Više od trećine novca, 75 miliona eura, odnosi se na grupu koju uglavnom čine medikamenti protiv malignih bolesti Fond pokrio oko 138 od 198 miliona eura terapije
Potrošnja raste i zbog novih ljekova, kao što su medikamenti za spinalnu mišićnu distrofiju i cističnu fibrozu Poređenja radi, u 2019. godini izdvojeno ukupno 101 milion eura za ljekove u apotekama, bolnicama i iz džepa građana
Građani su prošle godine iz budžeta i džepa potrošili na ljekove rekordnih oko 198 miliona eura, a više od trećine te sume, 75 miliona, odnosi se na terapiju koja se uglavnom koristi protiv malignih bolesti.
Od ukupnog iznosa izdvojenog za ljekove, Fond za zdravstveno osiguranje pokrio je 69,46 odsto, dok su ostatak od oko 60,6 miliona platili građani direktno iz džepa.
Potrošnja ljekova za godinu je finansijski porasla za 26 miliona eura, a razlozi za to, tvrde nadležni su produžavanje životnog vijeka, promjene u načinu života koje dovode do većeg broja oboljelih od hroničnih i novih bolesti, kao i razvoja i pojave novih medikamenata na tržištu.
Prema izvještaju crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), bilježi se i porast količine potrošenih ljekova i to za 4,39 odsto. Tako je u 2024. potrošeno 1.426 definisanih dnevnih doza lijeka na 1.000 stanovnika na dan, a među njima najviše je ljekova protiv kardiovaskularnih bolesti.
Potrošnja raste i zbog novih ljekova
Najznačajniji finansijski porast u 2024. u odnosu na godinu ranije su zabilježili ljekovi koji pripadaju grupi za liječenje mišićno kostnog sistema (23,67 odsto). Razlog je, tvrde u CInMED-u, nabavka lijeka za liječenje spinalne mišićne distrofije. Riječ je teškom i nasljednom neurološkom oboljenju koje pogađa jedno od 10.000 novorođene djece, a lijek koji je prošle godine nabavila Crna Gora predstavlja revolucionarno otkriće u liječenju bolesti.
Prema izvještaju CInMED-a, porast potrošnje zabilježen je i u grupi za liječenje respiratornog sistema. To je, navode, dijelom rezultat povećane potrošnje ljekova protiv cistične fibroze za 38,74 odsto u odnosu na 2023. godinu. Crna Gora je, tek, prije dvije godine krenula da nabavlja lijek za nekoliko desetina pacijenata oboljelih od ove genetske, progresivne bolesti.
Međutim, raste i potrošnja u grupi ljekova za liječenje senzornih organa, antiinfektivnih, ljekova koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma, na kardiovaskularni sistem, kao i medikamenata za genitourinarni sistem i polnih hormona.
Potrošnja antineoplastika i imunomodulatora, koji uglavnom čine ljekovi protiv karcinoma, porasla je za godinu za oko 20 odsto.
Vitamin D i aspirin najkorišćeniji
Najkorišćeniji lijek koji su građani kupovali u apotekama je acetilsalicilna kiselina (aspirin) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim holekalciferol (vitamin D3) i pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline. Na četvrtom mjestu je ramipril protiv visokog krvnog pritiska, a na petom diklofenak.
U Podgorici, Nikšiću i Beranama je najkorišćeniji lijek holekalciferol (vitamin D3), a u Bijelom Polju i Baru acetilsalicilna kiselina.
Finansijski, najskuplji lijek koji se podizao u apotekama je protiv cistične fibroze (četiri miliona), zatim dapagliflozin za liječenje dijabetesa, srčane slabosti i bolesti bubrega.
U bolnicama se najčešće koristio denosumab, za liječenje stanja povezanih sa gubitkom koštane mase, pa medikament protiv stvaranja krvnih ugrušaka… Lijek na koji je utrošeno najviše novca u bolnicama je imunoterapijski – pembrolizumab, na koji je potrošeno oko 13 miliona eura.
Trend rasta iz godine u godinu
Prema ranijem izvještaju CInMED, za period od 2019. do 2023, potrošnja ljekova ima trend rasta u posljednjih pet godina. Uporedni podaci pokazuju da je u Crnoj Gori 2019. godini za ljekove izdvojeno oko 101 milion eura, što znači da je finansijska potrošnja medikamenata za samo pet godina porasla za gotovo 100 odsto.
“Iako je prema Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI) konstatovano da veća potrošnja u zdravstvenom sistemu ne korelira sa boljom dostupnošću zdravstvenoj zaštiti, podatak potrošnje ljekova po glavi stanovnika ipak je u sprezi sa pristupačnošću, posebno novijih farmakoloških terapija”, smatraju u CInMED.
Uporedni podaci pokazali su da je 2023. godine Crna Gora potrošila 1360,13 dnevnih doza lijeka po glavi stanovnika, Srbija 2215,84, a Hrvatska 1.540,60.
13,8 miliona eura najveća je pojedinačno izdvojena suma za jedan lijek i to pembrolizumab, koji je imunoterapijski i pomaže u smanjenju malignih tumora
