Burne reakcije i zamjerke dijela drvoprerađivača povodom nedavno objavljenog Javnog poziva 1 za redovne sječe u 2024. godini i kriterijumi bodovanja, možda mogu biti materijal za medijske tekstove kojima se manipulise javnost, ali ne i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima. Amnezija koja je zavladala kod pojedinih drvoprerađivača govori nam, da su u pitanju ništa drugo do lična korist i lični profit uz postavljanje ultimatuma da kreiraju javne pozive po sopstvenoj mjeri, kako su to činili nekada, saopštila je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
“Ukoliko žele da njihovi pogoni rade, sirovine za njihov rad ima, jer je Javnim pozivom 1 ponuđena i više nego dovoljna količina, koju ukoliko žele da uzmu moraju da plate, kao i svi drugi. Džabe dobiti neće ništa i ne može više niko biti privilegovan”, navodi Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
Poručuju da je sa trendovima prošlosti, u kojima su drvoprerađivači diktirali uslove za zloupotrebu državnog resursa van prostorija Uprave završeno.
“Nećemo dozvoliti da niko, a posebno drugi, nenadležni subjekti manipulišu sa našim zakonitim i pravednim odlukama. Omalovažavanja, prozivke, prijetnje i ucjene neće nas zastrašiti da u skladu sa zakonom nastavljamo naše aktivnosti”, ističe Uprava.
Kada se govori o patriotizmu, ističu da su o njemu najmanje pozvani da govore oni koji nakon završenih radova u šumi ostavljaju puteve u katastrofalnom stanju, što mogu posvjedočiti i građani na tim podrucjima.
“Njihov patriotizam se ogleda u ostvarivanju ogromne dobiti za sebe, a da se pri tom ne udostoje da ulože u infrastrukturu. Takođe, nezainteresovanost i ignorisanje da godinama unazad učestvuju u gašenju šumskih požara, a da ne govorimo o propustima u slučaju uspostavljanja zakonom propisanog šumskog reda”, navodi Uprava.
Isto tako, ističu, nezadovoljni na lagerima svojih pilana, ali i u šumi imaju na hiljade kubika koji propadaju i nanose štetu, a sve zbog malog broja zaposlenih i lične pohlepe, jer uzimaju količine, koje sa minimalnim brojem radnika nisu u stanju da izvezu iz šume i prerade, a potom podnose zahtjeve za produženje ugovora, neki i po nekoliko puta za isto odjeljenje.
“Isti ti, uvredljive cijene nude vlasnicima privatnih šuma i žele ih uzeti u bescjenje, a iz to konstantno smanjuju broj zaposlenih i uslove rada, dok želja za što većim brojem kubika ostaje ista i stalno raste”, navodi Uprava.
Podsjećaju da svrha davanja državnih šuma na korišćenje ima za cilj razvoj šumarstva i drvne industrije u Crnoj Gori, pa samim tim i veću zaposlenost u ovoj oblasti, zbog čega je jedan od kriterijuma za bodovanje u tenderu i broj zaposlenih radnika, kako bi se stimulisalo da drvoprerađivači zapošljavaju radnike i povećao stepen zaposlenosti u ovoj oblasti, a ne mehanizam za sticanje lične koristi i profita na štetu državnog budžeta.
