Povjerenje građana u pravosuđe jedan je od ključnih pokazatelja vladavine prava. Iako su nakon promjene vlasti 2020. godine očekivanja od reformi bila velika, istraživanja pokazuju da povjerenje u pravosudni sistem i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Građani već godinama kao glavne razloge nepovjerenja navode percepciju političkog uticaja na pravosuđe, dugotrajne sudske postupke i nedovoljnu transparentnost rada pravosudnih institucija. Jačanje nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, uz odlučnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ostaje jedan od ključnih uslova za vraćanje povjerenja javnosti.
Iako promjene koje su građani očekivali nakon smjene vlasti nijesu ostvarene u obimu kojem se nadalo, određeni pomaci ipak su vidljivi. Osobe koje su godinama smatrane nedodirljivima našle su se pred sudovima, što dio javnosti vidi kao korak naprijed.
Stručnjak za bezbjednost Aleksandar Đurović smatra da najnovije presude bude nadu da crnogorsko pravosuđe postepeno vraća svoj autoritet.
„Bilo je dosta slučajeva u kojima građani nijesu osjećali da je pravda zadovoljena. Međutim, posljednja presuda daje nam pravo da se nadamo da crnogorski pravosudni sistem vraća svoj pravni suverenitet i ide u dobrom smjeru„, kazao je Đurović.
Posebnu pažnju javnosti izazvao je slučaj u kojem su osuđeni vođa kavačkog kriminalnog klana Radoje Zvicer, kao i bivši policijski službenici Ljubo Milović i Petar Lazović. Taj predmet ukazao je na povezanost organizovanog kriminala i pojedinaca iz državnih institucija.
Ipak, uprkos otkrivanju takvih veza, broj pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala i dalje je ograničen, što dodatno utiče na povjerenje građana.
Đurović ističe da je korišćenje Sky ECC komunikacije predstavljalo važan iskorak u borbi protiv kriminala.
„Ovo predstavlja istorijsku priliku. Sky komunikacija pokazala se kao pravno valjan dokaz koji je omogućio razbijanje kriminalnih struktura koje su godinama urušavale pravosudni i bezbjednosni sistem Crne Gore„, rekao je on.
Građani, međutim, imaju podijeljena mišljenja o radu pravosuđa. Dok jedni smatraju da je nakon promjene vlasti vidljiv napredak i da postoji više razloga za optimizam, drugi ističu da i dalje nemaju dovoljno povjerenja u institucije, uz nadu da će se stanje poboljšati.
Dio anketiranih smatra da je najveći problem selektivna primjena zakona i različita dinamika donošenja sudskih odluka, zbog čega se stvara utisak da pravda nije jednaka za sve.
Sagledavajući rad pravosuđa u cjelini, stiče se utisak da kaznena politika nije uvijek ujednačena. Razlike u izrečenim kaznama često izazivaju polemike u javnosti, pa se nerijetko stvara percepcija da se pojedina krivična djela kažnjavaju strože od zloupotrebe službenog položaja ili korupcije.
Na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, efikasno procesuiranje slučajeva korupcije i organizovanog kriminala jedan je od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Istovremeno, upravo će konkretni i mjerljivi rezultati u radu pravosuđa biti presudni za obnovu povjerenja građana, koje je godinama ozbiljno narušeno.
