Dok se Vlada Milojka Spajića priprema da iz državnog budžeta isplati blizu 17 miliona eura za obeštećenje hrvatskim logorašima iz Morinja, pitanje reciprociteta za crnogorske žrtve u splitskoj Lori ostaje tabu tema.
Politički pritisak Zagreba, pojačan nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, rezultirao je time da crnogorska izvršna vlast prihvati ulogu slabijeg partnera, i to do te mjere da je premijer Spajić, prema nezvaničnim saznanjima, na jednoj sjednici koristio neprimjerene i ponižavajuće riječi za sopstvenu državu pravdajući kapitulaciju pred hrvatskim zahtjevima. Hrvatska diplomatija je za svoju državu odradila toliko dobar posao da crnogorski zvaničnici ne smiju ni da pomenu Loru, a kamoli crnogorske građane koji su mučeni i ubijeni u tom logoru, kako ne bi ugrozili „evropski put Crne Gore“.
Lider DNP-a Milan Knežević zatražio je od premijera Spajića u poslaničkom pitanju listing glasanja o odluci za isplatu ratne odštete. Posebno ga interesuje ko je podržao „isplatu enormne cifre navodnim logorašima“, dok se istovremeno ignorišu porodice stradalih u Lori, za koje država nema snage ni da pomene reciprocitet u razgovorima sa Zagrebom.
Prema nezvaničnim, ali pouzdanim podacima do kojih smo došli, ključni potezi povučeni su na sjednici Vlade 12. februara. Tada je dato zeleno svjetlo ministarstvima vanjskih poslova i pravde da formalizuju rad zajedničke komisije sa Hrvatskom. Zadatak je jasan: utvrditi dinamiku isplate 17 miliona eura za oko 250 osoba. Ovaj proces je ubrzan nakon januarske posjete hrvatskih zvaničnika, kada je Crnoj Gori jasno stavljeno do znanja da je Morinj „uvjet“ za nastavak EU puta.
Tokom rasprave o ovom osjetljivom pitanju, jedan od ministara je predložio uvođenje principa reciprociteta – da se od Hrvatske traži odšteta za 22 crnogorskih rezervista koji su mučeni i ubijeni u logoru Lora. Odgovor premijera Spajića bio je šokantan. Prema izvorima iz Vlade, premijer je odsječno poručio da Crna Gora nema snage za takvu priču i da neće ulaziti u sukob sa Hrvatskom jer bi nas to zaustavilo na putu ka Briselu. Tom prilikom, prema našem izvoru, Spajić je upotrijebio neprimjerena poređenja za Crnu Goru, koristeći nazive životinja kako bi ilustrovao nemoć države koju vodi. Na pitanje zatečenog ministra: „Da li ti to za mene govoriš, premijeru?“, Spajić je odgovorio: „Ne, nego za sve nas!“. Pošto je ministar insistirao na reciprocitetu, u raspravu su se uključile i neke njegove kolege, navodeći da je Hrvatska most na putu Crne Gore u Evropsku uniju.
– Tih 17 miliona je mostarina koju moramo platiti – bio je slikovit jedan od njih.
Vlada je 18. decembra prošle godine usvojila Akcioni plan za procesuiranje ratnih zločina, kojim se kroz novi Zakon o boračkoj zaštiti pokušavaju provući isplate civilnim žrtvama rata. Ipak, Kneževićev zahtjev da dobije listing glasanja sa sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o 17 miliona eura za logoraše iz Morinja, ima za cilj da razotkrije koji su ministri pristali na ovakvo tretiranje žrtava i ponižavajuću retoriku crnogorskog premijera.
Zagreb već povlačio oštre poteze
Hrvatska je krajem 2024. godine proglasila za persone non grata više crnogorskih visokih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera DNP-a Milana Kneževića. Kao razlog su navedene „neprijateljske izjave“ i narušavanje bilateralnih odnosa. Ta odluka Zagreba dodatno je pojačala političke tenzije i pokazala spremnost Hrvatske da u odnosima sa Podgoricom koristi diplomatske mehanizme pritiska.
