Plenum uvod u ovogodišnji Cetinjski forum
Imamo razloga za ponos što smo generacija koja je obnovila nezavisnost Crne Gore – poručio je bivši predsjednik i premijer države Milo Đukanović na svečanom plenumu na Cetinju, posvećenom 20. godišnjici obnove crnogorske nezavisnosti.
Istakao je da moramo biti ponosni i na način na koji smo to uradili.
“To je presedan u ukupnoj istoriji Zapadnog Balkana. Važno je da imamo pravo na ponos i da pokažemo da znamo šta ćemo sa nezavisnošću. Napravili smo otklon od istorijske zagledanosti Crne Gore u Rusiju i jasno definisali da je naš strateški cilj pripadnost evroatlantskim integracijama”, poručio je Đukanović, dodajući da su postojala dva prioriteta.
“Prvi je bio izgradnja institucija. Tokom prethodnih 20 godina solidno se radilo na razvoju institucija, od Ustava do sistemskih zakona. Uvijek tamo gdje imate odgovornu vlast, a Crna Gora ju je imala do 2020. godine, uradite onoliko koliko je moguće. Drugi zadatak bio je ekonomski razvoj. I na tom planu urađen je ozbiljan posao. Kreiran je stabilan ekonomski sistem i Crna Gora je stekla povjerenje stranih investitora. Za 14 godina u Crnu Goru je ušlo oko 19 milijardi eura direktnih stranih investicija”, kazao je Đukanović.
Pokušaj vraćanja Crne Gore u „srpski svet“ nije uspio
Dodao je da je napravljen ozbiljan iskorak na tom planu, kroz projekte poput Porto Montenegra, Luštice i dolaska hotelskog brenda Aman.
“Crnu Goru smo postavili na pravi kolosjek, a danas svjedočimo završnici pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Veliki problem u tom periodu bila je tadašnja priča iz Brisela o zamoru od procesa proširenja, zbog čega se otvorila dilema da li uopšte treba nastaviti sa proširenjem Unije. Rješavanje pitanja Crkve jedno je od važnih pitanja. Mislim da danas postoji snažna svijest o crnogorskom identitetu i da rušilački pohod na Crnu Goru, koji je počeo 2020. godine, nije uspio”, poručio je Đukanović.
Tada je, kako je podsjetio, postojao pokušaj da se Crna Gora vrati u okrilje „srpskog sveta“.
“Taj pokušaj imao je snažnu podršku Srbije, ali i Moskve, koja je željela da izazove određenu nestabilnost na Balkanu. Ipak, manje mi je jasan odnos zapadnih partnera prema Crnoj Gori u tom periodu. U atmosferi koju je proizvela aktivnost Srpske pravoslavne crkve (SPC), teško da smo mogli postići više od onoga što smo postigli”, naveo je Đukanović.
Stagnacija i nazadovanje
Tokom posljednjih šest godina, kako je kazao, primjećuje stagnaciju, ali i nazadovanje.
“Pozdravljam ubrzani proces pristupanja Evropskoj uniji, ali to me ne sprečava da uočim da je u mnogim segmentima došlo do stagnacije ili nazadovanja – od sistema bezbjednosti, preko zdravstva, do finansija”, poručio je Đukanović.
Naglasio je da moramo urediti sopstvenu kuću.
“Moramo dobiti odgovornu vlast. Ljudi često pitaju: „Što je ovo i zašto nam se ovo dešava?“ To je ono što smo sami sebi napravili, a na nama je da to promijenimo”, rekao je Đukanović.
