Kada su 2013. na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore poslanici pitali tadašnjeg premijera Mila Đukanovića kako je došao do kredita od milion eura u Pireus banci, kojim je kasnije kupio akcije Prve banke, odgovorio je sa: ‘Šta je to bitno?’. Istu taktiku izabrao je jedanaest godina kasnije Milojko Spajić kada je, takođe, na premijerskom satu Dritan Abazović pitao: ‘Po kojoj cijeni je kupovao tokene Terra Lune sada već ozloglašenog kripto-prevaranta Do Kvona’, saopšteno je iz GP URA.
Iz URE dodaju da je i jedno i drugo pitanje bilo je na mjestu i da ne otkrilo karakter tadašnje i sadašnje vlasti, kao i veze najvećih državnih funkcionera sa finansijskim prevarama preko kojih ostavaruju enormnu dobit.
,,Kako se za Đukanovića kasnije ispostavilo da je koleteral dobio od kumova i tako podigao novac, Spajić se naivno nadao da će sa izbjegavanjem odgovora sakriti istinu. Ipak, platio je danak neiskustvu pošto je sva dokumentacija sačuvana i nalazi se na sigurnom”, ističu iz pokreta URA.
Iz URE navode da su američke vlasti potvrdile da je Spajić bio među prvim ulagačima Do Kvona, ali i cijenu po kojoj je Spajić tada kupio tokene.
,,Ono što još nije objavljeno, a na što je Spajić, takođe, odbio da odgovori, jeste da li je imao firmu u Singapuru, i ako jeste, pod kojim nazivom, i da li je posjeduje ili je posjedovao nekretnine u Singapuru?”, pitaju iz URE dodajući da očekuju da nakon raskrikavanja, slično Đukanoviću, ponovo izgovori neistinu.
Iz URE zaključuju da će insistiranje na otkrivanju istine za Spajića ovoga puta biti neprijatno, savjetujući dobronamjerno kolege iz Pokreta Evropa sad da ga ne pokušavaju obraniti.
,,Spajić mora razumjeti da predstavlja Crnu Goru i da funkcija koju trenutno obavlja ne trpi prevarantske i spekulativne metode. Krenuo je strmoglav pad. Vidimo se na premijerskom satu”, zaključili su iz Građanskog pokreta URA.
Ministar pravde Andrej Milović sa saradnicima obavio je provjeru uslova u ćelijama, između ostalih i nekoliko visokoprofilnih pritvorenika, uključujući Duška Kneževića, Milivoja Katnića, Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Mila Božovića, Veselina Veljovića, Saše Čađenovića, Ljuba Bigovića i drugih.
📢 Danas sam na čelu delegacije Ministarstva pravde posjetio Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) radi provjere uslova u zatvorskim jedinicama.
➡ Tokom posjete, izvršili smo provjeru uslova u ćelijama, između ostalih i nekoliko visokoprofilnih pritvorenika, uključujući…
„Danas sam na čelu delegacije Ministarstva pravde posjetio Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) radi provjere uslova u zatvorskim jedinicama. Tokom posjete, izvršili smo provjeru uslova u ćelijama, između ostalih i nekoliko visokoprofilnih pritvorenika, uključujući Duška Kneževića, Milivoja Katnića, Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Mila Božovića, Veselina Veljovića, Saše Čađenovića, Ljuba Bigovića i drugih. Cilj posjete bio je da se osigura da su svi pritvorenici i zatvorenici smješteni u skladu sa zakonom propisanim standardima, kao i da se potvrdi ispunjavanje svih humanih i sigurnosnih uslova u ovim zatvorskim jedinicama“, naglašeno je u saopštenju.
Uprava za statistiku Monstat raspisala je po treći put tender za nabavku softvera koji će se koristiti za kontrolu podataka vezano za popis stanovništva u Crnoj Gori.
Iz Monstata su podsjetili da prvi tender nije uspio jer nije dostavljena nijedna ponuda, dok je na drugom bila samo jedna sa neispravnom dokumentacijom.
„Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva će nadzirati sprovođenje tendera, u skladu sa Zakonom o popisu“, piše u saopštenju.
Iz Monstata su pozvali sve zainteresovane koji ispunjavaju uslove zahtijevane tenderom da se prijave.
„O daljem postupku tendera i ostalim povezanim informacijama, Uprava za statistiku će blagovremeno obavještavati javnost“, zaključeno je u saopštenju Monstata.
Nisam zadovoljan što je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević u istražniom zatvoru, ali ovo je korak koji je trebao da se desi, kazao je predsjednik GP URA Dritan Abazović u emisiji “Klub A plus”.
“Ja sam i ranije govorio da bih volio da Duško dođe u Crnu Goru. Podatke koje on ima je ogromna riznica i volio bih da pomogne da pravda zaživi. Knežević najbolje zna šta treba da radi. Mislim da ne treba da kalkuliše i neka kaže sve zbog pravde i zbog sebe. Treba reći istinu pa neka propadne svijet. Da se iščupamo iz ovih čeljusti”, poručio je Abazović, prenosi A plus portal.
Abazović je upitao gdje su vlasnici “ničije kuće” u Podgorici bili prije pet godina.
“O toj Ničijoj kući se pričalo još za vrijeme protesta i afere Koverta. Ti vlasnici se nisu nigdje pojavljivali pet godina. Nevjerovatno je u kakvom prostoru živimo. Akcije Prve banke su vrlo važan detalj”, naglasio je Abazović.
Ipak, ne vjeruje da će se u “ničijoj kući pronaći izvjesni dokazi”.
“Vidjećemo koga će istraga još obuhvatiti”, zaključio je Abazović.
Sve opštine na primorju dobiće status grada, izuzev Ulcinja, a to je predviđeno nacrtom novog Zakonao lokalnoj samoupravi.
To znači da će status grada na jugu dobiti Bar, Herceg Novi, Kotor, Budva i Tivat.
Sa druge strane, na sjeveru bi status grada mogla dobiti samo Pljevlja i Bijelo Polje.
Očekuje se da će, pored Podgorice, te Cetinja koje je prijestonica, status grada u centralnoj regiji dobiti i Nikšić.
Kako je kazao državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević, nacrtom zakona o lokalnoj samoupravi mijenja se više od 50 odsto obuhvata postojećeg zakona.
Zakonom je, kako pojašnjava, predviđena decentralizacija i podjela administrativnih jedinica na opštine i gradove, koji će preuzeti veće nadležnosti.
„Novim nacrtom Zakona o lokalnoj samoupravi jasno su precizirani kriterijumi koji moraju biti zadovoljeni da bi se dobio status opštine, a osnovni je da mjesto ima više od 8.000 stanovnika“, pojasnio je Janjušević.
Janjušević je objasnio kriterijume koje jedna opština mora da zadovolji kako bi stekla status grada
„Definisali smo četiri bitna kriterijuma kada su gradovi u pitanju, a to je demografski – broj stanovnika, fiskalni kapacitet jedne opštine gdje nam je pomoglo Ministarstvo finansija. To je da se pažljivo mora voditi računa o bruto porezima po zaposlenom u jednoj opštini pa se to dijeli sa brojem stanovnika. Indeks razvijenosti i indeks konkurentnosti – to je treći kriterijum koji nam je jako bitan, a na kojem je radilo Ministarstvo ekonomskog razvoja. I četvrti kriterijum jeste infrastruktura“, kazao je Janjušević.
On pojašnjava i koje opštine trenutno ispunjavaju kriterijume da dobiju status grada.
„Od primorskih opština to će biti sve opštine osim Ulcinja. Ulcinju nedostaje malo investicione, ekonomske dinamike i mislim da će vrlo brzo u nekom narednom periodu biti konkurentan za status grada. Što se tiče središnjeg dijela tu je Nikšić. I na sjeveru mislim da će to biti samo dvije opštine – Pljevlja i Bijelo Polje. Kriterijumi za sticanje statusa grada omogućavaju zdravu konkurentnost i opštine mogu raditi na tome da ih u narednom periodu ispune, zaključuje Janjušević.
Sjutra je ljetnja dugodnevica, koja predstavlja najduži dan u godini i označava početak ljeta, iako je nama sudeći po vremenu ljeto davno stiglo.
Tada Sunčevi zraci padaju pod pravim uglom na sjeverni povratnik i pod najvećim uglom na sjevernu hemisferu. Dan traje mnogo duže nego noć, sjutra će dan trajati čak 15 sati i 35 minuta.
Dug dan i položaj sunca utiču i na to da sunčevo zračenje bude jače, pa će UV indeks ovih dana biti veoma visok.
Ne zaboravite u ovim toplim danima da se štitite od sunca, naročito u najtoplijem dijelu dana od 10h do 18h.
Pomoćnica ispitivala direktoricu ASK-a, utvrdila da nije trebalo da prijavi 70.000 eura od prijave stana. Agencija je, stoji u odluci, poklonila “punu vjeru” direktorki da se ne radi o uvećanju imovine već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, osumnjičena da je zloupotrijebila službeni položaj i oštetila državni budžet za više od 100.000 eura, nije bila u obavezi da ASK-u prijavi prodaju stana 2022. godine i promjenu imovine veću od 5.000 eura, odlučila je njena pomoćnica Nina Paović.
U odluci, koju je Agencija juče objavila na svom sajtu a datirala na danas, zaključak je istovjetan onome što su iz te institucije odgovorili “Vijestima” još u februaru – ne radi se o uvećanju imovine Perović, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu.
“A kojim dokazima je Agencija poklonila punu vjeru, cijeneće ih jasnim i istinitim”, stoji u odluci koju potpisuje pomoćnica direktorice Nina Paović.
“Vijesti” su u februaru objavile da je Perović sakrila od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura, a zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da ona nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji kojom “Vijesti” raspolažu, a koje su pribavljene uz uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima, stan je prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, isplaćeno joj je 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Direktorka Agencije uhapšena je 17. aprila, a dva dana kasnije joj je određen kućni pritvor.
Paović u anonimiziranoj presudi, što je praksa Agencije u slučajevima kada postupak pokaže da se funkcioner nije ogriješio o Zakon o sprečavanju korupcije, navodi da Perović nije imala obavezu podnošenja vanrednog izvještaja.
“Nakon ocjene izvedenih dokaza i to: dijela baze podataka javnih funkcionera Agencije, izvještaja o prihodima i imovini od 31.03.2022. godine i 31.03.2023. godine, dijela baze podataka Uprave za katastar i državnu imovinu i ugovora o kupoprodaji UZZ br. 623/2022 od 08.09.2022. godine, Agencija je utvrdila da javna funkcionerka nakon prodaje nepokretnosti – stana, za iznos od 70.000 eura, nije imala obavezu da podnese izvještaj o prihodima i imovini, koji se odnosi na uvećanje imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom ne radi o uvećanju imovine, već o promjeni oblika imovine iz nepokretne u pokretnu”, stoji u odluci.
22 hiljade eura isplaćene su Perović prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita u jednoj od komercijalnih banaka
Paović precizira da je Agencija postupak protiv Perović pokrenula po službenoj dužnosti.
“Uvidom u izvještaj o prihodima i imovini od 31.03.2022. godine i 31.03.2023. godine, utvrđeno je da je imenovana 31.03.2022. godine prijavila predmetni stan, a u izvještaju od 31.03.2023. godine da je smanjila glavnicu i zatvorila kredit od prodaje stana”, ističe se u odluci.
Ovo nije prva takva odluka Agencije.
Agencija je takav stav prvi put objavila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
Nakon ocjene izvedenih dokaza…, Agencija je utvrdila da javna funkcionerka nakon prodaje nepokretnosti – stana, za iznos od 70.000 eura, nije imala obavezu da podnese izvještaj o prihodima i imovini, koji se odnosi na uvećanje imovine“, tvrdi Paović u odluci
Perović je prije nekoliko mjeseci stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura, a obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine, iz nepokretne u pokretnu”.
Iz Agencije su ranije ubjeđivali javnost da zakon nije prekršio ni bivši direktor Agencije Sreten Radonjić, koji nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, dobijen od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020, objašnjavajući da nije bilo razloga da prijavljuje novčana sredstva, sve dok ih nije “realizovao”.
Poslanici crnogorskog parlamenta ponovo će danas glasati o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Zakonu o nacionalnom javnom emiteru, koje je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.
Zakonom o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore smanjuje se kriterijum za izbor direktora Radio Televizije Crne Gore sa važećih deset na pet godina radnog iskustva.
Milatović je vratio Skupštini taj zakon na ponovno odlučivanje navodeći da se usvojenim rješenjem zanemaruje značaj Javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uređivačka nezavisnost.
„Usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, i u suprotnosti su sa uporednom praksom i konceptom jačanja upravljačke odgovornosti i profesionalizma“, istakao je Milatović.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predviđa da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, a najduže do dvije godine.
Milatović je ocijenio da je to rješenje upitno u kontekstu usaglašenosti sa Amandmanom VIII stav 7 Ustava Crne Gore kojim je utvrđeno da mandat Sudskog savjeta traje četiri godine.
“Primjenom usvojenog rješenja, članstvo u Sudskom savjetu za ugledne pravnike, de facto, moglo bi se produžiti do šest godina, što je duže od granice propisane Ustavom“, smatra Milatović.
Prema njegovim riječima, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, na ovaj način stavljaju se u drugačiji pravni položaj u odnosu na ostale članove Savjeta.
Skupština je početkom juna usvojia 12 zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
Milatović je nakon toga donio ukaze o proglašenju deset IBAR zakona, dok je izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o nacionalnom javnom emiteru vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
Podgorička policija uhapsila je državljanina Kine (24) zbog sumnje da je silovao sunarodnicu, saopšteno je iz Uprave policije.
„Naime, J.Z.(24) se sumnjiči da je izvršio krivično djelo silovanje na štetu državljanke Narodne Republike Kine. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem nalogu je oštećeno lice upućeno u zdravstvenu ustanovu radi odgovarajućih pregleda“, navodi se u saopštenju policije.
Nakon primjene policijskih mjera i radnji, kako su kazali, državni tužilac je naložio da se J.Z. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje.
