U susret špicu glavne turističke sezone zabilježene su gužve na graničnim prelazima u Crnoj Gori.
Kamere su zabilježile da su danas pojačane gužve na ulasku u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine BiH i Srbije.
Veće su gužve na izlasku iz Crne Gore prema Albaniji i Hrvatskoj.
Vanraspravno vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je odluku da ukine pritvor Berancima Denisu (47) i Erdanu Adroviću (27), kojima je na teret stavljeno krivično djelo nanošenje teških tjelesnih povreda u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.
– Obojica se nalaze na slobodi. Određena im je mjera nadzora zabrana prilaska oštećenom – saopštili su iz Višeg suda.
Adrovićima se na teret stavlja da su 13. maja ove godine, oko 10.30, u hodniku zgrade Osnovnog suda u Beranama, sposobni da shvate značaj svoga djela i upravljaju svojim postupcima, zajedničkim djelovanjem, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir.
– Vršili su nasilje prema oštećenom pravnom zastupniku Aleksandru Simonoviću, advokatu iz Berana, koji je obavljao poslove od javnog značaja. Advokat je postupao u predmetu Osnovnog suda u Beranama po tužbi Amre Mucević radi prestanka izdržavanja. Sudija Ljubinka Miletić udaljila je okrivljenog Denisa Adrovića iz sudnice, jer je tokom glavne rasprave pravio grimase u vidu prijetnji, klimao glavom prema oštećenom i prilikom izlaska iz sudnice klimajući glavom uputio riječi prijetnje „vidjećeš ti“.
Nakon završene rasprave, Erdan Adrović i oštećeni Stojanović su izašli iz sudnice, a Denis Adrović je oštećenog uhvatio za ruku i prijetio mu. Pokušao je da ga udari, a kada je Stojanović podigao torbu pokušavajući da ga drugom rukom odgurne od sebe, stisnutom pesnicom ga je udario u glavu. Nakon toga, Stojanoviću s leđa prilazi Erdan Adrović i stisnutom pesnicom ga udara u lice, usled čega je advokat pao na betonsku podlogu. Tom prilikom je zadobio tešku tjelesnu povredu – piše u rješenju o pokretanju istrage.
Šoljice, bijele sa plavom crtom, bile su dio života svakoga ko je rođen u Jugoslaviji. Šoljice Jugokeramike, piše Danas, bile su dio svakodnevnog života – od vrtića do restorana. Pilo se iz njih sve, od jogurta i toplog mlijeka, preko bijele kafe, do obične kafe i čaja. Tete u borosanama donosile su ih na poslu, u vrtiću, kafani, a njihov dizajn ostao je upamćen kao dio kolektivnog sjećanja.
Jugokeramika, kompanija iz Zaprešića kraj Zagreba u Hrvatskoj, koja se bavila proizvodnjom keramičkih i porcelanskih proizvoda, bila je simbol jednog vremena u zemlji koja više ne postoji, navodi se u tekstu ovog medija. Osnovana 1953. godine, kako piše, ubrzo je postala sinonim za kvalitetan industrijski dizajn u Jugoslaviji.
Od svog početka, ova kompanija je imala dizajnersko odjeljenje koje su predvodile Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar, piše Danas. Kompanija je bila poznata po širokom asortimanu proizvoda, od tanjira i šoljica do vaza i čajnika.
Jedan od njihovih najpoznatijih proizvoda, navodi se, bio je ugostiteljski servis Arena, poznatiji kao „servis s plavom crtom“. Ovaj set tanjira i šoljica postao je simbol „socijalističkog“ turizma i mogao se naći u fabrikama, školskim kafeterijama, hotelima, restoranima i na dalmatinskim terasama.
Šoljice sa plavom crtom
Plava crta, koja je krasila ove proizvode, bila je znak prepoznatljivosti, a mnogi su naučili da jedu na tim tanjirima.
Dizajnerke Anica Kuhta Severin i Marta Šribar, koje su osmislile servis Arena, ostavile su neizbrisiv trag u jugoslovenskom dizajnu.
Njihov rad je priznat i nagrađivan na mnogim domaćim i međunarodnim konkursima, a proizvodi Jugokeramike bili su izloženi na XI Milanskom trijenalu 1957. godine, kao dio nagrađenog jugoslovenskog enterijera, piše Danas.
Fabrika Jugokeramike zatvorena je 2009. godine, kako se navodi, ali je prethodno Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu poklonila oko 400 predmeta i bogatu dokumentaciju sa originalnim skicama i nacrtima. Ovaj arhiv predstavlja izuzetnu rijetkost među preduzećima bivše Jugoslavije i čini vrijedan prilog istoriji dizajna na ovim prostorima.
Upravo su ti komadi bili izloženi i u Beogradu, 2013. godine na izložbi „Porcelanski sjaj socijalizma: Dizajn porcelana Jugokeramika/Inker, 1953–1991″, piše u tekstu. Posjetioci su mogli da vide prvi tanjir koji je izašao iz fabričke peći, omiljene servise potrošača, nagrađivane proizvode, probne serije, izvođačke nacrte, fotografije i skice.
Posuđe za ugostiteljske objekte, uključujući servis Arena i prepoznatljive šoljice sa plavom crtom, ostaje sinonim za jugoslovenski turizam. Ova priča o Jugokeramici i njenim čuvenim šoljicama podsjeća nas na bogatu tradiciju industrijskog dizajna i nostalgična vremena jedne zemlje koja više ne postoji.
Danas još samo možete da ih nađete na sajtovima za prodaju polovne robe i cijena jedne je uglavnom 1.000 dinara (oko 8,5 eura), piše Danas.
Jugokeramika…
Svaki jugosloven je popio bar kafu ili čaj iz ove šoljice. pic.twitter.com/naelBtIhI0— 💫 Safir 💫 (@safir_mala) February 13, 2023
U eri interneta i društvenih mreža, način na koji konzumiramo vijesti se drastično promijenio. Nekada je čitanje novina uz jutarnju kafu bilo nezaobilazni ritual, ali danas su društvene mreže poput Fejsbuka i Tvitera postale primarni izvor informacija za mnoge.
Borba štampanih medija za relevantnost
Uprkos dominaciji društvenih mreža, Indija je na putu da do 2026. godine postane peto najveće tržište novina u svijetu po prihodima i da do 2025. godine pretekne Kinu po broju čitalaca novina. Međutim, globalno gledano, tiraži novina bilježe značajan pad jer su ljudi, po sili navike, počeli da se oslanjaju na društvene mreže za svoje dnevne doze vijesti i stavova.
Štampani mediji se bore za relevantnost u doba interneta, a komodifikacija vijesti je promijenila novinarstvo na globalnom nivou. Na nama je da se angažujemo u razlikovanju mišljenja od činjenica i hvalisanja od dokaza u novom, post-istinskom svijetu u kojem živimo.
Lažne vijesti i manipulacija algoritmima
Sa pojavom društvenih mreža i interneta, lažne vijesti su počele da šire svoje pipke. Širom svijeta raste manipulacija algoritmima društvenih mreža i pretraživača kako bi se doprlo do šire publike i obmanjivali konzumenti vijesti. Lažni video klipovi, vijesti sa montiranim medijskim logotipima, botovi, plaćeni komentatori postali su uobičajena pojava.
Stvari se komplikuju kada čitaoci ne provjere činjenice. Oni imaju tendenciju da prihvate ono što vide, čitaju i čuju kao nepobitnu istinu. Zato je konj lažnih vijesti već pobjegao iz štale i juri punom brzinom.
Društvene mreže diktiraju koje vijesti vidimo
Društvene platforme vladaju kada je riječ o vijestima i informacijama koje konzumiramo. Naši prijatelji na društvenim mrežama su preuzeli ulogu urednika odlučujući šta ćemo vidjeti. Članak se obično „lajkuje“ i dijeli više puta prije nego što ga mnogi vide u svom feedu.
Očigledno je da društvene mreže i vaši prijatelji vrše značajnu kontrolu nad tim koje vijesti vidite, a koje ne. U doba društvenih mreža, vijesti putuju brzinom svjetlosti. Sa sužavanjem raspona pažnje, današnje vijesti će sjutra biti papir za ribu i čips. Tamo je svijet gdje pas jede psa.
Kada neka priča postane viralna na Fejsbuku ili Tviteru, svake druge novine se kače za istu priču i ažuriraju je na svojim sajtovima kako bi privukle saobraćaj. I štampani i elektronski mediji moraju da budu u toku sa trendovima da bi ostali na površini.
Uticaj društvenih mreža na novinarstvo
Uspon društvenih mreža nije uticao samo na način na koji publika konzumira vijesti, već i na samu novinarsku profesiju. Novinari sada moraju da budu prisutni na platformama poput Tvitera i Fejsbuka, ne samo da bi dijelili svoje priče, već i da bi pratili trendove, prikupljali informacije i stupali u interakciju sa svojom publikom.
Društvene mreže su takođe omogućile pojavu „građanskog novinarstva“, gdje obični ljudi mogu da izvještavaju o vijestima i dijele ih sa širokom publikom. Ovo je dovelo do demokratizacije novinarstva, ali i do zabrinutosti oko kvaliteta i pouzdanosti informacija koje se šire na ovaj način.
Tradicionalne medijske kuće moraju da pronađu ravnotežu između brzine koju zahtijevaju društvene mreže i temeljnosti koju zahtijeva kvalitetno novinarstvo. Instant objavljivanje i viralno širenje priča mogu biti primamljivi, ali novinarski integritet i tačnost uvijek moraju biti na prvom mjestu.
Budućnost novinarstva u digitalnom dobu
Kako se medijski pejzaž nastavlja mijenjati pod uticajem tehnologije i društvenih mreža, budućnost novinarstva će zahtijevati kontinuiranu adaptaciju i inovacije. Medijske kuće će morati da pronađu nove poslovne modele kako bi ostale održive u eri gdje su vijesti često besplatne i lako dostupne.
Istovremeno, uloga profesionalnih novinara kao čuvara istine i nosilaca odgovornosti će postati još važnija. U moru informacija i dezinformacija, pouzdani i kredibilni izvori će biti dragocjeni.
Obrazovanje publike o medijskoj pismenosti će takođe biti ključno. Čitaoci i gledaoci moraju biti opremljeni vještinama da kritički procjenjuju informacije koje primaju, provjere izvore i prepoznaju lažne vijesti.
Dok se svijet novinarstva nastavlja razvijati, suština profesije ostaje ista – težnja za istinom, služenje javnom interesu i davanje glasa onima koji se često ne čuju. Bez obzira na platformu ili format, ove vrijednosti moraju ostati u srcu novinarstva ako želimo da ono opstane i napreduje u digitalnom dobu.
AMSCG
U Crnoj Gori saobraćaj je umjerenog tokom dana i pojačanog intenziteta na važnijim putnim pravcima u zemlji. Vozačima se savjetuje oprezna vožnja prilagođena vremenskim i saobraćajnim uslovima. U zonama radova mogu se očekivati povremena ograničenja ili obustave, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila. U intervalu od 12.00. do 14.00 časova obezbjeđuje se slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta Sokolovina na regionalnom putu R -10 Đurđevića Tara –Mojkovac u mjestu Sokolovina.
Do 29. juna doći će do potpune obustave saobraćaja za sve vrste vozila u intervalu od 14.00 do 19.00 sati, zbog izvođenja radova na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo polje –Vidrovan, u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine-Nikšić-Danilovgrad.
Na magistralnom putu M-2 dionica Poda – Berane odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila do 30. juna u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 14.00 do 17.00 sati.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenicno odvijanje saobracaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Do 30. juna promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Do 30. juna promjenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a odobrava se povremena potpuna obustava saobraćaja ne duža od 15 minuta zbog izvođenja radova regionalnog puta R-1 dionica Cetinje – Njeguši raskrsnica za Cekanje.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22.Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 20 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna nažalost poginula, tri su zadobile teže, a sedam lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Zabrana saobraćaja za teretna vozila do 15. septembra
Do 15. septembra zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona svakim danom na sljedećim djelovima magistralnih i regionalnih puteva:
M-1 (GP Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat ( Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj-GP Sukobin),
M-2 (Podgorica-Sotonići-Petrovac),
M-2 (Podgorica-Mioska-Kolašin),
4. M-10 (Podgorica-Cetinje-Budva), u vremenu od 17.00 do 22.časa za podtačke 1 do 4 ove tačke, Na regionalnim putevima:
R-1 Kotor-Trojica (raskrsnica sa M-1) opština Kotor do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25) opština Cetinje,
R-29 dionica Bar 2-(tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj u vremenu od 07.00 do 22.00 sata za podtaćke 5 i 6 ove tačke.
2. Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje-tzv.kampera u periodu od 15.06. do 15.09.2024.godine svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 sata na dionicama regionalnih puteva: 1. R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25) opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1) opština Kotor iz smjera Njeguša u smjeru Kotora, 2. R29, dionica Bar 2- (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika,
3. R-25.1 dionica Medjuvršje-Lovćen, od parkinga do Mauzoleja u oba smjera. Zabrana iz tačke 1 podtačke 1,2,3,4 i 6 ove Naredbe ne odnosi se na vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za odžavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1 od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
VREMENSKA PROGNOZA
U Crnoj Gori će danas biti pretežno sunčano vrijeme, dok će maksimalna dnevna temperatura biti 37 stepeni.
Na sjeveru Crne Gore, sjutra sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren, dominantno južni. Temperatura do 34 stepena.
CRNA GORA – jug
Na jugu takođe sunčano. Vjetar slab i promjenljiv, a temepratura do 36-37 stepeni.
More malo talasasto, prema kraju dana i tokom noći u jačanju. Vjetar slab, uglavnom južnih smjerova. Temperatura mora 25 stepeni.
CRNA GORA tri dana – sjever
Narednih dana na sjeveru u ponedjeljak sunčano, krajem dana uz naoblačenje. U utorak pretežno oblačno s pokojim sunčanim periodom, ali i sa čestom kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab i promjenljiv, a od utorka temperatura u naglom padu.
CRNA GORA tri dana – jug
Na jugu sunčano do ponedjeljka. Od utorka i dalje dosta sunca, ali znatno više oblaka, a biće i kiše, pljuskova i grmljavine, ponegdje i kratkotrajnih nevremena, uglavnom u drugom dijelu dana i uveče. I na jugu i primorju znatno prijatnije, od utorka slijedi nekoliko dana s temperaturom oko 30 stepeni.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je on lično predložio rezoluciju o Jasenovcu, i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nema ništa sa tim.
„Ova ideja je izvorno naša, ja sam je predložio, Milan Knežević podržao i mi smo je saopštili premijeru Milojku Spajiću. To nikakve veze nije imalo sa Srbijom ili predsjednikom te zemlje Aleksandrom Vučićem ili bilo kim“, kazao je Mandić u emisiji Slobodna zona na TV Prva.
Kaže da ne moraju da ideu ni u jednu ambasadu u Podgorici da pitaju šta da rade, niti u Beograd.
„Mi izuzetno poštujemo naše kolege i vlasti i u Srbiji i RS, imamo dobre odnose, to je normalno. To je na korist Crne Gore“, kaže Mandić i ukazuje na veliku trgovinsku razmjenu između dvije zemlje i investicije iz te zemlje.
Kaže da je Vučić meta napada svuda u regionu, i da se o njemu govori kao o čovjeku koji je svuda upleo svoje prste.
„Zato što će neko da napiše da je Mandić ili Knežević marioneta, onda mi treba da kažemo e prekinućemo odnose sa Beogradom. Ta besprizorna kampanja kojom se pokušava srpski narod posvađati, ta kampanja neće proći. Makar ne kod odgovornih političara“, istakao je Mandić.
Pozvao je politička rukovodstva Srbije i Republike da obiđu Crnu Goru za Petrovdan, 12. jula.
Spajić darovit političar, ne mislim da bježi od parlamenta
Govoreći o Milojku Spajiću, kaže da će se premijerski sat održati u ponedjeljak, i da ne smatra da premijer bježi od parlamenta.
„Premijerski sat će se održati 1. jula. Prije 7 – 8 dana dio opozicije tražio je da to bude u ponedjeljak, i ti koji su dali taj predlog odustali su od njega. Trudim se da nađem rješenje. Danas je opozicija proceduralno saopštila svoj stav. U ponedjeljak nastavljamo sjednicu. Doći će Spajić. Ne mislim da će se nešto značajno promijeniti za ta dva dana, ili se danas baš moralo izgovoriti nešto što se ne može izgovoriti u ponedjeljak“, kazao je Mandić.
Dodaje da je stava da premijer uvijek treba da bude na raspolaganju parlamentu.
„Ne mislim da bježi od parlamenta. On je jedan od naših političara koji su bili bez političkog iskustva 2020. godine. Sjećam se da je Spajić radio političku kampanju kada smo pobijedili režim DPS-a 2020. godine. Aktuelnog predsjednika države sam tek nešto kasnije upoznao u političkom životu CG. Ali je Spajić progovorio jednim drugačijim jezikom u odnosu na sve nas i iz vlasti i opozicije, koji su sebe obilikovali kroz neke političke i partijske borbe. Zbog tog njegovog rječnika, političari sa Zapada u njemu vide novu energiju“, kaže Mandić.
Dodaje da je to razlog zbog kojeg Spajić može lakše do dođe do finansijske pomoći za investicije.
„Ja mu odajem priznanje da je tu pokazao jednu darovitost u komunikaciji sa predstavnicima politike i kapitala sa Zapada. Ono što doživljavam kao neodstatak je da je mnogo važno da ima osjećaj za politiku koja se vodi u CG. I na zapadu se živi kroz političke stranke, parlamenti su mjesta oblikovanja političkog života i na zapadu“, naveo je Mandić.
„Hrvatska je do sada podržavala Crnu Goru u pristupnim pregovorima uvjerena kako ta država istinski želi da osigura svoje mjesto u Evropskoj uniji. Predsjednik Milanović smatra kako evropska Crna Gora mora pronaći snage da vodi državnu politiku u svom interesu“
Obostrana dužnost je da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu, a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u razgovoru sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem.
Milatović je na mreži X napisao da je razgovarao sa Milanovićem nakon što je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzenu.
„Složili smo se da je naša obostrana dužnost da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu; a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, koji niko ne poriče i čije se godišnjice već decenijama zvanično obilježavaju“, rekao je Milatović.
Dodao je da su na vanjskopolitičkom planu prioritet Crne Gore dobrosusjedski odnosi i EU integracije.
Upravo sam razgovarao sa Predsjednikom Republike Hrvatske gdinom Milanovićem.
Složili smo se da je naša obostrana dužnost da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu; a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, koji niko ne poriče i čije se godišnjice već… pic.twitter.com/mTu0YgKkfG
— Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) June 29, 2024
„Republika Hrvatska je naš prvi EU susjed, zato posebnu pažnju moramo posvetiti očuvanju dobrih međusobnih odnosa“, kazao je Milatović.
Iz kancelarije predsjednik Hrvatske je saopšteno da je Milanović prenio Milatoviću svoj stav kako je spomenuta rezolucija štetan dnevnopolitički akt.
„Koji nepotrebno opterećuje odnose dviju država te kako je potrebno nastaviti graditi dobrosusjedske odnose dviju država kako bi se izbjegle neželjene posljedice donošenja spomenute rezolucije. Hrvatska je do sada podržavala Crnu Goru u pristupnim pregovorima uvjerena kako ta država istinski želi da osigura svoje mjesto u Evropskoj uniji. Predsjednik Milanović smatra kako evropska Crna Gora mora pronaći snage da vodi državnu politiku u svom interesu“, piše u saopštenju kancelarije predsjednika Hrvatske.
Pored nesporne činjenice da Predsjednik Vlade Milojko Spajić, u skladu sa članom 23. Zakona o sprječavanju korupcije, nije prijavio određenu kriptoimovinu koju je nesporno imao u vrijeme kada ju je trebao prijaviti, napisao je na X mreži savjetnik predsjednika za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić.
Ističe da je time grubo i svjesno prekršio zakon.
“Očekujemo da će na predstojećem kontrolnom saslušanju, pored drugih pitanja, biti i ono suštinsko – da li je Spajić svjesno investirao u obmanjući projekat Do Kvonove kompanije koja se bavila piramidalnom prevarom, ili se prilikom investiranja navodno nije dovoljno razumio u finansijske tokove. Bez obzira na odgovor premijera, njegova odgovornost u oba ova slučaja bila bi ista -nepostojanje legitimiteta za vođenje Vlade. Samo se nadamo (za promjenu) da ćemo jednom čuti istinu”, kazao je Vukšić.
Pored nesporne činjenice da Predsjednik Vlade g-din Milojko Spajić, u skladu sa članom 23. Zakona o sprječavanju korupcije, nije prijavio određenu kriptoimovinu koju je nesporno imao u vrijeme kada ju je trebao prijaviti i time grubo i svjesno prekršio zakon 1/3
— Dejan Vukšić (@VuksicDejan) June 29, 2024
I poslije svega, dobijete ovakvu kulturnu i civilizovanu poruku, kazao je lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj povodom obraćanja premijera Hrvatske Andreja Plenkovića o usvojenoj Rezoluciji o Jasenovcu.
“Mislim da i nakon svega, odnos treba da ostane odličan, da je većinska Crna Gora – Evropska, i proevropski orijentisana, i da želi nastaviti odlične odnose sa Hrvatskom, a da je jučerašnja poruka iz Crne Gore slučajna i na ivici većine od samo 41 poslanika od ukupno 81, a da još najmanje desetak poslanika nije glasalo iz uvjerenja, već da se ne odupre većinskom mišljenju partija”, kazao je on.
“Rijaliti poruke koje su se juče čule iz Skupštine su trenutna elementarna nepogoda, koja kao i svaka nesreća nanosi štetu, ali će je evropska i većinska Crna Gora znati kako da je sanira u narednom periodu. Sanirali smo i sramni napad na Dubrovnik i upravo Republika Hrvatska nam je pružila ruku podrške”, navodi Đeljošaj.
Ističe da kao i 1991. godine, albanski političari su znali kako da se odnose, njihovi poslanici u ime Albanskog naroda i Albanskog foruma nijesu dali legitimitet takvom aktu ni ulaskom u skupštinsku salu tokom jučerašnjeg dana.
“Jučerašnje glasanje nema nikakve veze sa žrtvama, kojima se poklanjamo i poštujemo i svakako osudjujemo zločine bilo gdje da su učinjeni, već je bila potreba za rijaliti predstavom. I da, kao što sam i obećao, nakon IBAR-a slijede nove odluke i preispitavanja, veoma brzo, jasno i odlučno!”, napisao je on.