Home Blog Page 965

Kolovozi suvi, na sjeveru mjestimično poledica

0

U Crnoj Gori danas se saobraća po uglavnom suvim kolovozima. Izuzetak su pojedine dionice u višim predjelima gdje je mjestimično izražena poledica. Moguća je pojava sitnijih odrona na dionicama koje vode pored rijeka i kosina.Vozačima savjetujemo da vožnju i brzinu prilagode uslovima na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Od 15. novembra ove godine do  1. aprila 2025. godine obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.

Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijene.

Na magistralnom putu M-2 dionica Poda-Berane i Ribarevine-Poda odobrava se potpuna obustava saobraćaja u terminu od 10.00 do 13.00 sati i od 15.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije puta. Mimo ovih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.

Zbog izvođenja radova na iskopu kosina i izradi nasipa na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, odobrava se potpuna obustava saobraćaja u terminima od 10.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 15.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 30. decembra 2024 godine.

Do 21. decembra na regionalnom putu R-19 Mateševo-Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, zbog izvođenja asfalterskih radova u vremenskom intervalu od 08.00 do 11.00 časova i od 13.00 do 16.00 časova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 13.00 do 15.00 sati.

U periodu od 26.do 29. novembra, odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja u vremenskom intervalu od 08.00-17.00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova na magistralnom putu M-2 dionica Virpazar2-Golubovci, lokalitet Vranjina.

Danas se od 08.00 do 14.00 časova odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M1 dionica Lipci-Kotor lokalitet Dobrota.

Do 30. novembra zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, dionica Lepenac-Ribarevine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta.

Na regionalnom putu R-13 Mateševo-Kolašin zbog izvođenja radova u tunelu Ključ odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u periodu od 11. do 30. novembra.

Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.

Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.

Intenzitet saobraćaja je umjeren.

U protekla 24 sata dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže i tri lakše povrede.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Poslanici danas raspravljaju o više zakona

0

Poslanici crnogorskog paralmenta nastaviće danas rad. Sjednica Skupštine trebalo bi da počne u 11 časova.

Na dnevnom redu danas su Predlog zakona o organskoj proizvodnji, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o divljači i lovstvu, Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obligacionim odnosima, Predlog zakona o izmjenama Zakona o vanparničnom postupku i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

Trojica Nikšićana osumnjičeni za izazivanje mržnje: U pritvoru zbog natpisa na tablicama

0

Sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Peći, ogranak u Dečanima, odredio je mjesec dana pritvora trojici crnogorskih državaljana uhapšenim u Dečanima zato što su na okviru registarskih tablica imali ispisan natpis „Kosovo je Srbija“.

Crnogorskim državljanima Rajku Krivokapiću (1990), Marinku Jovanoviću i Dragutinu Lalatoviću (2000), iz Nikšića, tužilac u Peći na teret stavlja krivično djelo „izazivanje mržnje i netrpeljivosti“.

Njih trojica su uhapšeni prije dva dana, po napuštanju manastira Visoki Dečani, nakon liturgije i proslave manastirske slave na kojoj je bilo nekoliko hiljada vjernika.

Advokatica Jovana Filipović, braniteljka Dragutina Lalatovića, komentarišući odluke suda, rekla je da je zabrinjavajuće da je tužilac predložio, a sudija odlučio o pritvoru, zbog jednog mišljenja, konstatacije ili političke izjave, što je zagarantovano svim međunarodnim i domaćim propisima.

„Ovdje je to pooštreno i prestrogo postavljeno. Mi samo ukazali na mnoge druge vrlo slične izjave političkih zvaničnika koje se mogu tretirari na isti način, ali protiv njih nije bila podnijeta bilo kakva prijava ili pokrenut postupak. Tako da, nažalost, bilo koje lice koje se ne izjasni kao Albanac, može da mu se sudi za ovo krivično djelo“, rekla je Filipovićeva.

Najavila je da će branioci pritvorenih podnijeti tužbu na odluku suda, navodeći i da je natpis „Kosovo je Srbija“ bio prilijepljen, ali da je neko, za sada nepoznat, odlijepio traku, nakon čega je policija uhapsila Lalatovića, Jovanovića i Krivokapića. 

Izvođenje uhapšenih pred sud pratili su i zvaničnici Euleksa.

Građani dali 171,8 miliona za ljekove

0

Pacijenti u apotekama najčešće kupovali aspirin, dok se u bolnicama najviše koristio lijek protiv tromboze

Ukupna potrošnja ljekova na teret države i iz džepa građana u prošloj godini iznosila je oko 171,8 miliona eura, što je za oko 26,3 miliona više u odnosu na 2022.

To pokazuje izvještaj o potrošnji ljekova za 2023. godinu koji je sačinio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka, odnosno izvještaja o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije.

“Upoređujući podatke o potrošnji ljekova iz 2023. sa podacima iz prethodne, zabilježen je porast potrošnje ljekova. Potrošnja ljekova u kategoriji definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan porasla je za 5,37 odsto, a finansijski je zabilježen porast od 18,13 odsto”, navodi se u izvještaju.

Podaci veledrogerija pokazuju da je lani utrošeno 1.360,13 dnevnih doza ljekova na 1.000 stanovnika na dan. Oko 34 odsto svih utrošenih ljekova u toj kategoriji odnosi se na medikamente za liječenje kardiovaskulanog sistema. Dnevno je potrošeno 462,37 dnevnih doza tih ljekova na 1.000 stanovnika. Slijede ljekovi za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma sa 18,22 odsto učešća, zatim ljekovi za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa sa 13,80 odsto, medikamanti koji djeluju na nervni sistem sa 10,49 odsto… Najkorišćeniji su, zatim, ljekovi za bolesti mišićno-kostnog sistema sa 7,32 odsto ukupne potrošnje, pa medikamenti koji djeluju na respiratorni sistem sa oko šest odsto.

Najkorišćeniji lijek koji su građani kupovali u apotekama je acetilsalicilna kiselina (aspirin) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim holekalciferol (vitamin D3) i pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline, dok je na petom mjestu diklofenak. U bolničkoj potrošnji najviše se trošio enoksaparin natrijum – lijek koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, pantoprazol, pa denosumab za liječenje stanja povezanih sa gubitkom koštane mase.

“U 2023. godini zabilježen je porast potrošnje ljekova u skoro svim grupama ljekova, osim za ljekove za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa i senzornih organa”, navode iz CInMED.

Najznačajniji finansijski porast u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu je zabilježeno u kategoriji medikamenata za liječenje respiratornog sistema i to za 67,64 odsto.

“Značajan porast potrošnje ove grupe ljekova je najvećim dijelom rezultirano nabavkom dva lijeka za liječenje cistične fibroze (ivakaftor, tezakaftor, eleksakaftor i ivakaftor), čija je potrošnja u 2023. godini iznosila oko 4,67 miliona eura”, ističu iz CInMED.

Osim te grupe ljekova, značajan finansijski porast je utvrđen i kod medikamenata za liječenje mišićno kostnog sistema (39,81 odsto), gdje je najveći porast zabilježila podgrupa ljekova ostali ljekovi za liječenje bolesti mišićno kostnog sistema, konkretno lijek risdipla. U pitanju je lijek protiv spinalne mišićne distrofije. U pitanju je rijetka, ali progresivna i smrtonosna neuromišićna bolest. Potrošnja tog lijeka porasla je lani za nešto više od deset puta u odnosu na 2022. godinu.

“Porast potrošnje je zabilježen i kod grupe ljekova za liječenje nervnog sistema (22,94 odsto), zatim antineoplastika i imunomodulatora za 24,37 odsto. Porast potrošnje su zabilježile i grupe ljekova za liječenje kože i potkožnog tkiva (18,68 odsto), zatim ljekovi iz grupe ostali ljekovi (17,77 odsto), medikamenti za liječenje genitourinarnog sistema i polni hormoni (13,18 odsto), ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem (12,26 odsto) i na bolesti digestivnog sistema i metabolizma (11,62 odsto), kao i antiinfektivni ljekovi (7,42)…”, navodi se u izvještaju CInMED.

Grupa ljekova koja jedino bilježi smanjenje finansijske potrošnje u 2023. u odnosu na prethodnu godinu su ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa (7,85 odsto).

Najkoriščeniji lijek po potrošnji u eurima, za koji je u 2023. godini izdvojeno oko 10,9 miliona eura je pembrolizumab – imunoterapijski lijek protiv karcinoma. Slijede pertuzumab i trastuzumab koji se najčešće koriste u liječenju karcinoma dojke sa oko četiri miliona eura, a zatim dapagliflozin za liječenje dijabetesa, srčane slabosti i bolesti bubrega sa oko 2,8 miliona eura.

Iz CInMED su “Vijestima” ranije kazali da je više faktora koji utiču na rast potrošnje ljekova.

“Produžavanje životnog vijeka i promjene u načinu života dovode do porasta broja oboljelih od hroničnih oboljenja, pojavljuju se nove bolesti, dolazi i do rezistencije na postojeće ljekove, a i do razvoja i pojave novih ljekova na tržištu. Sve to zajedno doprinosi povećanju troškova za ljekove u našoj, kao i u drugim zemljama i rastućeg pritiska na postojeće zdravstvene resurse”.

Konstatovali su da ima prostora za racionalizaciju, ali da je potrebno da sve nadležne institucije u zdravstvenom sistemu preduzmu mjere u cilju kontrole neracionalnog propisivanja i potrošnje ljekova.

Duži sunčani intervali, temperatura do 19 stepeni

0

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a najviša temperatura vazduha iznosiće 19 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru tokom jutra ponegdje po kotlinama magla, koja se u nekim oblastima može duže zadržati tokom prijepodneva.

Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do osam, a najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Berane: Pronađen ukradeni motor češkog državljanina

0

Motor državljanina Češke, koji je ukraden nakon udesa na putu od tunela Klisura prema Lubnicama, pronađen je u napuštenom objektu u okolini Berana.

Kako je iz policije saopšteno Radio Beranama motor je vraćen vlasniku, a protiv osumnjičenog je pokrenut postupak.

Podsjećamo da se udes na Jelovici desio se krajem septembra, te da je zbog povrede ruke vozač motora bio hospitalizovan u KBC Berane.

Krađu motora tada je prijavio beranskoj policiji, čiji su službenici nakon opsežne istrage uspjeli da razvijete slučaj.

Podaci Ministarstva finansija: Pogledajte gdje su i kome isplaćene najveće neto plate u javnom sektoru

0

Podaci Ministarstva finansija pokazali su da je najveću neto platu u javnom sektoru u oktobru imao direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović koja je iznosila 5.565,94 eura.

Drugi na listi 1.000 najvećih zarada je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa neto zaradom od 4.616,77, a potom načelnik službe Kliničko-bolničkog centra Meljine u Kotoru sa neto zaradom od 4.464,84 euro.

Četvrti na listi je još jedan zaposleni u Institutu za biologiju mora – naučni saradnik koji je primio 4.270,44 eura.

Peti na listi je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković sa neto zaradom od 4.123,33 eura.

Načelnik Opšte bolnice Bar  u oktobru je primio 3971 euro, ljekar specijalista u Meljinama, 3902, načelnik avio helikopterske jedinice 3856 eura…

Neto zaradu preko tri hiljade eura primili su i pomoćnik direktora Uprave policije 3788, Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 3661, v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković 3483 eura.

Na listi zarada većih od 2.000 eura najviše ima ljekara specijalista, univerzitetskih profesora, tužioca, sudija, poslanika, policijskih funkcionera…

Mujović: Nerealno je da koalicija „Za bolju Podgoricu“ traži mjesto gradonačelnika

0

SASTANAK O FORMIRANJU VLASTI U PODGORICI

Nosilac liste Pokreta Evropa sad i Demokrata na lokalnim izborima u Podgorici Saša Mujović rekao je da toj koaliciji pripada pozicija gradonačelnika Podgorice.

Mujović je to kazao nakon sastanka o pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici, a koji je inicirala nositeljka izborne liste „Grad svih nas – Za budućnost Podgorice“ Jelena Borovinić Bojović.

Mujović i Borovinić BojovićMujović i Borovinić Bojović (Foto: TVCG)

Sa sastanka u prostorijama DNP-aSa sastanka u prostorijama DNP-a (Foto: TVCG)

MujovićMujović (Foto: TVCG)

Predstavnici Demokrata dolaze na sastanakPredstavnici Demokrata dolaze na sastanak (Foto: RTCG)

 (Foto: TVCG)

Mujović je naglasio da koalicija „Za bolju Podgoricu“ kojoj pripada Luka Rakčević može da ima svoje želje.

„Ipak, nerealno je da traže gradonačelnika“, rekao je on. 

Borovinić Bojović je kazala da je današnji sastanak inicirala kako bi se započeo dijalog sa jasnom namjerom da se dogovori buduću vlast u Podgorici.

Borovinić Bojović nakon sastankaBorovinić Bojović nakon sastanka (Foto: TVCG)

„Sastanak je bio konsktruktivan i razgovarali smo o idejama i vizijama i projektima koji će biti planirani. Princip: ili će biti kako ja kažem, ili dogovora neće biti- nikad nisam koristila, niti ću koristiti u političkim aktivnostima. Svi treba da budemo dio dijaloga“, rekla je ona. 

Borovinić Bojović je, navodi, očekivala da im se na sastanku pridruže kolege iz Pokreta za Podgoricu i URA.

„Nije bio nijedan razlog da večeras ne razgovaraju i da se ne odazovu“, poručila je ona.

Sa sastanka Sa sastanka (Foto: RTCG)

Sastanku su se odazvali predstavnik DNP-a Vladimir Bulatović, Radoš Zečević i Koča Đurišić ispred Nove srpske demokratije (NSD) i Bogdan Božović ispred SNP-a.

Ispred koalicije PES-Demokrate sastanku prisustvuju ministri energetije Saša Mujović (PES) i pravde Bojan Božović (PES), ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate) i Vladimir Čađenović, takođe iz Demokrata. 

Na sastanku nije bilo predstavnika Građanskog pokreta URA, kojima je takođe upućen poziv.

Iz koalicije „Za bolju Podgoricu“ saopštili su ranije danas da se neće odazvati pozivu, jer su trenutno u potpunosti posvećeni finalizaciji platforme.

Borovinić BojovićBorovinić Bojović (Foto: RTCG)

U ovom trenutku, kako su istakli, njihov fokus je usmjeren na tu važnu pripremu, kako bi na najbolji način artikulisali ciljeve i prioritete.

“Međutim, cijenimo i pozdravljamo svaki napor koji doprinosi razvoju otvorenog dijaloga i izgradnji povjerenja. Hvala na razumijevanju i želimo uspješan rad svima akterima uključenim u ovaj proces”, zaključuju u saopštenju.

Za sedam dana podnijeto šest prekršajnih prijava zbog nasilja u porodici

0

Crnogorska policija je u periodu od 18. do 25. novembra na teritoriji države registrovala 89 krivičnih djela za koja se sumnjiči 79 osoba i dvije firme. Najveći broj registrovanih krivičnih djela je iz oblasti opšteg kriminaliteta i to 73 djela, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova MUP.

Iz MUP-a su kazali da je, u trenutku izvršenja 21 krivično djelo registrovano sa nepoznatim izvršiocem, a preduzete aktivnosti iz nadležnosti policije su rezultirale rasvjetljavanjem 18 djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti od 85,7 odsto.

“Pripadnici kriminalističke policije su uhapsili 45 osoba, od čega 41 zbog učinjenih krivičnih djela, a četiri zbog učinjenih prekršaja”, navode iz MUP-a.

Takođe, u protekloj nedjelji, registrovana su dva krivična djela teško ubistvo i teško ubistvo upokušaju. Oba djela su bila po nepoznatom izvšiocu i oba su rasvijetljenja.

“Naime, 19. novembra ubijena je G.M., Nedugo nakon izvršenog ubistva identifikovani V.N i V.S. koji se sumnjiče za izvršenje tog krivičnog djela. V.S., je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pomaganju, dok se V.N. potražuje”, kazali su iz MUP-a.

Zbog pokušaja ubistva, uhapšen je Ž.L. On se sumnjiči da je izvršio ovo djelo na štetu D.U.

“Uprava policije je prethodne sedmice rasvijetlila niz teških krivičnih djela i spriječila planiranu likvidaciju u Nikšiću”, navode iz MUP-a.

Takođe, zbog ubistva na štetu Ž.P. i P.L. policija je procesuirala osam osoba od kojih je sedam registrovano u evidencijama Uprave policije, kao izvršioci krivičnih djela iz oblasti krvnih delikta, zloupotrebe opojnih droga i krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je određeni broj osoba registrovan kao članovi organizovanih kriminalnih grupa. Uhapšeno je pet osoba, dok se za tri intenzivno traga.

“U odnosu na događaja koji je prijavljen kotorskoj policiji, u vezi sa povređivanjem člana jedne od visokorizičnih organizovane kriminalne grupe N.Z. (27) iz Herceg Novog, policija je na osnovu vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu, došla do sumnje da je riječ o samopovređivanju. N.Z. je uhapšen zbog krivičnog djela lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje i nošenje vatrenog oružja”, kazali su iz MUP-a.

Osim toga, spriječena je likvidacija, 22. novembra 2024.godine u Nikšiću, na način što je nikšićka policija kontrolisala putničko vozilo i dva državljanina Srbije, M.S. i R.M.

“Policijski službenici su prikupili obavještenja i nakon izvršenih provjera, utvrdili da su imenovane osobe sprovodile kriminalne aktivnosti na području opština Nikšić i Šavnik, te da su vršili pripremne radnje u lociranja i praćenja određenih lica sa područja Nikšića. Osumnjičeni su uhapšeni zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje”, navode iz MUP-a.

Iz MUP-a podsjećaju da je policija Republike Srbije, locirala i uhapsila A.B., koji je u Bijelom Polju 25. oktobra ubio dvije osobe.

“Zbog krivičnog djela pranje novca, po nalogu Specijalnog državnog tužilšatva uhapšen je državljanin Republike Albanije M.T., Naime, prilikom kontrole na graničnom prelazu Božaj kod prijavljenog lica (u teretnom vozilu i putničkom vozilu koje se nalazilo na teretnom vozilu), pronađen je i oduzet novac u iznosu od 940.000 eura, za koje postoji sumnja da potiču iz kriminalne djelatnosti”, kazali su iz MUP-a.

U okviru akcije EUROPOL-a, uhapšene su četiri osobe osumnjičene da su izvršila krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju. Akcija pod nazivom „Mozaik 2024“, u okviru EMPACT akcionog plana EUROPOL-a, koji se odnosi na otkrivanje krivičnih djela iskorišćavanja djece za pornografiju.

Kriminalistička policija je oduzela tri komada oružja i određenu količinu municije.

“Policija je prethodne sedmice podnijela dvije krivične prijave protiv dvije osobe zbog djela iz oblasti zloupotrebe narkotika. Osim toga, podnijeto je i 11 prekršajnih prijava protiv 11 osboba zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga”, navode iz MUP-a.

Pronađeno je i zaplijenjeno oko 47 kg opojnih droga, od čega najviše marihuane, kao i preko 270 komada farmaceutskih proizvoda.

“Kada je riječ o otkrivanju i sprečavanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, policija je protv 13 osoba i dvije firme podnijela 12 krivičnih prijava zbog učinjenih 15 krivičnih djela”, navode iz MUP-a.

Kroz obavještajni projekat „Evazija“ podnijete su dvije krivične prijave protiv tri osobe i dvije kopanije zbog krivičnih djela utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.

“Policija je tokom aktivnosti sprovedenih na polju otkrivanja ekološkog kriminala protiv tri lica podnijela krivične prijace zbog tri kivična djela, dva djela šumska krađa i jedno djelo pustošenje šuma”, dodaju iz MUP-a.

U okviru akcije „Nelegalna gradnja“ podnijete su dvije kriivlne prijave protiv vije osobe zbog građenje objekata bez prijave i dokumentacije za građenje.

U okviru obavještajnog projekta „Merlin“ polciija je procesuirala jednu osobu zbog nedozvoljene trgovine.

“Tokom navedenog perioda registrovano je 12 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeta su šest prekršajnih prijava”, navode iz MUP-a.

Kada je riječ o maloljetničkoj delikvenciji policija je protiv pet maloljetnika podnijela pet krivčnih prijava zbog sumnje da su izvršili krivična djela: teška krađa, ugrožavanje sigurnosti, nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Podnijeta je i prekršajna prijava protiv maloljetnika zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.

“Kriminalistička policija je po lokalnim i nacionalnim potjernicama uhapsila 12 osoba, dok su po međunarodnom potjernicama u Crnoj Gori uhapšene dvije osobe. Nedelju za nama je obilježilo stabilno stanje javnog reda i mira. Na teritoriji Crne Gore policijski službenici su zablilježili 14 slučajeva narušavanja javnog reda i mira i tom prilikom procesuirali ukupno 17 lice zbog 17 prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Od navedenog broja procesuiranih lica, njih sedam je uhapšeno”, kazali su iz MUP-a.

Policija je od 18. do 25. novembra obezbjeđivala 14 javnih okupljanja.

“Kada je riječ o stanju bezbjednosti u saobraćaju tokom prethodne sedmice registrovane su 135 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 19 osoba zadobilo je teške tjelesne povrede, a njih 36 lake tjelesne povrede”, navode iz MUP-a.

Tokom istog perioda, saobraćajna policija je, spovodeći kontrole u saobraćaju, podnijela 243 prekršajne prijave, izdala 1.674 prekršajnih naloga i uhapsila 103 osobe zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

“Sprovodeći postupak prinudne naplate neplaćenih prekršajnih naloga policija je izvršila naplatu od oko 27.000 eura”, dodaju iz MUP-a.

Granična policija je od 18. do 25. novembra na graničnim prelazima kontrolisala ukupno 239.503 osobe, od toga 121.507 na ulazu i 117.996 na izlazu iz Crne Gore.

Kontrolisano je ukupno 84.674 motornih vozila, 33 plovila, 272 vazduhoplova i 55 vozova. Nije dozvoljen ulaz u našu državu za 18 osoba.

“Službenici Sektora granične policije pondijeli su tri prekršajne prijave i izdali 90 prekršajnih naloga shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 22 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 37 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 52 osobe je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a inicirano je 24 prestanaka privremenih boravaka”, dodaju iz MUP-a.

Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala šest akcija „Stranac“.

URA: Ostajemo pri tome da Rakčević treba da bude gradonačelnik

0

Građanski pokret URA čvrsto ostaje pri svojim principima i stavovima iznijetim u predizbornoj kampanji, kao i pri kandidatu za gradonačelnika liste ‘Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović’ (Luka Rakčević), za koje su nam građani dali svoj glas i povjerenje. To su naglasili iz ove političke partije povodom brojnih medijskih upita u vezi sa formiranjem vlasti u Podgorici.

Iz URA napominju da je čak 60 odsto građana Podgorice glasalo za promjene u Glavnom gradu.

„Potpuno je neprihvatljivo i suprotno većinskoj volji građana Podgorice da se vlast formira na potpuno istim principima i osnovama kao što je do sada funkcionisala, tumbujaći određene pozicije, pritom bez stvaranja ikakve nove vrijednosti“, dodaju iz GP URA.

Ta lista, kako dodaju, nudi najbolji program, konkretne projekte i rokove za njihovu realizaciju.

„Isto tako, spremni smo da preuzmemo odgovornost da gradom upravljamo na potpuno drugačiji način koji bi se zasnivao na kvalitativnom unapređenju lokalne samouprave, ali i da snosimo odgovornost ukoliko se sve obećano ne realizuje u datim rokovima. Nećemo biti politički pioni nikome ko ima nacionalističku, populističku ili kriminalnu agendu. Uvijek ćemo sa ponosom radije biti opozicija lošoj vlasti na državnom i lokalnom nivou, nego političke zakrpe i mjera za njihovo potkusurivanje“, zaključuju iz Građanskog pokreta URA.