Prošle su 93 godine otkada je školski brod „Jadran“ postao dio Kraljevske mornarice Jugoslavije. Iz Ministarstva odbrane nijesu nam odgovorili kako teku pregovori sa Hrvatskom o vlasništvu nad tim plovilom. U međuvremenu, nevladina organizacija Miholjski zbor pokreće peticiju sa ciljem da se spriječi mogućnost da taj jedrenjak pripadne nekoj drugoj zemlji. Istoričar Vukota Vukotić nema dilemu da, prema sporazumu o sukcesiji, „Jadran“ treba da bude crnogorski.
Prije 93 godine, školski brod „Jadran“ upisan je u flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije. Prva luka u koju je pristao nakon izgradnje je Tivat, gdje se nalazio i u vrijeme raspada Jugoslavije. Hrvati tvrde da mu je matična luka Split, pa se Crna Gora i Hrvatska spore oko vlasništva nad tim plovilom. Formirana je i komisija koja treba da riješi to pitanje, na čelu sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem, ali iz tog resora danas nijesmo dobili informaciju o tome kako teku pregovori sa Zagrebom.
U međuvremenu, nevladina organizacija Miholjski zbor pokreće peticiju sa ciljem da se spriječi mogućnost da taj jedrenjak pripadne nekoj drugoj zemlji.
Predsjednik te NVO, Zdravko Nišavić, ocjenjuje da je taj brod simbol Boke i Crne Gore, te da su građani bokeljske nevladine organizacije zabrinuti zbog potraživanja susjedne Hrvatske.
„Jednostavno, brod „Jadran“ smatramo da ne treba da predamo Republici Hrvatskoj, iz prostog razloga zato što Republika Hrvatska nema apsolutno nijednu činjenicu koja stoji na njihovoj, da kažem, strani, niti istorijski, niti finansijski, a ni po odluci o sukcesiji koja je jasno završena“, kaže on.
Da, prema sporazumu o sukcesiji, „Jadran“ treba da bude crnogorski, smatra i istoričar Vukota Vukotić. Prema tom ugovoru, sva pokretna vojna imovina ostaje u novonastalim državama u kojima se zatekla u vrijeme raspada Jugoslavije.
“ Zaista ne vidim potrebu da se tu bilo šta mijenja. Uopšte nije problem da se naprave nekakve zajedničke misije, da bilo ko dođe i vrši obuku na brodu „Jadran“. Ali što se samoga vlasništva tiče, stvarno mislim da zaista nema potrebe da odlazi iz Crne Gore“, ističe istoričar.
Zdravko Nišavić iz Miholjskog zbora je mišljenja da se pregovori sa Hrvatskom ne vode dovoljno transparentno.
„Iako znamo da je ministar Krapović sugerisao da će dati ostavku ukoliko se „Jadran“ preda, mi imamo, dakle, sa druge strane i ministra inostranih poslova Ervina Ibrahimovića, koji do sada je apsolutno radio više u korist zvanične Hrvatske nego u interesu države Crne Gore“, kaže Nišavić.
Nišavić nam je kazao daće se potpisi u okviru peticije prikupljati mjesec dana, nakon čega će ih predati Skupštini Crne Gore.
Apeluje na naše državne funkcionere da javnost upoznaju sa svim detaljima pregovora o vlasništvu nad brodom „Jadran“.
