Odbornici SO Ulcinj većeras raspravljaju o smjeni predsjednika Opštine Omera Bajraktarija (URA) ali je sjednica prekinuta nakon nestanka struje u zgradi Opštine. Ispred zgrade nalaze se odbornici, građani ali i policija i kola hitne pomoći i trenutno se utvrđuje da li se radi o sabotaži.
Pominje se da je neko, navodno, bacio i suzavac, ali to nije zvanično potvrđeno. Iako su kola Hitne pomoći na terenu još uvijek se ne zna da li je ni+ekom i ukazana pomoć.
Postupak za razrješenje Bajraktarija pokrenula je nedavno ozvaničena nova skupštinska većina koju čine Forca, Demokratska partija (DP), Demokratska partija socijalista (DPS), Demokratski savez u Crnoj Gori (DSCG), Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP) i Bošnjačka stranka (BS).
Odbornici nove većine pokrenuli su postupak za razrješenje zato što tvrde da Bajraktari, pored ostalog, nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana Opštine Ulcinj, nije sproveo Program podizanja spomen-obilježja u Opštini Ulcinj za 2023. i nije donio Program privremenih objekata poslije isteka Programa 2019-2023.
Inicijativu za smjenu Bajraktarija podnio je zvanično odbornik Force Ilir Čapuni. On je na sjednici ponovio navedene razloge za smjenu i podsjetio, izmedu ostalog, na nezakonito razrješenje sekretara za investicije te sekretara za privredu i ekonomski razvoj, čime je, kako je rekao, poremećeno infrastrukturno pripremanje grada za sezonu i izdavanja rješenja za rad privrednicima pred sezonu,
Nova većina sada u lokalnom parlamentu,broji 21 odbornika, od ukupno 33. U opozicionim klupama, Demokratske unije Albanaca (DUA) i Demokrata, koji ni u prethodne dvije godine nijesu bili dio vlasti, našla se URA sa dva I Albanska alternativa, sa jednim odbornikom.
Umjesto Bajraktarija na čelu Opštine viđen je lider Force Genci Nimanbegu a Ardijana Mavrića, koji do sada bio na funkciji prvog čovjeka Skupštine naslijediće odbornica DPS-a Ivana Popović, shodno novom koaliciono dogovoru.
Podsjetimo, dosadašnja vladajuća koalicija formirana je nedugo psoslije lokalnih izbora 2022, i činili su je koalicija “Za novi početak” (URA, DP, SD, SDP i AA) i Forca. Koalicionim sporazumom tada je precizirano da se početkom juna ove godine kadrovi Force i URA rotiraju na mjestu predsjednika Opštine i Skupštine. Međutim, već mjesecima iza kulisa pravile su se kombinatorike da jedni druge isključe iz lokalne vlasti. URA i AA optužene su od strane kolega iz Force da su zaključile sporazum sa opozicionom DUA o ulasku te partije u vlast na lokalnom nivou, a tvrde da se pregovaralo i sa DPS-om. Iz URA su odgovorili da je upravo Forca iza njihovih leđa pravila dogovore, kako bi ih uklonila iz vlasti.
Lider Force Genci Nimanbegu ranije je na zajedničkoj konferenciji za novinare nove koalicije saopštio da će vrijeme najviše pokazati ko je odgovoran zašto se usred koalicionog sporazuma došlo do novog. – Ova koalicija će se zasnovati na radu, nemamo prevelike euforije i garantujem da ova koalicija neće biti revanšistička, rekao je Nimanbegu. Predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka istakao je da se nada da će koalicija funkionisati i nakon perioda vršenja vlasti od 2024. do 2026.
– Ono što me raduje je da smo mi postigli da imamo jednu većinu koja se odavno nije vidjela u našem gradu, a to je dvotrećinska većina – kazao je Đeka.
Sve što se dešava u Ulcinju direktna je odgovornost skaj tužioca Vladimira Novovića, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
On se oglasio povodom prekida današnje sjednice ulcinjskog parlamenta, tokom koje je bačen suzavac.
“Nepostupanjem prilikom dešavanja u Šavniku a potom i u Andrijevici legitimisao je nezakonito ponašanje kojim predstavnici URE žele da spriječe promjenu vlasti”, napisao je funkcioner DPS-a u objavi na mreži X.
Sve što se dešava u Ulcinju direktna je odgovornost skaj tužioca Vladimira Novovića. Nepostupanjem prilikom dešavanja u Šavniku a potom i u Andrijevici legitimisao je nezakonito ponašanje kojim predstavnici URE žele da spriječe promjenu vlasti. pic.twitter.com/HogUjgxth7
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici, utvrdila set zakona koji su od izuzetnog značaja za ispunjenje privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.
U saopštenju za medije navodi se da utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću s Izvještajem sa javne rasprave.
“Izmjene i dopune ovog zakonskog rješenja omogućiće efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kao jednog od glavnih problema sa kojima se Crna Gora susrijeće u svojim nastojanjima da postane punopravna članica Evropske unije. Imovinska korist oduzeta u skladu sa odredbama ovog Zakona postaje državna imovina, pa će se ista koristiti za poboljšanje uslova rada pravosudnih i drugih državnih organa i ostvarivanje prava u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Dosadašnja praksa, kako je navedeno, pokazala je da postoje očigledni nedostaci u postojećem zakonskom rješenju, zbog čega su bile neophodne izmjene i dopune u cilju poboljšanja njegove primjene, te usklađivanja sa međunarodnim standardima.
“Prvenstveno, bilo je neophodno proširiti spektar krivičnih djela u odnosu na koja se može odrediti oduzimanje imovinske koristi, kako bi se na taj način obuhvatila sva krivična djela čijim izvršenjem bi se mogla steći imovinska korist i eventualno državi pričiniti šteta. Takođe, u skladu sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem tehnologije ukazala se potreba da se spektar imovine koja se može oduzeti proširi i na digitalnu imovinu, čime se takođe vrši usklađivanje sa Krivičnim zakonikom. U cilju efikasnijeg identifikovanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću uvodi se novi institut finansijskog izviđaja u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, tokom kojeg državni tužilac uz pomoć policije prikuplja dokaze u vezi imovine za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, a koji se dokazi mogu koristiti i u krivičnom postupku”, naveli su iz Vlade.
Pored ostalog, dodaje se da jasno je precizirano koja će biti namjena oduzete imovine kojom raspolaže Vlada.
Vlada je utvrdila je Predlog zakona o sprečavanju korupcije s Izvještajem sa javne rasprave.
“Cilj donošenja ovog Zakona jeste da se unaprijedi rad Agencije za sprečavanje korupcije, doprinese uklanjanju nedostataka uočenih u dosadašnjoj praksi, kao i da se generalno unaprijede normativni i pravni mehanizmi u smislu obezbjeđenja adekvatnih preduslova za što efikasnije suzbijanje i prevenciju korupcije. Razlog je i usaglašavanje sa najboljim međunarodnim iskustvima i praksama u cilju propisivanja najboljih normativnih rješenja, sprečavanja potencijalne korupcije, kao i efikasnog sprovođenja Zakona u praksi. Budući da je funkcionalan sistem za zaštitu lica koja prijavljuju nepravilnosti bitan segment u održavanju jakog demokratskog društva, Zakonom je propisano da su lica koja prijavljuju nepravilnosti zaštićena”, pojasnili su iz Vlade.
Takođe, napominje se da Zakonom je regulisan postupak podnošenja prijave zviždača, način postupanja po istoj kao i postupak po zahtjevu za zaštitu zviždača.
“Ovim izmjenama će se dodatno proširiti obim materijalne primjene zakona, prava i obaveza zviždača, predvidjeti novi kanal prijavljivanja nepravilnosti (javno objelodanjivanje informacija), te osnažiti sistem sudske zaštite zviždača”, ukazuju iz Vlade.
Dodaje se da utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
“Izmjenama se pristupilo radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, kao što su: rad Sudskog savjeta; sistem etičke i disciplinske odgovornosti sudija; izbor sudija i predsjednika sudova, te izrada Plana slobodnih sudijskih mjesta, upućivanje i premještanje sudija, kao i njihovo ocjenjivanje. Takođe, jedan od razloga za izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama sadržan je i u lzvještajima Evropske komisije za Crnu Goru, gdje su date preporuke da se preduzmu mjere za jačanje nezavisnosti pravosuđa, te da se revidira disciplinski i etički okvir za sudije kako bi se učvrstila objektivnost, proporcionalnost i efikasnost i osiguralo djelotvorno sprovođenje ovog okvira”, obrazložili su.
Navodi se da Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu.
“Donošenju ovog zakonskog rješenja se pristupilo u cilju jačanja samostalnosti, odgovornosti i efikasnosti Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta. Svrha izmjena ovog propisa jeste unapređenje zakonskih odredbi koje se odnose na izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, njihovo upućivanje i raspoređivanje, ocjenjivanje i etičku i disciplinsku odgovornost, sastav i rad Tužilačkog savjeta, kao i usaglašavanje ovog zakona sa međunarodnim standardima i preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. Na taj način doprinijeće se jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa”, dodaju iz Vlade.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
“Izmjenama ovog Zakona prevazići će se problemi koji su se pojavili u njegovoj praktičnoj primjeni zbog široko postavljene nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koja rezultira velikim opterećenjem ovog organa. Cijeneći stvarne kadrovske kapacitete SDT-a i složenost predmeta koji su u njihovoj nadležnosti, usvojenom izmjenom se smanjuje nadležnost SDT-a na krivična djela korupcije na visokom nivou, koja su izvršili visoki javni funkcioneri. Na ovaj način se obezbjeđuje rasterećenje tužilaštva, ali i Specijalnog odjeljenja Višeg suda i Specijalnog policijskog odjeljenja od postupanja u koruptivnim krivičnim djelima koja objektivno ne predstavljaju najveću opasnost za društvo i državu”, pojašnjeno je u saopštenju.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
“Izmjenama i dopunama se pristupilo u cilju usaglašavanja sa izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore”, dodaju iz Vlade.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
“Izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu predviđeno je skraćenje trajanja inicijalne obuke za kandidate za sudije, odnosno kandidate za državne tužioce, pa je iz tog razloga izvršeno usaglašavanje Zakona o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u dijelu odredaba kojim se uređuje trajanje inicijalne obuke i potrebnog radog iskustva za mentore koji sprovde inicijalnu obuku”, naveli su iz Vlade.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o medijima.
“Novim Zakonom se unapređuju odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, Evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija, uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medijia. Među najvažnijim novinama, ističe se rješenje po kome javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom. Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 odsto na 0,20 odsto, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv seksizma. Izričito se predviđa otkrivanje novinarskog izvora isključivo na osnovu odluke suda, sa ciljem izbjegavanja tumačenja da je za to dovoljan zahtjev državnog tužioca”, pojasnili su iz Vlade.
Pored ostalog, kako ističu, omogućava se i pokretanje hitnog sudskog postupka za zabranu daljeg širenja medijskog sadržaja, ne samo na na predlog državnog tužioca, već i lica koje traži zaštitu prava taksativno navedenih u ovom zakonu.
Navodi se da utvrđen je Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore.
“Glavni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona uključuju dalje jačanje nezavisnosti Javnog medijskog servisa, eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa, koji kao takav treba da služi isključivo javnom interesu i interesu gradana/ki. Predlogom zakona izvršiće se implementiranje preporuka iz godišnih izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, kao i preporuke Savjeta Evrope”, dodaju iz Vlade.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
“Ključni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona podrazumijevaju garanciju nezavisnosti Agencije kao regulatora, garanciju stabilnog, predvidivog i održivog finansiranja lokalnih javnih emitera, regulisanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga distribucije linearnih AVM usluga, i nadzor nad poštovanjem standarda u oblasti AVM usluga, razgraničenje koregulacije i samoregulacije, promocija medijske pismenosti i dr”, kaže se u saopštenju Vlade.
Pored ostaloga, navodi se da definisana su prava i obaveze pružalaca usluga platformi za dijeljenje video sadržaja, odnosno sistem regulacije i nadzora nad njihovim radom.
“S obzirom da je zaštita maloljetnika od sadržaja dostupnih kroz AVM usluge, koji mogu ugroziti njihov razvoj, jedna od ključnih nadležnosti Agencije, novim zakonom su unaprijeđena rješenja kojima se propisuju mjere zaštite u zavisnosti od prirode usluga i mogućnosti proaktivnog djelovanja korisnika usluga. Imajući u vidu potrebu unapređenja efikasnosti i transparentnosti postupka izbora, imenovanja i razrešenja članova Savjeta Agencije i savjeta javnih emitera, Zakonom su revidirana ili dopunjena postojeća rješenja kako bi se otklonili uočeni nedostaci ili nepreciznosti. Jedno od novih rješenja podrazumijeva i način finansiranja lokalnih javnih emitera čime se garantuje stabilno, održivo i nezavisno funkcionisanje lokalnih javnih emitera. Predlogom zakona doprinosi se i unapređenju nadležnosti Agencije na polju nadzora i spektra raspoloživih mjera koje se mogu izreći pružaocima AVM usluga u slučaju povrede ovog zakona. Proširivanje opsega mjera koje stoje na raspolaganju Agenciji u vršenju nadzora je jedna od preporuka koja je uvažena proširivanjem (vraćanjem) nadležnosti Agenciji da izriče novčane kazne u slučaju povrede zakona”, ukazuju iz Vlade.
Dodaje se da Vlada se na današnjoj sjednici upoznala sa Informacijom o štetnim posljedicama gašenja sistema video nadzora javnih površina sa negativnim implikacijama na nacionalnu bezbjednost.
“Konstatovano je da je riječ o sistemu koji je, posebno u susret predstojećoj turističkoj sezoni, višestruko važan za bezbjednost države i građana i suzbijanje aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa. Tim povodom, zaključeno je da će na ovu temu, u najkraćem roku, biti održana sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost”, naveli su iz Vlade.
Na sjeveru Crne Gore tokom jutra mjestimično magla.
Prijepodne pretežno sunčano, a već od ranih popodnevnih sati razvoj oblačnosti s uslovima za kišu ili pljuskove, ponegdje i grmljavinu.
Biće umjerenog jugozapadnog vjetra, na planinama krajem dana i pojačanog. Temperatura do 23 stepena.
Na jugu promjenljivo s dužim sunčanim periodima. Popodne takođe s uslovima za kišu, pljusak i grmljavinu, i pojačan vjetar samo u sklopu nepogode. Temperatura do 27 stepeni.
More malo talasasto, ka noći u postepenom jačanju. Vjetar tokom dana slab, prema večeri, a naročito u noći na petak u naglom jačanju, pa će već do jutra biti jak.
Pred jutro, na zapadu s udarima preko 20 čvorova. Temperatura mora oko 22 stepena.
Narednih dana na sjeveru nastavlja se period nestabilnog vremena. Dakle, sunčani periodi, ali i česti popodnevni pljuskovi, ponegdje uz grmljavinu.
Po kotlinama na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku manje padavina. U petak i subotu vjetar umjeren do jak jugozapadni. Temperatura bez značajnijih promjena.
I na jugu slično – promjenljivo vrijeme. Petak će biti najkišniji dan uz umjeren do jak jugo. U subotu kiša izvijesnija tokom prvog dijela dana, uz postepeno slabljenje vjetra. Preksjutra temperatura u padu, a od subote u porastu.
Zagrebački Jutarnji list je objavio danas, pozivajući se na dobro obaviještene izvore u Podgorici, da bi narednih dana mogao bi biti uhapšen bivši dugogodišnji predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović.
– Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo sa nedavno iz Velike Britanije izručenim “biznismenom” Duškom Kneževićem koji je navodno pristao sarađivati i biti “zaštićeni svjedok pokajnik”, piše novinar Juatrnjeg lista Vlado Vurušić.
Naravno, piše on, sve je to pod trostrukim “navodno” i “priča se”, ali Podgorica je mali grad i nešto takvo ne bi bilo nešto neočekivano. Konačno, predstavnici radikalne prosrpsko-proruske opcije Milan Knežević i četnički vojvoda Andrija Mandić, sada na poziciji predsjednika Skupštine, stalno su u predizbornim nastupima obećavali da će “Đukanovića smjestiti iza rešetaka”, a sada kada imaju potpunu vlast u svojim rukama, moguće je da su se odlučili na taj korak.
Podsjetimo da su baš Milan Knežević i Andrija Mandić bili osuđeni zbog učestvovanja u pokušaju državnog udara 2016. godine, ali presuda nikada nije sprovedena u djelo, a sada se, kada se promijenila vlast, sudski postupak ponavlja. Inače, Milo Đukanović više nema nekakve političku funkciju, izgubio je na predsjedničkim izborima, a napustio je i čelno mjesto Demokratske stranke socijalista (DPS), koja je preko 30 godina bila vodeća struktura uz Crnoj Gori.
Naime, Duško Knežević se i prije izručenja oglašavao u nekim crnogorskim medijima, gdje je poručivao da je sve dokaze koje ima protiv Mila Đukanovića i koje je do sada iznio i prijavio spreman “dati tužilaštvu”. Duško Knežević je dugo bio jedan od “preduzetnika bliskih tadašnjoj vladajućoj garnituri”. Protiv Kneževića se vodi više krivičnih postupaka, a taj bivši direktor Atlas grupe je u više slučajeva optužen da je ili prevario klijente vlastite banke ili zloupotrebio položaj, kao i za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. No, kako navode crnogorski mediji, Duško Knežević je i prije izručenja poručio da dolazi “u Crnu Goru s plavom torbom, a od njenog sadržaja mnogima neće biti dobro”.
Osim toga, nedavna hapšenja bivšeg specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, koji zbog tog trenutačno štrajkuje glađu, zatim Zorana Lazovića, bivšeg visokog funkcionera u crnogorskom MUP-a, te Jelene Perović, direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), znak je da se obruč sve više steže oko samog Mila Đukanovića te da ta nagađanja po Podgorici drže vodu. Stoga se čini da bi Milo Đukanović mogao biti sljedeća meta. A sve to navodno je dirigirano iz Beograda, odnosno iz Kabineta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je definitivno krenuo u “osvajanje Crne Gore”, a Đukanovićevo zatvaranje i njegova konačna korupcijsko-kriminalna diskreditacija bili bi kruna tog “poduhvata”.
Naime, Mila Đukanovića već dugo sumnjiče da ima “prste u pekmezu” i ima “putera na glavi” te ga optužuju da je vrh crnogorske “koruptivne hobotnice”. Podsjetimo da ga je sud u Bariju svojeremeno teretio zbog sumnje za šverc cigaretama, a i u Briselu su izražavali negodovanje zbog njegovih sumnjivih poslova i “tolerisanja kriminalnih radnji” te dugogodišnje vladavine, preko 30 godina. No, ovo ima ipak i drugačiji predznak. Ovo nije samo borba s kriminalom i korupcijom nego i, možda i prije svega politički obračun s bivšim vlastima, a pogotovo se želi dotući procrnogorska struja kojoj je Milo Đukanović simbol, bez obzira na optužbe zbog kriminala i zloupotrebe položaja. Ovo je riskantna političko-kriminalna igra koja bi mogla zapečatiti sudbinu Crne Gore kao nezavisne države.
U Crnoj Gori već neko vrijeme ključa, a sukob između prosrpske i procrnogorske struje dostigao je kulminaciju. Osim toga, evidentan je i sve veći raskol unutar prosrpske opcije, pogotovo u trouglu predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić te predsjednik Skupštine i inače četnički vojvoda Andrija Mandić. Vrhunac sukoba, koji se više ne da sakriti, došao je zbog glasanja Crne Gore za Rezoluciju o Srebrenici u UN-u i odugovlačenja oko Rezolucije o Jasenovcu koja se priprema u crnogorskoj Skupštini te zahlađenja odnosa s BIH i Hrvatskom posljednjih dana, kada je, recimo, visokim crnogorskim vaničnicima zabranjeno da dođu na prijam povodom Dana državnosti Hrvatske.
No sadašnja vladajuća koalicija smatra da se treba obračunati s njim i cijelom tom procrnogorskom suverenističkom strukturom, pogotovo jer je ta koalicija trenutno zapala u krizu te se pribojava da bi Vlada mogla pasti i da bi se do kraja godine moglo izaći na izbore, a onda bi bila propuštena šansa da se Milo Đukanović privede. Nije tajna da su u velikom sukobu predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, koji su zajedno osnovali sada vladajuću stranku Evropa sad!
No hapšenje Mila Đukanovića bilo bi prvorazredni događaj s mogućim dalekosežnim posljedicama jer evidentno je da to hapšenje i eventualni proces ne bi imali samo “kriminalni biljeg” nego bi nosili i veliki politički teret obračuna sadašnjih prosrpskih vlasti da razbiju svoje procrnogorske suparnike. I moglo bi dodatno izazvati sukobe u ionako rastrojenom i raskoljenom crnogorskom društvu, zaključuje Vurušić u tekstu.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je danas da je Vlada Crne Gore završila posao na ispunjenju svih mjerila za dobijanje pozitivnog IBAR-a.
“Sa velikim zadovoljstvom želim da saopštim da je Vlada uspješno završila posao na ispunjenju svih mjerila za dobijanje pozitivnog IBAR-a. U izuzetno kratkom roku uspjeli smo da odradimo ogroman posao, da završimo niz obaveza, usvojimo set Ibar zakona, donesemo strateška dokumenta u oblasti poglavlja 23 i 24, a posebno sam ponosna na sjajnu saradnju sa kolegama ministrima Danilom Šaranovićem, Andrejem Milovićem i Tamarom Vujović“, napisala je Gorčević u objavi na mreži X.
Ona je apelovala na Skupštinu da bude “odgovorna” te da po hitnom postupku uvrsti ove zakone na dnevni red, kako bi, kaže, “na vrijeme bili izglasani”.
“Dobijanje pozitivnog IBARa nam je na dohvat ruke. Vjerujem da će svi činioci ovog procesa shvatiti značaj ovog koraka za pregovarački proces i evropsku budućnost Crne Gore”, stoji u objavi ministarke.
Vršilac dužnosti pomoćnika Uprave policije za borbu protiv kriminala i korupcije Lazar Šćepanović saopštio je u emisiji „Budimo budni“ na TVCG da je četrdesetsedmogodišnji Edin Barjaktarević iz Plava veliku količinu oružja krio u porodičnoj kući i to 15 metara od osnovne i srednje škole i vrtića u tom gradu.
Kod Barjaktarevića su službenici Sektora za borbu protiv kriminala pronašli 77 komada puški, 24 pištolja, ručni raketni bacač, ručnu bombu, 4.234 komada municije, 39 bajoneta i noževa i 13 komada sablji.
Podsjetimo, pored Bajraktarevića uhapšeni su Srđan Gojković (36) iz Berana i Barani Emrah Murić (36) i Edin Peković (41).
„Oružje pronađeno kod osobe iz Plava je većinom vojno oružje iz kategorije A. To je ubojno oružje i to su brojna eksplozivna sredstva. Tvrdim odgovorno da je nelegalno u kući držao ogromnu količinu oružja, a on je čak imao i neke djelove za oružja“, kazao je Šćepanović.
Šćepanović je kazao da je Bajraktarević prijavio da ima odobrenje za skupljanje starog oružja.
„Staro oružje je ono oružje koje ima tradicionalnu vrijednost i koje je dio nacionalne nošnje. Staro oružje mora biti onesposobljeno, ne smije da ima okidač i obarač i ne može da ispaljuje projektil. Mora biti nefunkcionalno“, pojasnio je Šćepanović.
U akciji Sektora za borbu protiv kriminala na teritoriji Crne Gore pretresena je 21 lokacija, koju koristi 18 osoba.
Iz Uprave policije saopštili su da je današnja zapljena rekordna u poslednje dvije decenije.
„Pokušavali su da me diskredituju“
Šćepanović je, gostujući u emisiji na TVCG, kazao da u ovom trenutku ne zna da li će se kandidovati za funkciju v.d. direktora Uprave policije.
„Ja sam fokusiran na svoj sektor, gdje smo postigli mjerljive radne rezultate. Kad bude konkurs za direktora UP raspisan, bićete obaviješteni na vrijeme. Moje okolnosti su takve da živim u Nikšiću i moje preseljenje u Podgoricu promijenile bi moje porodične prilike. Tako da ne mogu sada dati adekvvatan odgovor na to pitanje“, odgovorio je Šćepanović na pitanje voditeljke da li će se kandidovati na funkciju direktora UP.
Ščepanović je kazao da se na konkurs prijavio jer je smatrao da je svojim kompetencijama podoban kandidat i da je dorastao toj funkciji.
„Trenutno rukovodim sa 503 policijska službenika“, dodao je on.
Govoreći o poligrafskom testiranju, koje je dugo bilo u žiži javnosti, Šćepanović je kazao da je predlagao da se uvede nezavisni polograf i to iz direktorata za obavještajne poslove Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
„To sam predložio kako bih se u potpunosti isključile sve mogućnosti za zloupotrebe. Računajući u kakvom društvu živimo, pojedinci su bili skloni spletakerenju. Nikakvu komunikaciju nisam imao sa poligrafskim ispitivačima“, tvrdi Šćepanović.
Sa Miloševićem sam imao samo poslovnu komunikaciju
Šćepanović je u emisiji na TVCG kazao i da je spreman da opet ide na poligraf, a dotakao se i veza sa nekadašnji direktor Uprave prihoda i carina Radem Miloševićem.
Upitan kakve su mu sada relacije sa Miloševićem, budući da su pojedini mediji objavljivali njihovu zajedničku fotografiju, Šćepanović je kazao da je sa Miloševićem imao samo poslovnu komunikaciju.
„Miloševića sam upoznao 2022. godine i prvi put sam imao priliku da ga upoznam kad je stupio na funkciju državni sekretar MUP-a. Lično je zatražio susret sa mnom, pošto su pokušavali pojedinci da me diskredituju. Nakon toga sa njim sam imao profesionalnu komunikaciju i dao mi je važne podatke koje sam podijelio u Upravi policije. Ne odnose se na šverc cigareta, već su ti podaci koji su rezultirali međunarodnom nivou.
„Posebno zabrinjava način na koji su ove izmjene predložene. Tekstovi medijskih zakona su već bili usaglašeni sa Evropskom komisijom, a kabinet premijera je uputio ključne amandmane nakon već dobijenog pozitivnog mišljenja EK na zakone, iza leđa resornog Ministartsva kulture i medija“
Predložene izmjene medijskih zakona, koje je kabinet premijera Milojka Spajića dostavio nakon usaglašenih tekstova sa Evropskom komisijom (EK) će ozbiljno unazaditi nezavisnost i kvalitet rada Javnog servisa, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.
Iz te partije su naveli da se Spajićevim amandmanima, između ostalog, kao uslov za imenovanje direktora Radio-televizije Crne Gore propisuje pet godina iskustva, umjesto dosadašnjih 10.
„Posebno zabrinjava način na koji su ove izmjene predložene. Tekstovi medijskih zakona su već bili usaglašeni sa Evropskom komisijom, a kabinet premijera je uputio ključne amandmane nakon već dobijenog pozitivnog mišljenja EK na zakone, iza leđa resornog Ministartsva kulture i medija“, kažu iz GP URA.
Iz GP URA ističu da je Spajić ovim izmjenama vratio stari sistem DPS-a po kojem administrativni odbor bira predstavnike nevladinih organizacija u Savjet RTCG-a, a ne same organizacije, kako je predložilo Ministarstvo kulture i medija.
„Jasno je da ovim činjenjem Spajić ima za cilj političku kontrolu rada Javnog servisa. Ovim se potvrđuje naša ranija teza da Spajića umjesto promjene isključivo zanima zamjena u odnosu na prethodni tridesetogodišnji režim, ne obazirući se što će uslijediti regresija rada i nezavisnosti Javnog servisa i medijske scene sveukupno“, zaključili su iz GP URA.
Klub PES je dao ogroman doprinos da se dobiju pozitivni izvještaji za IBAR zakone, kako kroz komunikaciju sa Venecijanskom komisijom, tako i kroz komunikaciju sa Vladom, rekao je šef kluba Evrope sad Vasilije Čarapić.
„Imam potrebu da rasčistim još jednu stvar u kontekstu očiglednog pokušaja opstrukcije dobijanja IBAR-a od strane većeg broja formalnih ili neformalnih centara moći – Klub PES je dao ogroman doprinos da se dobiju pozitivni izvještaji za IBAR zakone, kako kroz komunikaciju sa Venecijanskom komisijom, tako i kroz komunikaciju sa Vladom. Osim sugestija na medijske zakone, koje smo formulisali sa dobronamjernom zajednicom stakeholdera iz te oblasti, davali smo sugestije i na zakone iz oblasti pravosuđa koji su takođe formulisani uz konsultacije sa dobronamjernim stakeholderima“, rekao je Čarapić.
Imam potrebu da rasčistim još jednu stvar u kontekstu očiglednog pokušaja opstrukcije dobijanja IBAR-a od strane većeg broja formalnih ili neformalnih centara moći – Klub PES je dao ogroman doprinos da se dobiju pozitivni izvještaji za IBAR zakone, kako kroz komunikaciju sa… pic.twitter.com/rJChuMzEiD
— Vasilije Čarapić (@CarapicVasilije) May 29, 2024
Kako je rekao, sve što radimo radimo isključivo zarad zaštite javnog interesa, a „naš rad je marljiv, dobronamjeran i nije bučan jer nas interesuju zdravi rezultati a ne slava“.
„Ako hoćemo kao društvo da idemo naprijed, svi treba da se prihvatimo zadatka davanja konstruktivnog doprinosa našem društvu, naročito u susret velikim trenucima kakav je nesporno dobijanje IBAR-a. Lako je ćutati i stajati sa strane, kreirati zlonamjerne narative i zadavati udarce onome koji radi ono što je obećao, ali to nije suština državničkog djelovanja“, kazao je Čarapić.
Potpredsjednik Vlade za pravosuđe, antikorupciju i politički sistem Momo Koprivica istakao je da podržava Rezoluciju o Jasenovcu i ocjenjuje da Crna Gora ima jasan odnos prema tome od ranije. Žao mu što se region nije više okrenuo budućnosti, i kako kaže, da se toliko energije ulaže u sjutra umjesto u juče, Balkan bi bio sjajno mjesto za život.
Gostujući u emisiji „Link“ na RTCG Koprivica je kazao da je jasno da treba osuditi svaki zločin.
„Crna Gora već ima jasan odnos prema Jasenovcu kao dio kulture pamćenja. U Rezoluciji o Pivi i Veliki koja je usvojena 2022. u preambuli jasno je zapisano šta mislimo o Jasenovcu i prema tome on je upisan u naš pravni sistem sa ciljem kulture sjećanja na zločin i masovno stradanje ljudi. Nadam se da će biti snage, dovoljno svijesti i savjesti da se svijet odredi i prema sprskim žrtvama na tlu bivše Jugoslavije i zločinima koji su nad njima počinjeni. Podržavam inicijativu predsjednika Skupštine koju su potpisala 43 poslanika“, kazao je Koprivica.
Koprivica je istakao da će na današnjoj sjednici Vlade usvojiti set zakona od značaja za dobijanja IBAR-a, čime će biti napravljen i pretposljednji korak ka pristupanju EU. Vlada je, kaže, i do sada pokazala snažnu reformsku volju, da uživa povjerenje evropskih institucija, a pokazala se i kao dobar primjer i podsticaj zemljama Zapadnog Balkana.
Kazao je da ćemo pristupanjem EU imati veću pravnu sigurnost i mnogo veće i jače kapacitete da se suočimo sa izazovima.
„Vlada ima snažnu volju i kapaciteta i napravila dosta pozitivnih pomaka u ovih sedam mjeseci. Zna se procedura i ti zakoni će se maksimalnom brzinom uputiti Skupštini, a kako je i do sada bila dobra saradnja sa tim organom očekujem da taj posao se završi ubrzo“, kazao je Koprivica.
Kako je istakao, država je bila zarobljena do 2020. i procesom donošenja zakona ovladali su privatni interesi. Procesuirani tužioci i sudije pokazuju kakva je bila okosnica pravosudnih organa, tako da smo ustvari do 2020. imali defakto blokadu pristupa EU.
Što se tiče Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Koprivica naglašava da se to neće završiti samo usvajanjem tog zakona, jer u sljedećoj fazi potrebno je da se razradi građansko pravni model oduzimanja.
„Znači tu se ne čeka na pravosnažnu odluku suda, ali da bi imali taj model koji će donijeti rezultate potreban je sistematičan rad. Narod želi pravdu, a pravo jeste volja za pravdom. Ključni prioritet je oduzimanje nelegalne stečene imovine i na tom građansko pravnom modelu oduzimanja imovine ćemo intezivno raditi i u toku ove godine očekujem da ćemo imati konkretan učinak. Taj model znači da u ovim slučajevima gdje nije jednostavno dokazati krivicu, pa nema pravosnažnih presuda, neće biti blokiran postupak oduzimanja imovine kojoj se ne može dokazati porijeklo. Da taj postupak bude što jednostavniji, a da teret dokazivanja bude na pojedincu, a ne državi“, kazao je Koprivica.
Što se tiče zakonskih rješena za jemstvo, Koprivica ocjenjuje da su i postojeća zakonska rješenja koja su se ticala ispitivanja porijekla novca mogla da se primijene i blokiraju zloupotrebe, da su nadležni imali volju da djeluju i da nijesu radili po diktatu.
Kako je naglasio, Nacionali savjet za borbu protiv korupcije je napravio nacrt strategije za borbu protiv korupcije koji je dobio zeleno svjetlo, odnosno da je usklađen sa tekovinom EU.
„Počeli smo rad na strategiji od nule i ispunili očekivanja uvažavajući i sugestije NVO i javnosti i tom setu zakona pridružujemo i strategiju koja će biti brzo usvojena. Ona donosi dosta rješenje, o slobodnim zonama, digitalizaciji Luke Bar, sistem e-građevinskih dozvola da bi eliminisali korupcije u urbanizmu, za kontrolu životnog stila policajaca i inspektora“, kazao je Koprivica.
Dodaje da će rekonstrukcije vlade biti i da ostaju u Vladi, a da je dominantan dio dogovora na relaciji premijer i koalicija „Za budućnost Crne Gore“.
„Moje mišljenje je da oni treba da budu dio Vlade, Skupština na čijem čelu je Andrija Mandić je pratila ove reforme i mislim da treba u jednom sadejstvu da nastavimo“, kazao je Koprivica.
