Bivši direktor Uprave policije tvrdi da mu nadležne institucije krše pravo na život i pravično suđenje i sprečavaju hitno liječenje, što poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja
Viši sud tvrdi da je Apelacioni sud šest puta ukidao odluku o ukidanju pritvora, pa kako rješenje nije pravosnažno, ne mogu razmatrati ni mogućnost ukidanja zabrane napuštanja stana
Apelacioni i Viši sud u Podgorici povrijedili su pravo na pristup sudu bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću, kojeg tužilaštvo tereti da je učestvovao u švercu cigareta.
To je zaključio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, odlučujući po pritužbi Veljovića, koji tvrdi da mu nadležne institucije krše pravo na život i pravično suđenje i sprječavaju hitno liječenje, što poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
U pritužbi ombudsmanu, advokat Veljovića navodi da mu je odlukom vijeća Višeg suda u Podgorici izrečena mjera nadzora – zabrana napuštanja stana, da je njegovo zdravlje bilo teško narušeno što je potvrđeno vještačenjem, te da je zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori ljekarski konzilijum Kliničkog centra Crne Gore u više navrata odlučio da ga je neophodno uputiti na dalje liječenje u Istanbul, u prilog čemu govori i rješenje Fonda za zdravstveno osiguranje.
U pritužbi tvrdi da zbog izrečene mjere nadzora Veljović nije mogao otputovati na liječenje, a da o njegovom zahtjevu nije odlučeno od januara ove godine, uprkos urgenciji predsjedniku Višeg suda i kontrolnom zahtjevu predsjednici Apelacionog suda.
Zaštitnik je Višem sudu preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđivanje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku, a da Apelacioni sud odgovori na podnesak – kontrolni zahtjev iz aprila ove godine. Takođe, sudovima je preporučeno da preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora – zabrana napuštanja stana prema Veljoviću, pravosnažno okončao, budući da Zakon o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje.
Viši sud u Podgorici je obavijestio Zaštitnika da je u konkretnoj situaciji raspravno vijeće tog suda, u julu prošle godine na glavnom pretresu, prihvatilo prijedlog branilaca i Veljoviću ukinulo pritvor i odredilo mjeru nadzora – zabrana napuštanja stana. To rješenje, pojasnili su, ukinuo je Apelacioni sud u septembru 2024, a predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Viši sud je, tvrde, i dalje istog stanovišta da se svrha pritvora ostvaruje i blažom mjerom, pa je donosio rješenja kojima je ukidao pritvor okrivljenom, a određivao mjeru nadzora – zabrana napuštanja stana, ali su ta rješenja ukidana odlukama Apelacionog suda ukupno šest puta i vraćana na ponovno odlučivanje. Iz Višeg suda su obavijestili Zaštitnika da je mjera zabrane napuštanja stana i dalje na snazi, a kako rješenje kojim je okrivljenom Veljoviću ukinut pritvor do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere.
Zaštitnik, međutim, smatra da to što sudsko vijeće Višeg suda nije u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora, nije razlog da se skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje i da se Veljoviću ne dostavi odgovor, posebno imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje o kojem je dostavio medicinsku dokumentaciju.
“Po mišljenju Zaštitnika, sud je bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara 2025. godine, kao i o kasnijim urgencijama. Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Evropski sud za ljudska prava je u više navrata istakao da ‘pravo na sud’ uključuje i pravo da se zahtjev stranke razmotri i da se dobije obrazložena odluka, jer u suprotnom ovo pravo ostaje iluzorno i teoretsko. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja”, zaključuje ombudsman.
Zaštitnik je konstatovao i pasivan odnos Apelacionog suda, koji nije odgovorio na podnesak Veljovića iz aprila ove godine, ne dajući toj instituciji jasne razloge nepostupanja, osim tvrdnji da “blagovremeno preduzimaju radnje iz svoje nadležnosti” i da pritužbu smatraju neosnovanom.
Bivši direktor Uprave policije optužen je za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije, a Specijalno državno tužilaštvo ga tereti da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.
Zaštitnik ističe da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda (ukupno šest puta) od instanciono višeg suda, a što je u konretnom slučaj, ima obilježja tzakozvane “pingpong” prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode
