Upravni sud Crne Gore, kako su naveli, poništio rješenje Vlade Crne Gore kojim je direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu utvrđen prestanak mandata prije isteka vremena na koje je postavljen.
Presudom Upravnog suda Crne Gore od 06. juna 2023. godine, usvojen je, pojašnjavaju, tužbeni zahtjev tužioca Zorana Brđanina i poništeno rješenje Vlade Crne Gore od 30. marta 2023.godine, na osnovu kojeg je prestao mandat Zoranu Brđaninu, direktoru Uprave policije, prije isteka vremena na koje je postavljen.
“Naime, ministar unutrašnjih poslova je Vladi Crne Gore podnio predlog za prestanak mandata direktoru policije, prije isteka vremena na koje je postavljen, na osnovu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a u vezi sa članom 15, 16 i 17 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za prestanak mandata, navedeno je da je Specijalno državno tužilaštvo lišilo slobode više policijskih službenika, među kojima i v.d. pomoćnika dorektora Policije, što je narušilo rad i funkcionisanje Policije; da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost, na sjednici održanoj dana 28.0 marta 2022. godine konstatovalo da je stanje u bezbjednosnom sektoru sa akcentom na Upravu policije loše, te da je „stanje u radu organa loše“, što je narušilo funkcionisanje Policije. Postupajući po predlogu ministra unutrašnjih poslova, Vlada Crne Gore je, na sjednici održanoj 30.03.2023.godine, donijela pobijano rješenje, primjenom člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima, u vezi člana 60 stav 1 alineja 5 i člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u potpunosti prihvatajući razloge iz predloga za razrješenje tužioca”, podsjetili su iz Upravnog suda.
Dalje navode da Upravni sud Crne Gore nalazi da je Vlada Crne Gore, prilikom donošenja pobijanog rješenja, pogrešno primijenila odredbu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima (koja se odnosi na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave), s obzirom da Uprava policije nije samostalan organ uprave, već je, u smislu člana 9 Zakona o unutrašnjim poslovima, organizaciona jedinica Ministarstva, a na što upućuje i Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom su predviđeni organi uprave, među koje ne spada Uprava policije.
“Kako se, shodno članu 16 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima, na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora Policije, primjenjuju odredbe tog zakona i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to su relevantne odredbe za konkretni prestanak mandata, odredbe člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Prema tome, tužiocu može prestati mandat prije isteka vremena, na osnovu naprijed navedene dvije odredbe, i to ako nadležni odbor Skupštine ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima Policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, o čemu odbor obavještava ministra koji može pokrenuti postupak razrješenja direktora Policije prije isteka vremena na koje je postavljen, odnosno razrješenjem, iz razloga propisanih članom 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom)”, ukazuju iz Upravnog suda.
Kako iz spisa predmeta, ističu, ne proizilazi da Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore nije prihvatio izvještaj direktora Policije iz stava 2 člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima, niti je utvrđeno postojanje razloga za prestanak mandata razrješenjem iz člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to je Upravi sud našao da razlozi za prestanak mandata kojima se Vlada Crne Gore rukovodila u pobijanom rješenju, nemaju osnov u navedenim propisima.
“Razlozi koji su navedeni u rješenju tuženog, i to oni koji se odnose na navodni izostanak adekvatnog rukovođenja organom, nastupanje štetnih posljedica po sistem bezbjednosti, da je narušen rad i doveden u pitanje ugled Uprave policije, te pozivanje na „zaključke Vijeća za nacionalnu bezbjednost“ (o čemu, pritom, u spisima ne postoje materijalni dokazi), ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena, iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, niti iz člana 60 stav 1 alineja 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Osim toga, Sud je utvrdio i da se u konkretnom slučaju nije mogla primijeniti odredba člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, jer je istom regulisano razrješenje starješine organa, pa kako Uprava policije nije organ uprave, to tužilac ne spada u kategoriju starješine uprave”, saopšteno je iz Upravnog suda.
