kartu, za pet smo utvrdili da su preminuli. Za 95 ne možemo da utvrdimo status. Došli smo do toga da imamo i oko 100 lica za koja nemamo nikakav dokaz da su oni ikada ušli na teritoriju Crne Gore, istakao je Obradović.
Punoljetnih građana sa prebivalištem u Crnoj Gori na kraju popisa stanovništva, 31. oktobra 2023. godine, bilo je 494.397, dok je u isto vrijeme u biračkom spisku bilo upisano 542.380 birača. Imali smo neslaganje od 48.658 lica, saopštio je u intervjuu za „Dan“ državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Novica Obradović. Obradović kaže da postoje indicije da dio lica ne živi u Crnoj Gori već ima prebivalište u nekoj drugoj državi, te da je u biračkom spisku bilo i umrlih lica.
• Šta je pokazala analiza biračkog spiska?
– Radna grupa za kontrolu biračkog spiska, koju je obrazovao ministar unutrašnjih poslova u februaru prošle godine, radila je kontrolu. U njoj nijesu bili samo predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova već i Državne izborne komisije, Zajednice opština, Skupštine Crne Gore… Pozivali smo Ministarstvo dijaspore, tražili smo od njih određene podatke. Dobili smo odgovor da oni nemaju te baze podataka, nijesu se odazvali toj našoj sjednici. Završili smo opsežnu analizu. Počeli smo od toga da znamo da postoje indicije da birački spisak nije u redu, ali smo htjeli da vidimo šta nije u redu. Oko 14.000 naših punoljetnih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori tokom popisa izjavili su da van države borave, odnosno žive duže od 20 godina. Sigurno imamo naših građana koji imaju ostvareno prebivalište u nekoj drugoj državi, koji su ostvarili sva svoja prava tamo, ali su dovoljno ažurni da dolaze da redovno vade sva svoja dokumenta u Crnoj Gori.
• Da li u biračkom spisku ima fantomskih birača i preminulih lica i koliko?
– Sproveli smo akciju da utvrdimo koliko u Crnoj Gori imamo naših sugrađana koji imaju sto i više godina. I došli smo do podatka da je njih 129. Za 29 kroz našu analizu utvrdili smo da su izvadili ličnu kartu, za pet smo utvrdili da su preminuli. Za 95 ne možemo da utvrdimo status. Ne možemo da ih upišemo u registar preminulih. Postoji indicija da su ti ljudi preminuli i da su živjeli u inostranstvu, kao i da su tamo obavili sve administrativne radnje. Ali mi nemamo mogućnost da ih izbrišemo iz naših registara. Kad bismo imali mogućnost da sprovedemo terenske kontrole, mogli bismo to utvrditi. Pokušavamo da nađemo način kako ćemo manjkavosti da prevaziđemo, a prevazići ćemo ih, prema našem mišljenju, jednim dijelom kroz Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, tako što će nam se omogućiti da možemo da vršimo kontrole kako bismo, između ostalog, utvrdili to. Imamo informaciju i da je preko 1.500 naših državljana, koji su rođeni u inostranstvu, koji su ostvarili pravo na crnogorsko državljanstvo po osnovu oba roditelja, što je neupitno. Znači imaju pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo ako su im oba roditelja crnogorski državljani, ali su oni tada upisani u registre prebivališta i boravišta. I sada se tu postavlja pitanje da li je to trebalo da se uradi ili nije. Ti ljudi definitivno ne žive u Crnoj Gori. Došli smo do toga da imamo oko 100 lica, a za koje nemamo nikakav dokaz da su oni ikada ušli na teritoriju Crne Gore. Preko 28.000 naših državljana izvadilo je putnu ispravu, odnosno pasoš preko diplomatsko-konzularnih predstavništva. A onda smo došli do toga da nešto preko 11.000 njih je izvadilo ličnu kartu. Postavlja se pitanje ko su ti ljudi koji pasoš vade preko diplomatsko-konzularnih predstavništva. Da li su ti ljudi stvarno na prebivalištu u Crnoj Gori, jesu li na prebivalištu negdje drugdje? Ako želimo da otklonimo sumnju da li imamo fantomskih birača, ako želimo da otklonimo sumnju da li su svi ti koji glasaju stvarno ljudi koji imaju pravo glasa, nama treba da se omogući da to uradimo.
Obradović u veb-studiju Dana-Dan
• Hoćemo li za naredne izbore imati čist birački spisak?
– Ovo je previše krupan zadatak da bi jedna radna grupa u periodu od nekih godinu i po uspjela taj problem da riješi u potpunosti. I neki uređeniji sistemi od našeg imaju određenih manjkavosti. Ali ovo jeste krupan iskorak u pravcu rješavanja problema. Smatramo da treba da idemo u tom pravcu i da moramo da rješavamo taj problem.
Ukoliko nemamo čiste ove registre koje sam pomenuo, ukoliko nisu oni adekvatno ažurirani, mi ne možemo da govorimo o čistom i urednom biračkom spisu. Zbog toga smo se mi fokusirali na registar prebivališta i boravišta. Dosad niko nije uradio ovoliko koliko smo uradili mi. Ako nemamo uređen birački spisak, po automatizmu mi ne možemo da govorimo da imamo u potpunosti legalne i regularne izborne procese. Očekujem da ćemo naredne izbore dočekati sa uređenijim bazama podataka.
Za kršenje propisa slijede sankcije
• Hoće li biti moguće sprovesti kontrolu primjene Zakona o prebivalištima i boravištima nakon njegovog usvajanja?
– Vaše pitanje može da bude negdje na mjestu zbog toga što je javnosti poznato da Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu ima kadrovskih problema. Mi smo toga i te kako svjesni. Radimo na rešavanju problema. Da ne vjerujemo da ovaj zakon može da bude primjenjiv, mi ga ne bismo ni prezentovali u javnosti. Za one koji ne poštuju zakon predviđene su i novčane sankcije, dok se za lažne izjave snosi i krivična odgovornost.
• Koje su ključne novine Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta?
– Izmjenama smo omogućili da se zakon u punom kapacitetu primjenjuje, da nemamo selektivnosti. Tako da mi ovdje nemamo neke bitnije izmjene što se tiče same regulative. Mijenjali smo samo u onom dijelu koji treba da nam omogući da ono što je i dosad bilo definisano zakonom, u punom kapacitetu može da se primijeni. Mi smo ovim zakonom u prvom članu definisali da imamo mogućnost uparivanja naših baza podataka sa bazama podataka drugih institucijama ukoliko se javi potreba za tim. To je jedna od novina, nešto što dosad nismo imali u praksi. Ovim zakonom smo uveli da možemo da vršimo terenske kontrole i za one ljude koji već imaju prebivalište. Sada, ukoliko se javi potreba, ukoliko se javi sumnja da neko nije prijavio neku promjenu koja je bitna, imamo mogućnost da izvršimo terensku kontrolu. Ovim zakonom smo definisali da naši sugrađani koji napuštaju Crnu Goru na period duže od 90 dana, tu promjenu moraju da prijave u mjestu prebivališta. Želim da naglasim da je ta zakonska norma postojala i do sada. Znači, mi ne uvodimo ništa novo.
Obavezna prijava o boravku 90 dana van zemlje
• Da li će po novom propisu i lica zaposlena na brodovima i u stranim kompanija u inostranstvu morati da prijavljuju ako ostaju duže od tri mjeseca na radu van Crne Gore?
– Moraju se prijaviti nadležnom Direktoratu za građanska stanja u opštini u kojoj borave, kao i po povratku. Svako ima pravo da boravi van teritorije Crne Gore, a da mu prebivalište bude u Crnoj Gori i da ostvaruje sva svoja prava. Mi imamo ljude koji se liječe u inostranstvu, školuju, rade… Njihova obaveza je da se prijave da će da borave van Crne Gore duže od 90 dana. I kad se vrate u Crnu Goru, isto tako da prijave da su se vratili.
• Znači li to da se ta norma nije primjenjivala?
– Bila je pružena mogućnost da to mogu da urade u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ali ta praksa nije postojala. Mi smo slali instrukciju svim našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima na koji način da se vrši ta evidencija, ali smatramo da je zakonom trebalo da se definiše da onaj ko odlazi iz Crne Gore, iz bilo kog razloga, duže od 90 dana, da to treba da prijavi u opštini u kojoj on stvarno boravi, i kada se vrati, da tu promjenu ponovo prijavi. Do sada je u članu 12 Zakona o registrima prebivališta i boravišta bilo definisano da kad neko napušta Crnu Goru sa namjerom da se nastani u nekoj drugoj državi, i sa namjerom da u njoj stalno živi, može da prijavi promjenu prebivališta. Sad smo tu definisali da mora da prijavi. Uveli smo još jednu normu, naime, mi imamo veliki broj naših sugrađana koji već decenijama unazad nisu vadili ličnu kartu. Mi smo 30. septembra 2025. imali preko 48.000 naših sugrađana koji nisu izvadili novu ličnu kartu. Taj broj se u međuvremenu mijenjao. Dolazimo do toga da oni ljudi koji nemaju potrebu da izvade novu ličnu kartu 10, 20, 30 godina ili možda duže, u stvari su lica koja ne borave na teritoriji Crne Gore. Imamo informaciju da oko 14.000 naših državljana ličnu kartu nije promijenilo od 2008. godine. Iskoristili smo ono što nam je zakon omogućavao i poslali oko 15.000 obavještenja našim građanima koji u tom periodu nisu izvadili ličnu kartu da to urade. I došli smo do toga da preko 11.000 obavještenja nismo mogli da uručimo. Postavlja se pitanje da li ti ljudi žive u Crnoj Gori.
