Prije pet godina 84 odsto građana EU glasalo je za ukidanje te dokazano nezdrave stvari. Ali – džabe. A ko je uopšte došao na „genijalnu“ ideju da se uvede ljetnje i zimsko računanje vremena?
Unutar EU se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama od 1996. (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 miliona građana i za milione susjeda u Evropi.
Diskusije za i protiv se vode od samog početka, a još 2018. u onlajn anketi Evropske komisije 84 odsto ispitanih glasalo za ukidanje pomjeranja sata. Od tada se – ništa nje promijenilo. A evo kako je to počelo… sa pomjeranjem sata.
Sve je počelo sa jednom šalom prije 240 godina
Uvođenje ljetnjeg računanja vremena je daleke 1784. – u šali – predložio 75-godišnji Bendžamin Frenklin (1706-1790) jedan od očeva SAD koji se bavio raznim stvarima. U to vrijeme je bio ambasdor SAD u Parizu već osam godina, volio da igra šah do ranih jutarnjih sati i obično spavao do podne.
U jednom članku je opisao kako se slučanjo probudio u 6 ujutro i vidio – Sunce. I onda je izračunao koliko svijeća i ulja za svjetiljke se može uštedjeti ako se pomjeri sat. A budući da je poznato da Parižani nerado mijenjaju svoje navike i ustaju ranije, moraju se preduzeti drastične mjere, smatrao je veseli Frenklin te takođe predložio da bi Pariz trebalo da oporezuje roletne i budi stanovništvo topovskim plotunima. Francuzima je to takođe bilo vrlo zabavno, a predložena promjena vremena je pala u zaborav.
No – 100 godina kasnije su dvojica naučnika, nezavisno jedan do drugog, predložili sezonsko pomjeranje sata: 1895. novozelandski astronom Džordž Vernon Hadson i 1907. britanski pronalazač Vilijam Vilet. Takođe su pažljivo izračunali koliko bi moglo da se uštedi – na rasvjeti – pomjeranjem sata. Samo je Vinston Čerčil bio oduševljen tom idejom.
Šale su se sjetili u ratovima i krizama
Tek kada su 1916. usred Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austrougarska neočekivano uvele ljetnje računanje vremena, to su učinili i ratni protivnici Velika Britanija i Francuska, kao i neke druge evropske zemlje. Kada je rat izgubljen, Njemačka je 1919. ukinula i nepopularni ratni relikt.
U Francuskoj su seljaci protestima uspjeli da postignu da se i tamo 1922. ukine ljetnje vrijeme. Međutim, promjena vremena je ponovno uvedena 1923. Velika Britanija je, pak, jedina zemlja koja se kontinuirano pridržavala letnjeg računanja vremena.
Kad je ponovno počeo rat – 2. svjetski rat, Njemačka se sjetila ideje o štednji energije i ponovno uvela ljetnje računanje vremena 1940. Berlinsko računanje vremena moralo je da važi i na okupiranim područjima. Njemačka je ponovo izgubila rat i promjena računanja vremena je ukinuta 1949. u obje Njemačke.
Kada je naftni šok 1973. gurnuo Evropu u duboku krizu i kada su uvedene zabrane vožnje, ljudi su se sjetili i pomjeranja sata. Francuska je bila prva zapadnoevropska zemlja koja je ponovno uvela ljetnje računanje vremena 1976. Od 1980. su to učinile i obje Njemačke.
