U sjenkama velikih ekonomskih debata, političkih previranja i svakodnevnih naslova o platama i penzijama, u Crnoj Gori tiho funkcioniše jedan od najvažnijih instituta socijalne pravde i inkluzije. Riječ je o sistemu podrške za nezaposlena lica sa invaliditetom (LSI) koja se nalaze na evidenciji . Bez posredovanja poslodavaca, bez komplikovanih refundacija privatnom sektoru – ova kategorija građana ostvaruje svoje pravo na dostojanstvo direktno preko države, primajući mjesečnu naknadu od oko 240 eura uz redovnu uplatu doprinosa za radni staž.
Ali, ko zapravo stoji iza ovog novca, koliko je ljudi obuhvaćeno ovim programom i kako će se tektonski poremećaji novog ekonomskog modela odraziti na njihovu stabilnost?
Državni budžet kao jedini garant
Za razliku od zaposlenih lica sa invaliditetom čije se subvencije crpe iz namjenskog Fonda za profesionalnu rehabilitaciju (koji se puni od kaznenih penala poslodavaca), za nezaposlena lica na birou garant je isključivo Budžet Crne Gore. Novac se preusmjerava direktno preko ZZZCG.
Ovaj model predstavlja čisti izraz socijalne odgovornosti: država je prepoznala da jedan dio naših sugrađana, usled stepena invaliditeta koji je utvrdila zvanična komisija Zavoda, teže pronalazi put do tradicionalnog tržišta rada. Zbog toga im se, dok su na evidenciji, premošćava egzistencija – ne samo kroz neto isplatu, već i kroz investiciju u njihovu budućnost, odnosno kontinuiranu uplatu doprinosa Fondu PIO kako im radni staž ne bi stajao.
Prema trenutnim podacima, ovaj sistem na nivou države obuhvata stabilnu grupu od oko 2.500 do 3.000 korisnika. Da bi se pokrile njihove mjesečne naknade i prateći doprinosi, iz državne kase se na godišnjem nivou izdvaja između 7 i 9 miliona eura. To nisu beznačajna sredstva, ali su to sredstva koja direktno sprečavaju skliznuće ove ranjive grupe u zonu apsolutnog siromaštva.
Šta donosi novi ekonomski model?
S obzirom na to da se radi o trajnim rješenjima (koja su izdata po starom zakonu gdje je osnovica ostala vezana za procenat minimalne zarade), status od januara 2027. godine biće regulisan posebnim zakonskim paketom koji Vlada mora usvojiti uporedo sa „Euro modelom“.
Evo kako će „Euro model“ i prateće reforme uticati na vaša stečena prava:
1. Pravna zaštita stečenih prava (Zadržavanje 240 eura)
Ustav Crne Gore i pravna praksa štite stečena prava. To znači da država ne može retroaktivno ukinuti vaše trajno rješenje niti vam smanjiti iznos ispod 240 eura koji trenutno primate. Vaših 240 eura je sigurno i zakonski garantovano.
2. Razdvajanje osnovice (Zašto naknada neće skočiti na 400+ eura)
Iako rješenje pominje procente minimalne zarade, država će kroz zakonske izmjene koje prate „Euro model“ primijeniti princip koji je već korišćen u ranijim reformama:
Fiksiranje davanja: Izmjenama zakona, Vlada će predefinisati osnovicu za stara trajna rješenja kako bi spriječila da naknade sa Biroa automatski skoče na 400 ili 500 eura.
Razlog: Cilj „Euro modela“ je da kroz visoke plate (1.000 € – 1.400 €) natjera radno sposobno stanovništvo da traži posao, a ne da prima visoke naknade na teret budžeta.
3. Redovno usklađivanje 4 puta godišnje (Potencijalni rast)
„Euro model“ uvodi novinu – usklađivanje primanja iz budžeta četiri puta godišnje.
Umjesto rasta kroz procente nove minimalne plate, naknada od 240 eura će se periodično uvećavati na osnovu rasta troškova života (inflacije) i rasta prosječne plate.
Iznos će rasti, ali postepeno, kako bi se očuvala njegova kupovna moć.
4. Najveći rizik: Stroža kontrola statusa „nezaposlenog lica“
Ko se finansira isključivo preko ZZZCG bez posredovanja poslodavca, najveći uticaj ove reforme osjetiće kroz drastičnu reformu i čišćenje evidencije Zavoda:
Vlada i rukovodstvo ZZZCG su najavili oštre kontrole za sva lica koja imaju trajna rješenja i naknade.
Biće uvedena obaveza redovnog javljanja, a vjerovatno i obavezne ankete, dokvalifikacije ili ponude za posao koje odgovaraju stručnoj spremi i zdravstvenom stanju. Ukoliko odbijete ponuđeni posao ili obuku, država može iskoristiti zakonsku mogućnost da vas izbriše sa evidencije, čime biste izgubili i pravo na naknadu iz trajnog rješenja.
Inkluzija ispred statistike
Na kraju, važno je naglasiti da ova primanja preko ZZZCG nisu klasična socijalna pomoć – nju građani ostvaruju preko Centara za socijalni rad u vidu ličnih invalidnina. Ovo je ekonomsko-pravni institut osmišljen za lica koja su u statusu aktivnih tražilaca posla ili u procesu profesionalne rehabilitacije.
Dok god sistem uspijeva da obezbijedi redovnost ovih davanja, Crna Gora može tvrditi da posjeduje elemente države socijalne pravde. Izazov za kreatore ekonomskih politika biće da u narednim godinama, kroz reformske korake, obezbijede punu fiskalnu stabilnost ovog modela, jer stabilnost lica sa invaliditetom ne smije biti moneta za potkusurivanje u makroekonomskim računicama.
