Demokrate su apelovale na Džozefa Bajdena da odustane od kandidature za reizbor nakon „nesigurnog“ nastupa u predsjedničkoj debati sa Donaldom Trampom koji je ponovo podstakao zabrinutost o godinama predsjednika i njegovoj sposobnosti za funkciju, piše danas Fajnenšel tajms (FT).
Govoreći hrapavim glasom u četvrtak uveče, 81-godišnji Bajden se više puta spoticao o sopstvene riječi, davao nejasne odgovore ili se činilo da je izgubio tok misli, dok ga je Tramp optužio da je najgori predsjednik u istoriji SAD.
Debata je bila velika prilika za Bajdena da otkloni široko rasprostranjenu zabrinutost u vezi sa godinama, pred televizijskom publikom od više desetina miliona američkih glasača.
Međutim, jedan demokratski poslanik rekao je da je Bajdenov nastup izazvao veliku paniku na Kapitolu, navodi FT.
„Mnoge demokrate u Predstavničkom domu večeras, koje predstavljaju široki presjek demokratskog kluba, privatno su jedni drugima slali poruke da Bajden treba da objavi da je odlučio da se ne kandiduje za reizbor. Potreban nam je novi kandidat“, rekao je neimenovani poslanik.
„Bajden treba da uradi patriotsku stvar i da se skloni. Potrebna nam je otvorena konvencija, koja bi pokrenula američki narod više od bilo čega što smo ikada vidjeli“, navodi se iz istih izvora.
Jedan insajder iz Demokratske stranke rekao je nakon debate da je postojao „veći nivo panike nego što je mislio da je moguće“.
„Potvrdio je naše najgore strahove“, rekao je još jedan demokrata.
Nekadašnji viši savjetnik bivšeg predsjednika Baraka Obame, Dejvid Akselrod, rekao je za Si-En-En (CNN) da je Bajden postigao poene o nekim političkim pitanjima, ali je dodao: „Biće razgovora o tome da li treba da nastavi“.
Bivši menadžer Obamine kampanje David Pluf uporedio je trenutak sa trenutkom najvišeg nivoa pripravnosti američkih oružanih snaga.
On je za MSNBC rekao da je između Bajdena i Trampa tri godine razlike, ali se u nastupu u četvrtak činilo da je razlika 30 godina.
Međutim, Bajden je sinoć kasno djelovao nepokolebano i novinarima je poručio: „Mislim da smo dobro prošli“.
Na pitanje o pozivima da se povuče i da li ima bilo kakvu zabrinutost u vezi sa svojim učinkom u debati, Bajden je rekao da ga je boljelo grlo i odgovorio: „Ne“ i „Teško je raspravljati sa lažovom“.
Ipak, mnoge uticajne demokrate stale su u odbranu predsjednika.
Gevin Njusom, guverner Kalifornije koji se smatra budućim predsjedničkim kandidatom, rekao je za MSNBC da su pitanja o tome da li Bajden treba da ostane kandidat „nepotrebna“.
„Moramo da podržimo predsjednika. Ne okrećete leđa zbog jednog nastupa. Koja stranka to radi?“, upitao je Njusom.
Odgovori aktuelnog predsjednika postali su „odlučniji“ kasnije tokom 90-minutne debate, dodaje FT.
Na pitanje da li previše star da bude predsjednik, Bajden je odgovorio: „Ovaj tip je tri godine mlađi i mnogo manje kompetentan . . . samo pogledajte učinak. Pogledajte šta sam uradio. Pogledajte kako sam preokrenuo užasnu situaciju koju mi je ostavio“.
Američki bend Dogstar održao je sinoć na Arsenal Festu u Kragujevcu prvi koncert u Srbiji, a basista ove grupe, holivudski glumac Kijanu Rivs, poneo je titulu zvijezde prve večeri jednog od najznačajnijih festivala u ovom dijelu Evrope.
Prosječna zarada (bruto) u maju 2024. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.042 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 832 eura, saopštila je Uprava za statistiku MONSTAT.
U MONSTAT-u pojašnjavaju da je prosječna (neto) zarada u maju u odnosu na april zabilježila je rast od 0,5 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u maju 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 4,9 odsto.
“Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju u odnosu na april zabilježile rast od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,4 odsto”, navode iz MONSTAT-a.
Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u maju 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: Usluge smještaja i ishrane (dva odsto ), Snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,5 odsto ), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1,5 odsto ), Zdravstvena i socijalna zaštita (1,3 odsto ), Prerađivačka industrija (1,2 odsto ), Umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (1,1 odsto ), Građevinarstvo (jedan odsto ), Saobraćaj i skladištenje (jedan odsto), Snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,8 odsto ), Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (0,7 odsto), Informisanje i komunikacije (0,6 odsto ) i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (0,1 odsto ).
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u maju 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sledećim sektorima: Finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (1,7 odsto), Poslovanje nekretninama (0,3 odsto ), Vađenje ruda i kamena (0,2 odsto ), Stručne, naučne i tehničke djelatnosti (0,1 odsto ), Državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,1 odsto ), Obrazovanje (0,1 odsto ) i Ostale uslužne djelatnosti (0,1 odsto).
Predao sam specijalnoj tužiteljki Vukčević fotokopije iz publikacija, novinskih članaka i drugih materijala u kojima se imenom i prezimenom navode neposredni svjedoci terora koji je kapetan KOS Katnić sprovodio na civilima u Cavtatu i Konavlima“, napisao je Medojević na Fejsbuku
Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević saopštio je danas da je bivši glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić sam otvorio istragu o ratnim zločinima u Cavtatu 1991. i 1992. godine.
Medojević je poručio da istragu treba proširiti na nekadašnjeg šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragana Radonjića i tužiteljku u Vrhovnom državnom tužilaštvu i bivšu specijalnu tužiteljku Lidiju Vukčević.
Katnić je prekjuče saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo – „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ na području Cavtata tokom 1992. godine.
„Bivsi GST Milivoje Katnic je sam otvorio krivičnu istragu Ktr-S.br 71/17 na okolnosti mog govora u Skupštini Crne Gore gdje sam rekao da je Katnić na tajnoj optužnici Hrvatske za ratne zločine učinjene tokom operacija JNA na području Dubrovnika i Konavala u periodu 1991/1992“, napisao je Medojević na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je poručio i da je četiri puta saslušavan u okviru ove istrage i to:
1. Kod specijalne tužiteljke Lidije Vukčević kao građanin
2. Kod šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića, u svojstvu svjedoka
3. Kod specijalne tužiteljke Lidije Vukčević u svojstvu svjedoka
4. Kod specijalne tužiteljke Lidije Vukčević, jer navodno njegovo prethodno svjedočenje nije snimljeno .
„Ja sam u svim svjedočenjima rekao sva moja saznanja o optužbama građana Cavtata na zvjersko ponašanje tadasnjeg kapetana KOS i vojnog upravnika Cavtata Milivoja Katnića, koji je kao oficir KOS u hotelu ‘Makedonija’ u Cavtatu organizovao saslušanja građana Cavtata i Konavala i pri tome koristio nehumane, nečovječne metode mučenja i torture, uključujući i seksualna maltretiranja najmanje jedne ženske osobe, koja su zabranjena svim međunarodnim konvencijama koje regulišu ponašanja zaraćenih strana u ratovima i drugim oružanim sukobima. Predao sam specijalnoj tužiteljki Vukčević fotokopije iz publikacija, novinskih članaka i drugih materijala u kojima se imenom i prezimenom navode neposredni svjedoci terora koji je kapetan KOS Katnić sprovodio na civilima u Cavtatu i Konavlima“, napisao je Medojević.
On je poručio i da je posebno veliki napor uložio, skupa sa saradnicima, da otkriju identitet Julke (Julijane) Petković ( rođena Kršikapa) i lokaciju gdje boravi, kako bi neposredno od nje saznali šta se dešavalo u Cavtatu tih godina.
„Ona nam je potvrdila da je bila izložena strašnoj torturi i mučenju uključujući i seksualno maltretiranje od više muških osoba među kojima je bio i njihov starješina Milivoje Katnić. Prema njenom iskazu, Katnić je nije neposredno seksualno maltretirao, ali je bio prisutan u prostoriji i nije sprečavao druga lica, svoje podređene da to čine. Prethodno je psihičkom torturom od nje tražio informacije o vojnim formacijama Hrvatske, koje ona nije znala. Povod za njeno hapšenje i mučenje je stradanje nekoliko vojnika JNA koje je, skupa sa sobom, bombom raznio Julkin muž, Hrvat kada su vojnici JNA pokušali da ga zarobe“, napisao je Medojević.
On je naveo i da su mu prilikom davanja iskaza Radonjiću, koji ga je lično ispitivao, upućene ekslicitne prijetnje da će „trpjeti ozbiljne posljedice“ ako se njegove tvrdnje o postupanju Katnića u Cavtatu pokažu netačnim.
„Ja sam mu, u prisustvu mog advokata Dražena Medojevića odgovorio da samo radi svoj posao, a ko će i kad da odgovara to ćemo vidjeti. Naknadno sam došao do saznanja da Lidija Vukčevic niti Dragan Radonjić nijesu ispitali nijednog od svedoka Katnićevog terora u Cavtatu, što jasno pokazuje da je cilj otvaranja ove istrage bio da Katnić sazna šta ja sve znam o tome i lokaciju krunskog svjedoka Julke Petković, kako bi je na sve načine spriječili da svjedoči. Svjestan motiva ove kriminalne bande iz bivšeg SDT i njiovih kapaciteta i mogućnosti da nanesu štetu i ugroze bezbjednost krunskog svjedoka Julke Petković, ja nijesam rekao lokaciju gdje ona boravi, pa su napori ove grupe da to saznaju, zloupotrebljavajući svoje funkcije i državne resurse, ostali bezuspješni“, poručio je predsjednik PzP.
On je na Fejsbuku napisao i da je imajući u vidu da je dao sva saznanja, koja je imao u tom trenutku, osim imena osobe koja mu je u diskreciji rekla da je Katnić na tajnoj optužnici Htvatske za ratne zločine u operacijama oko Dubrovnika, a da specijalna tužiteljka Lidija Vukčević nije sprovela nijednu istražnu radnju i saslušala neporedne svjedoke, već je po nalogu Katnića nastavila postupak njegovog progona, koji je završio donošenjem čuvene sramne presude da se on kao poslanik „stavi u zatvor“ na dva mjeseca, cijeni da su se stekli svi zakonski uslovi da se istraga SDT proširi i prema Lidiji Vukčević i Draganu Radonjiću, po više osnova.
„Cijenim da postoji osnovana sumnja da je u SDT formirana organizovana kriminalna grupa na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, kao starješina organa, i čiji su članovi bili najmanje još dva člana: bivša specijalna tužiteljka Lidija Vukčević i bivši šef SPO Dragan Radonjić za koje se osnovano sumnja da su izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja, prikrivanja krivičnog djela, prikrivanje izvršioca krivičnog djela i ometanje pravde“, rekao je Medojević.
On je pozvao aktuelnog GST Vladimira Novovića da shodno ovim saznanjima provjeri šta se nalazi u dosijeu ovog slučaja i da li je sva dokumentacija tamo i da proširi istragu i na Lidiju Vukčević ( koja je bila specijalni tužilac za ratne zločine) i na bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića.
„Ukoliko postupajući tužilac smatra shodnim, ja sam spreman da dam i dodatna saznanja o ovom predmetu, koja sam sam stekao nakon saslušanja. Mene nijesu mogli da slome, iako su pokušali sve. Istina je pobijedila. Pravda postoji i u nju treba vjerovati i za nju se boriti. I uvijek imati na umu da ima neko gore koji sve snima kanerom, što bi rekli Zećani“, zaključio je Medojević.
Mnogi kažu da smo mi pravoslavni Srbi možda jedini narod na zemlji koji – praznujući Vidovdan, praznujući Kosovo i držeći se Svetokosovskog zavjeta – praznuje poraz, dok svi drugi narodi praznuju svoje pobjede. Na prvi pogled su u pravu, međutim ono što je pred zemaljskim mudracima poraz to je pred Bogom, pred istinom Božijom, pred Carstvom nebeskim, bilo i ostalo pobjeda. Nije Hristos Gospod na Golgoti poražen, pa mi slavimo poraz Njegov slaveći Njegovu golgotu. Svojom golgotom, svojom žrtvom, On ne samo što nije poražen nego je pobjedio ovaj svijet, prinio sebe za život svijeta, Svoju krv i Svoje tijelo i otuda je s pravom rekao da je On Onaj koji pobijedi svije
I kao što Golgota nije poraz nego je pobjeda nad satanom, pobjeda dobra nad zlom, pobjeda ljubavi samožrtvene nad mržnjom, pobjeda čovječnosti nad nečovječnošću, pobjeda istine nad lažju, tako su i svi oni koji su kroz vjekove za Njim hodili, Njemu služili, za Njega i pravdu Njegovu se žrtvovali, pobjednici u ovom svijetu.
Ne treba izgubiti iz vida da Crkva Božija samo tri rođendana slavi (tek u novije vrijeme su izmislili da sami sebe proslavljaju, pa smo na žalost počeli i mi to da usvajamo i da praznujemo svoje rođendane): rođendan Hristov, rođendan Majke Božije i rođendan najvećega od žene rođenoga, Jovana Krstitelja. Zašto ta tri rođendana? Zato što je tim rođenjima – Hristovim, One koja Ga je rodila i onoga koji je pripremao puteve za Njegov dolazak – došlo do istinskog pravog rođenja, preporoda i zadobijanja vječnog i neprolaznog života i smisla za svako ljudsko biće, za svu tvorevinu. Kada bilo kog drugog svetitelja proslavljamo, nijednoga rođendan ne proslavljamo.
Proslavljajući velikomučenika Dimitrija mi njegovu smrt proslavljamo, proslavljajući Svetog Vasilija Ostroškog mi njegovo upokojenje proslavljamo… Tako isto i Svetog Petra Cetinjskoga i Svetoga Savu arhiepiskopa i prosvetitelja srpskoga, tako i Sergija Radonješkoga i Svetog Dimitrija Rostovskoga, tako i Svetoga Jovana Vladimira i Svetoga Vladimira Ravnoapostolnoga, ruskog velikog prosvetitelja. Dakle, u očima ljudi zemaljskih i ovoga svijeta i za njihovu kratku pamet, proslavljamo njihove poraze…
Ali, ne: onaj koji pobijedi u smrti, taj je pobjednik za vječni i neprolazni život i u tom se danu poslednjem ogleda sva ljudska sudbina. U njemu se ogledaju i snaga i nemoć ljudska, i pojedinaca i naroda zemaljskih. Srećni su oni narodi koji imaju takve ljude, koji su žrtvovali sebe za život svijeta; koji su žrtvovali sebe za dobro, za pravdu, za Boga, za Božiji zakon, za istinu, za svetinju Božiju, koji su tom žrtvom zadobili pobjedu. Pobjedili su mrak, mržnju, zlo; pobjedili su satansku silu, oca laži i sve nosioce laži. Otuda je njihov kraj svjedočanstvo ne njihovog poraza, nego njihove pobjede.
Zato i slavimo Vidovdan slaveći Amosa, proroka Božijeg pobjeditelja, slaveći Vita mučenika pobjeditelja, slaveći velikomučenika kosovskog Lazara i one koji su svojom žrtvom pobjedili tamu i mrak, zlo i tirane ovoga svijeta i koji su se svrstali u onaj broj Hristovih sljedbenika koji prinose sebe za život svijet. Od tada, a i prije toga, i do danas, postoje dvije vrste ljudi, a posebno u našem narodu posle Kosova: oni koji se svrstavaju sa velikomučenikom kosovskim Lazarom i oni drugi, koji su se i do Kosova i poslije Kosova do danas svrstavali sa tiraninom, sa Muratom, muratovsku filosofiju ispovjedajući i njegovim bezbožničkim, tiranskim i nečovječnim putem hodeći…
Naše je opredjeljenje opredjeljenje za velikomučenika kosovskog Lazara, jer znamo i priznajemo da je to jedini put, put Bogočovjeka, kojim smo prizvani da hodimo i kojim su hodili svi najsvetiji naši preci.
Proslavljajući Vidovdan, mi pobjedu proslavljamo – pobjedu dobra, pobjedu Božiju, pobjedu ljubavi Božje, pobjedu istine Božje nad lažju, pobjedu onih koji su zadobili Pobjedioca i koji su sebe upisali u knjigu vječnoga života. Zato neka bi nas Gospod utvrdio u toj vjernosti. Da putem velikomučenika kosovskog Lazara, proroka Amosa i Vita mučenika hodimo; putem Bogočovjeka, jer mi drugi put ne znamo, mi smo tim putem krenuli, tim putem hodimo i hodićemo u sve dane našega života i u vjekove vjekova.
Srećan i blagosloven praznik Vidovdana svima, svemu rodu našem na zemaljskom šaru u vjekove vjekova. Amin.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da dnevni red današnjeg zasijedanja Skupštine bude dopunjen predlogom rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Taj predlog je objavljen na sajtu parlamenta.
Prema predlogu rezolucije, svjesna istorijske važnosti Jasenovca kao mjesta gdje su živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine.
Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine. Tekst Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu počinje konstatacijom da se ona pokreće „polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava”.
„Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava”, rezolucija je neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi”, dodaje se.
U Predlogu rezolucije navodi se da su „jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju s patnjama njihovih porodica, i potvrđuju ‘principijelan stav, zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.
Navodi se da Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma. Crnogorski parlament će, ako rezolucija bude usvojena, svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije 22. aprila u Jasenovcu.
U razgovoru sa Predragom Nenezićem, tadašnjeg gradonačelnika Tivta Sinišu Kusovca označava glavnim krivcem i pita što je “baš krenuo od naših kuća”. Bivši ministar turizma joj odgovara da će se osvetiti tako što će u medije plasirati spisak ostalih divljih graditelja, ali brine zbog tajminga i mogućih lokalnih izbora. Miloš Medenica i njegov kum Rado Arsić kao investitori svojevremeno pregradili novo šetalište u Krašićima nelegalinim zidom, koji je kasnije porušen
Vesna Medenica poručivala je svojevremeno funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS) Predragu Neneziću da će uzburkati more i možda potopiti nekoga, jer pokušavaju da je predstave kriminalcem.
To je činila početkom juna 2020. godine sa funkcije predsjednice Vrhovnog suda, uoči rušenja bespravno podignutog zida u Krašićima oko luksuznih vila, čiji su investitori njen sin Miloš i kum, tivatski biznismen Rado Gago Arsić.
Zid u Krašićima koji je podijelio šetalište (arhiva)foto: MANS
“Ne znam da li si u toku, a jesi sigurno. Sjutra a zora u 7 inspektor Lakušić sa asistencijom 10 policajaca ide da ruši zid. E sada ću i ja da rušim bez pardona. Igrate igru u kojoj je glavni lik Vesna kriminalka. Neće moći. Malo ćemo more uzburkati. Možda bude i potopljenih. A ja… Ništa mi nije jasno???? Neću birati način da razjasnim”, napisala je ona 7. juna 2020. godine.
Tokom prepiske u koju su “Vijesti” imale uvid, Medenica traži odgovorne što su krenuli na nju i Miloša, naglašavajući da ima puno gorih slučajeva o kojima se ćuti.
Dok joj Nenezić objašnjava da će se zbog toga svetiti preko medija, kojima će dati spiskove divljih graditelja pa i sa “imenima naših”, ona upire prstom u tadašnjeg gradonačelnika Tivta Sinušu Kusovca, označavajući ga glavnim krivcem.
Specijalno državno tužilaštvo istraživalo je izgradnju tih kontroverznih objekata koja datira još od 2011. godine i koju je Medenici i Arsiću izdavala tadašnja DPS-SDP vlast Tivta sa gradonačelnikom Draganom Kankarašem (DPS) na čelu.
„Izgleda da Siniša nije uopšte toliko grešan u ovom konkretnom slučaju, kao što smo mislili… osim toga što se kune u djecu da njegovi pozivi Podgorici nisu bili usmjereni u pravcu da skine odgovornost sa sebe i lokalne komunalne inspekcije, provjerio sam oprezno u Ministarstvu… izgleda da ne laže”, piše Nenezić
Objekti “na pjeni od mora” sagrađeni su uz prekoračenje gabarita iz građevinske dozvole, a prema nalazu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tada su izvršili i djelimičnu uzurpaciju obližnjih parcela u državnom, odnosno vlasništvu Opštine Tivat.
Tada su sagradili i dva ogradna zida od betonskih blokova na državnom zemljištu i na taj način presjekli novo šetalište, zbog čega je MANS podnio krivičnu prijavu protiv Medenice i Arsića.
Prepiska Nenezića i Medenice tim povodom započinje 28. aprila 2020. kada Medenica piše nekadašnjem ministru turizma:
“Zbog zidića digla se ovolika pompa. E sada ću ja poraditi i mnogima ću j… mater za aktivizam i sljepilo”.
“Pa naravno. Sve smo bili dogovorili i moglo je lagano da prođe. Ali, stoka neće da se buni za 1000 mnogo gorih primjera devastacije prostora… proći će i ovo i biće to OK. A mnogima bi trebalo dati paprice… pi, stoka gadna”, odgovara joj Nenezić.
On potom objašnjava da će tim povodom da se vidi sa tadašnjim gradonačelnikom Tivta Sinišom Kusovcem, kako bi utvrdili “koliko se može dobiti na vremenu”.
Nenezić piše da mu je kum ispričao dio priče i da će, u stvari, da se sastanu sva trojica:
“Sram ga bilo. Ljiga. Pi…”, odgovara Medenica.
Sat prije ponoći, član Glavnog odbora DPS-a referiše da su od 17 do 22.30 sati pričali kod njega u kancelariji: “Naš prijatelj je otišao, a ja nastavio sa Sinišom još malo”.
Medenica ga pita što gube vrijeme, on joj odgovara da misli da je bilo važno da se ispričaju: “Naš zajednički prijatelj je dao ogroman doprinos političkim pobjedama u posljednjih nekoliko godina. I to se mora cijeniti… Siniši je on puno pomogao i zajedno smo stali iza njega kad je preuzeo ovu funkciju. Nedavno je došlo do prekida dobre komunikacije među njima, za mene neočekivano, tako da smo večeras riješili mnoge nesporazume i nadam se da će se stvari popraviti… potpuno smo svjesni svih Sinišinih limita, kao i njegove administracije. Ali, moramo pokušati izvući maksimum. Nemamo drugog izbora”.
Izgleda da Siniša nije grešan
Nenezić potom staje u Kusovčevu zaštitu, navodeći da u konkretnom slučaju “izgleda da Siniša nije grešan koliko smo mislili”… Istovremeno kudi direktora Uprave za inspekcijske poslove Opštine Tivat Jovicu Stojkovića, jer se “pokazao kao pogrešan izbor”.
Ko je grešan a ko nije: Predrag Nenezić
“Sjutra pišem detaljnije… osim toga što se kune u djecu da njegovi pozivi Podgorici nisu bili usmjereni u pravcu da skine odgovornost sa sebe i lokalne komunalne inspekcije, provjerio sam oprezno u Ministarstvu… izgleda da ne laže… svakako ćemo riješiti ovo, dogovorili smo i na koji način… ali i tražiti da se ispita kompletan pojas od Krašića do Solila”…
Obrazlaže da mu ne pada na pamet da brani ikoga, ali sramnim potezom naziva namjeru inspekcije da poruši bespravno izgrađeni objekat.
“Jer je ovo sramota. Komunalna i državna građevinska inspekcija bi imala posla godinu dana samo da popiše svu nedozvoljenu gradnju. Jovica Stojković se pokazao kao pogrešan izbor, loš čovjek, odmetnuo se. Međutim, komunalna zbilja nije imala nadležnost u zoni Morskog dobra. Što ih ne abolira od obaveze u konkretnom slučaju, gdje su mogli malo podmetnuti leđa iz poštovanja i obaveze”.
Medenica, međutim, tvrdi da je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) rečeno da je to nadležnost komunalne, “ali je Kusovac rekao da on to ne može”.
“Moglo se lokalno završiti. Sada je teško izvući se. No biju me vjetrovi vječito mimo bilo koga. Laže te Kusovac”.
Ona potom govori da je sada uzaludno pričati bilo šta.
“Krenulo je šetalište od nas i 30 m i stalo. Ne može me niko ubijediti da nije postojala namjera. Tu je suština a ne u posljedici koja je višestruka i mene pogađa. No pogađalo me i teže i mučnije, pa dako i ovo prođe. Izdržaću ili će i drugi osjetiti kunem ti se”, poručuje Medenica.
Ona se zahvaljuje Neneziću i govori mu da se više ne opterećuje tim slučajem.
Odgovara da neće to pustiti tako lako i najavljuje otvaranje novih žarišta: “A, ne, ne…ovo ne puštam… imam plan. Otvorićemo nova žarišta na puno ostalih mjesta… ja ću se baviti time. Pa ćemo da vidimo ko koga štiti i ćuti o neuporedivo većim uzurpacijama prostora. Tako ćemo i da skrenemo pažnju sa ovoga… vjeruj mi da ni ja nisam znao za mnoge divlje poduhvate, nije mi to ni posao. Ali, sada će biti. Ne znaš koliko sam uporan, kad se zainatim”.
On joj potom šalje spisak sa imenima divljih graditelja i uzurpatora državne imovine, a ona konstatuje da je riječ o pozamašnom dokumentu.
“Nisam baš ovoliko očekivao. E sad ćemo malo da otvorimo priču po medijima. Samo da pažljivo pogledamo i da ne potkačimo nekog našeg… ili da opalimo rafalno. Nisam pametan”.
“Ja sam ničija izgleda”, odgovara tadašnja šefica pravosuđa.
“Sad si me baš nasmijala. Hahahhahaa… taman tako ispada. Užas”.
Izbori su, strpi se
Početkom juna iste godine, Nenezić obavještava Medenicu da nije u medije postio ništa iz onog izvještaja, pravdajući to mogućim lokalnim izborima u Tivtu.
“Nisam pustio u medije ništa još iz ovog izvještaja, jer postoji mogućnost da izbori u TV budu 5. jula. To bi nam napravilo štetu. Ukoliko se nađe način da se lokalni spoje sa parlamentarnim, onda sve ovo ide odmah u javnost. Bolje prije, nego kasnije. I to onda skreće pažnju na sve ostale bezobrazne divlje gradnje”.
Medenica ga, međutim, kudi:
“Ni ono prvo nijeste poslali. Ja sam ga dala Premijeru. Ni ovdje nema nijedno ‘ime’ koga ne treba dirati, a ja ih znam.
Na mene i Gaga se slomilo zato što je to Kusovac htio. Sram ga bilo. Što reče Premijer, što šetalište ne počeše od početka nego od kraja. Sada je ovo već dobilo formu poslaničkog pitanja i Miloš mi strada ni kriv ni dužan. O svemu ovome nije imao pojma a posta žrtva. Van sebe sam. No konsolidovaću se i nekog će dobro zaboljeti”.
“Mene više briga za sve. 40 g radim za državu i sa njim a zid koji se nogom može srušiti treba da me kompromituje. E za to neko mora da plati. Vjeruj mi”.
Nenezić se pravda da spisak može odmah “da pusti”, ali “već 15 dana vijećamo oko dana izbora”.
“Kunem ti se, Kusovac je gnjida, ali nije prevario u ovom slučaju. Od straha”.
“Zašto je počeo šetaliste od naših kuća????????”, piše Medenica.
“E to ne znam”….
Par dana kasnije, Medenica mu javlja da kreću bageri za rušenje…
“Ne znam da li si u toku, a jesi sigurno. Sjutra a zora u 7 inspektor Lakušić sa asistencijom 10 policajaca ide da ruši zid. E sada ću i ja da rušim bez pardona. Igrate igru u kojoj je glavni lik Vesna kriminalka. Neće moći. Malo ćemo more uzburkati. Možda bude i potopljenih”…
Ona kasnije šalje da se “Miloš moj” angažovao debelo i da je uočio da iz Krtola nikoga na spisku nema.
“Sve pljuvači države iz DF, URE, vlasnici opozicionih listova i mnogi drugi na koje nećete i ne smijete. Sve je slikao i sada ću ja sjutra početi objavljivati da bih njega zaštitila, jer on je vrlo ranjiv. Ja i Gago ćemo ovo preživjeti kao i mnogo drugo, ali on postrada ni kriv ni dužan”.
Krivična prijava i srušen zid
MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Medenice i Arsića, optužujući ih da su počinili krivilčna djela – protivpravno zauzimanje zemljišta i građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, ali to nije rezultairalo procersuiranjem sina tadašnje predsjednice Vrhovnog suda i njenog kuma, DPS-u bliskog tivatskog biznismena.
Urbanističko-građevinska inspekcija tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), početkom juna 2020. srušila je bespravno izgrađene zidove na trasi javnog šetališta.
MORT kojim je tada rukovodio premijer Duško Marković (DPS) prethodno je odbio zahtjev za slobodan pristup informacijama MANS-u koji je u junu 2020. tražio na uvid sva rješenja inspekcije u vezi sa divljom gradnjom na obali mora u Krašićima, na državnim parcelama ispred vila Medenice i Arsića.
MORT je u rješenju o odbijanju zahtjeva MANS-a naveo da bi “objelodanjivanje tražene informacije značajno ugrozilo interes vršenja službene dužnosti ovog Ministarstva, a samim tim i dalje planiranje i vršenja inspekcijskog nadzora”.
Puštaj spisak ili ga ja šaljem medijima
Nenezić danima “vrti” Medenicu oko objavljivanja u medijima spiska divljih graditelja, a ona mu prijeti da će to učiniti ona, ako on već neće…
“Gago mi veli da ima dosta naših na ovom spisku. Ali, je bih sve pustio u javnost. Šta misliš”, pita Nenezić.
Medenica kaže da ima, ali mu govori da to dâ medjima i sugeriše kojima.
Nenezić odgovara da je već dao jednom dnevnom listu, ali da je priča zastala zbog mogućih izbora…
“Sve treba pustiti, ako i nećete, ja ću i to sa slikama”, kaže Medenica.
“Nebitno. Meni je pritisak na milion zbog ovog bezobrazluka, a tebi na milijardu. Hoćemo li da ovo sad pustimo u kompletu? Meni je stiglo prije sat vremena… I znamo za to samo samo nas troje. Ti, Gago i ja… a ja znam kako ću… možda to i nije uopšte tako loše ni za izbore. Svakako se ubismo, u svaku kuću smo ušli. I dobili bi apsolutnu većinu ponovo da su izbori bili 5. aprila, iako mi to niko osim Predsjednika nije vjerovao”.
“Puštaj ili ću ja”, poručuje Medenica.
“Ja sam ti još onda rekao da je to najbolji način. Onaj izvještaj je bio nepotpun, strah ih je bilo da sve odrade, sram ih bilo. Pa sam čekao dopunu. A i lokalni izbori su mi bili problematični, jer još nemamo datum… dogovoreno. Daj mi dva dana max. da organizujem”…
“Samo me čuvaj, molim te. Na sve su spremni, a ja sam ovdje sa familijom. Već sam imao dva fizička sukoba u proteklih godinu dana u ovom grotlu od Tivta, koje počinje da liči na Budvu. A imam 50 godina i bruka je da se sa djecom od 25-30 godina hvatam za vrat. Užas”, piše Nenezić.
“Ne sekiraj se. Nijesam te do sada pominjala, pa neću ni dalje”, odgovara Medenica.
Na sjeveru Crne Gore, umjereno oblačno sa dosta sunčanih intervala, ali naročito u popodnevnim satima s uslovima za prolaznu kišu ili pljusak uz grmljavinu. Vjetar slab, na planinama umjeren, sjeverni. Temperatura do 28 stepeni. Na jugu pretežno sunčano uz porast temperature, sjutra do 33 stepena.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren, na području Barske i Ulcinjske rivijere i jak, sjeverozapadni. Temperatura mora 25 stepeni.
CRNA GORA tri dana – sjever
Narednih dana na sjeveru dalja stabilizacija vremenskih prilika. Još samo u subotu ima uslova za popodnevni prolazni pljusak. U nedjelju pretežno sunčano i još toplije. U subotu vjetar umjeren, na planinama pojačan, sjeverni.
CRNA GORA tri dana – jug
Na jugu za vikend sunčano, tokom noći uz slab do umjeren sjeveroistočni, a tokom dana sjeverozapadni vjetar. Temperatura u porastu, u nedjelju do 37 stepeni.
Danas je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo četiri krivične prijave Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici protiv stranih državljana zbog osnovane sumnje da su lica V.M, H.Č, A.P, G.M. dostavila lažne i neistinite obrazovne isprave, za koje su nadležne srednje škole u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave o stečenom srednjem obrazovanju, utvrdile da nisu vjerodostojne.
Kako je saopšteno, osnovano se sumnja da su lica V.M, H.Č, A.P, G.M. izvršili/le krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
„Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema“. kaže se u saopštenju.
Dodaju da je taj resor do sada je podnio 26 krivičnih prijava u 2024. godini.
„Što je pokazatelj spremnosti da se na put stane ovakvim zloupotrebama, koje su nedopustive, kako za obrazovni sistem, tako i za cjelokupno društvo“, kaže se u saopštenju.
