Sve ono na čemu sada insistiraju direktor Monstata i ministar finansija vodi jačanju agrumenata onih koji bi se eventualno založili za bojkot popisa, upozorava Vujović i dodaje da bi svega nekoliko procenata onih koji se odluče na bojkot bilo dovoljno da razultati tako sprovedenog popisa budu u potpunosti nevalidni
Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori politički je projekat zvaničnog Beograda koji bi, već kroz nekoliko godina, rezultirao ustavnom redefinicijom Crne Gore, odnosno ukidanjem građanske države, upozorava politički analitičar, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja Zlatko Vujović.
Na to, kako je naveo u razgovoru za Pobjedu, jasno ukazuje ogroman pritisak i kampanja medija iz Srbije da se utiče na rezultate popisa koji će u Crnoj Gori biti realizovan u prvoj polovini idućeg mjeseca, ali i sve veći broj žalbi koje građani upućuju CEMI-ju, da je i Srpska pravoslavna crkva uključena u proces selekcije anketara.
– Na bazi informacija kojima raspolažem, u ovom trenutku ne postoje uslovi za održavanje popisa koji bi garantovao slobodu iskazivanja anketiranih osoba, odnosno građana. Prije svega, sam popis bi se održavao u periodu izuzetno visokih tenzija u društvu, gdje je politička situacija veoma nestabilna i gdje Crna Gora nema izabranu vladu. Takođe, klizimo ka tome da se popis, u slučaju da vlada ne bude izabrana u narednih mjesec dana, odigra u toku predizborne kampanje – navodi Vujović.
Posebno je, kako je rekao, zabrinjavajuće to što oni koji su zaduženi za sprovođenje popisa u potpunosti ignorišu bilo kakvu potrebu društvenog konsenzusa vezano za procedure po kojima bi se sproveo sam popis.
– Tu prije svega mislim na to što se sama selekcija anketara i najvećeg dijela onih koji su uključeni u proces sprovodi po partijskoj liniji. Kada Demokratski front kaže da je cilj popisa da se poveća broj Srba među ukupnom populacijom, onda se postavlja pitanje kako možemo vjerovati u integritet popisnog procesa, ako je cilj partije koja praktično kontroliše taj proces da se poveća učešće jedne nacionalne zajednice u tom procesu. Znači, to je prosto neprihvatljivo – ističe Vujović.
Popis bi, kako objašnjava, trebao da bude redovan statistički proces kroz koji se dolazi do podataka koji bi se koristili za razne analize za potrebe države i različitih društveno-socijalnih prelivanja.
Način na koji se u Crnoj Gori pokušava uticati na rezultate predstojećeg popisa prijeti, kaže Vujović, da relevantni podaci koji bi trebalo da se dobiju kroz popisnu proceduru u potpunosti izostanu.
– Ovakvu situaciju nepovjerenja smo očekivali, budući da su se vlasti posljednjih nekoliko godina ponašale na način da njih popis interesuje isključivo sa političkog aspekta, odnosno da bi oni u identitetskom smislu mogli da kreiraju ambijent u skladu sa potrebama zvaničnog Beograda. To prosto ugrožava kompletan proces – navodi Vujović.
Rješenje, kako dodaje, može biti u odlaganju popisa i stvaranju šireg konsenzusa, kao što je već bio slučaj 2011. godine, kada su tadašnje vladajuće i opozicione partije postigle kompromis o kreiranju određenih mehanizama koji će garantovati integritet popisa.
– Ukoliko to u ovom trenutku nije moguće, onda je popis potrebno odložiti – jasan je Vujović.
Odlaganje popisa u međuvremenu je zahtijevalo više političkih partija na šta je iz Monstata poručeno da za to ne postoje zakonski uslovi. Vujović, međutim, sa tim nije saglasan.
– Popis se može odložiti i on se ne smije sprovesti ukoliko ne postoje uslovi za njegovo održavanje. Dakle, nije problem odložiti popis ukoliko nijesu stečeni uslovi za njegovo održavanje. Problem bi bio da se on na silu održi, a da se pritom ugrozi sam proces. Tu najveću odgovornost prije svega nosi direktor Monstata koji bi trebao da bude profesionalac koji preuzima odgovornost za sprovođenje popisa koji ne bi bio validan. Sa druge strane, politička dimenzija toga su predsjednik Vlade i ministar finansija. Na bazi onoga čime ja raspolažem, ne postoji nikakva spremnost predsjednika Vlade i ministra finansija da se ide u odlaganje popisa pa i po cijenu bojkota – kaže Vujović.
Sve ono na čemu sada insistiraju direktor Monstata i ministar finansija, smatra Vujović, vodi jačanju agrumenata onih koji bi se eventualno založili za bojkot popisa.
– Bojim se da, kako stvari odmiču, klizimo upravo ka tom scenariju bojkota – kaže Vujović.
Upozorava i da bi svega nekoliko procenata onih koji se eventualno odluče na bojkot bilo dovoljno da rezultati tako sprovedenog popisa budu u potpunosti nevalidni.
– Bojkot nije teško organizovati, stoga oni koji se zalažu za beskompromisno održavanje popisa, bez obzira na uslove u kojima se on održava, treba da razmisle još jednom, jer ovako radikalan pristup jača strahove i argumente onih koji zaštitu integriteta popisnog procesa mogu naći u bojkotu. Ako ne mogu intitucionalno, onda onima koji osporavaju ovaj proces ostaje jedino vaninstitucionalna borba – kaže Vujović.
Ističe da bi najbolje rješenje u aktuelnim okolnostima bilo da se iz popisa isključe kategorije koje se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik.
– Te tri kategorije nijesu standardne kategorije kada je riječ o popisu. Postoje i drugi načini da se saznaju ti podaci kroz redovne evidencije u opštinama. Na taj način bismo imali ažurirane informacije u realnom vremenu – objašnjava on.
Upozorava da se po svaku cijenu mora spriječiti scenario u kojem bi se popisni podaci dobijali na osnovu kampanje „jedne nacije protiv neke druge nacije“.
– Politička dimenzija je ta da je ovaj cilj postavio zvanični Beograd, koji i vodi ovu kampanju i koji će uložiti ogromna sredstva da dođe do rezultata koji bi bio odgovarajući za njega. To znači da popis možemo doživjeti i kao politički projekat zvaničnog Beograda koji bi kroz nekoliko godina rezultirao ustavnom redefinicijom Crne Gore, odnosno promjenom Ustava kojom bi se ukinuo karakter Crne Gore kao građanske države – kaže Vujović.
– Dakle, govorimo o dvije države gdje su se takvi ustavni aranžmani izveli kao rješenje građanskog konflikta – ističe on.
Vujović zaključuje da se u kratkom periodu koji je ostao do konačne realizacije popisa teško može očekivati bilo kakav politički dogovor. Vrijeme za to je, kaže Vujović, iscurilo, prije svega jer oni koji su zaduženi za realizaciju popisa tome nijesu posvetili dužnu pažnju.
