Nakon još jednog crnog dana na crnogorskim putevima kada su u udesima stradala dva mladića, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović apeluje na vozače da odgovorno voze i tako čuvaju svoj i živote drugih.
Iako se zalaže za pooštrovanje kazni za nesavjesne vozače, Šaranović ističe da to nije mjera koju je moguće brzo sprovesti, ali da su pojačali kontrole i da preventivno djeluju.
Šaranović je ovo kazao na konferenciji za medije u vezi sa stvaranjem uslova za rad policije i nabavci novih vozila.
„Za to je neophodna jedna zakonodavna inicijativa koja mora biti iskordinirana sa parlamentom, vladom i sa drugim institucija iz sektora bezbjednosti, tako da je to svakako i sastavni dio strateškog plana koji treba da odgovori na ovu vrlu složenu problematiku. Svakodnevno apelujemo na vozače da se savjesno odnose na način što neće čuvati samo svoj život i svojih saputnika već i život drugih učesnika u saobraćaju. Nakon četiri godine policijski helikopter će svakog dana tokom trajanja turističke sezone nadzirati ključne saobraćajnice u Crnoj Gori. Već sada stvaramo pretpostavke da naredne godine Crna Gora, pored ostalog, dobije i sistem stacionarnih radara koji je, to je pokazala uporedna praksa, jedan od najdjelotvornijih načina kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda“, rekao je Šaranović.
Predsjednik Građanskog pokreta URA promoviše turističke potencijale Crne Gore, pa je u svom video-zapisu na društvenim mrežama pozvao građane i turiste da dođu u Plav, odnosno, kako je rekao, crnogorske Alpe.
„Poštovani građani Crne Gore, evo me na vidikovcu u Plavu. Plav je inače opština koja je možda turistički vrlo potcijenjena, ali koja je zaista nevjerovatan biser. Moja topla preporuka za sve građane Crne Gore, ali i za sve brojne posjetioce koji će doći tokom glavne turističke sezone da dođu u Plav i da vide ove nestvarne ljepote takozvanih crnogorskih Alpa“, kazao je Abazović
On je kazao da vjeruje da je osjećaj bolji nego u Švajcarskoj.
„Vazduh je čist, ljudi su vrlo gostoprimivi, tako da svaka preporuka. Dobrodošli u Plav, dobrodošli u Crnu Goru, u najljepšu zemlju na svijetu. Pozdrav i svako dobro“, kazao je u video-objavi Abazović.
Bio je bankar u Goldman Saksu, ministar finansija Crne Gore, osnovao pokret Evropa sad. Milojko Spajić je premijer Crne Gore od oktobra 2023. godine i ima velike planove. Sastanak sa evropskom političkom zvijezdom u usponu. Ovako je Stuttgarter Zeitung Magazin pisao o premijeru Spajiću.Ovako je Stuttgarter Zeitung Magazin pisao o premijeru Spajiću.
Intervju sa Spajićem prenosimo integralno:
On je sila na koju treba računati: Milojko Spajić koji ima 36 godina, jedan od najmlađih šefova vlada na svijetu i želi da od Crne Gore napravi ekonomsku, turističku i prije svega članicu EU.
Kako ovo da uspije? Razgovarali smo sa njim o tome.
ČOVJEK SA PODRŠKOM
Iako je Spajić svoju stranku osnovao tek 2022, ona je na izborima 2023. dobila preko 25 odsto glasova.
TA: Kada ste bili dijete, Crna Gora je još uvijek bila dio Jugoslavije. Kako se sjećate tog vremena?
Spajić: Rođen sam 1987. godine. To znači: Vrijeme kada sam počeo svjesno da sagledavam svijet oko sebe bile su godine od 1990. do 1993. godine, vrijeme jugoslavenskih ratova. Moja baka, moj otac, moja majka, svi su stalno gledali vijesti. Svi su bili zabrinuti, svi su bili uplašeni – a ja sam bio iznerviran jer nisam mogao gledati crtane filmove . To je jedino čega mogu da se sjetim o politici tog vremena. Crna Gora je bila jedina država u bivšoj Jugoslaviji na čijoj teritoriji nije bilo vojnih dejstava. Borbe su bile u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, u Sloveniji, na Kosovu, u Srbiji. Svuda. Ali u Crnoj Gori situacija je zapravo bila mirna i stabilna – osim straha koji je bio u vazduhu.
TA: Da li ste tada imali pojam o ekonomskoj situaciji?
Spajić: 1993. imali smo hiperinflaciju u Crnoj Gori jer smo bili ekonomski povezani sa Srbijom i zbog toga smo bili sankcionisani od strane UN. I rizikujući da zvučim kao razmaženo dijete, posebno iz perspektive okolnih naroda, sjećam se jednog dana kad su moji roditelji došli sa posla i nisu imali čokoladu za mene, da sam bio šokiran: Kako? Šta se dešava ovdje? Tada sam shvatio da se nešto veoma ozbiljno dešava. Mislim, kao petogodišnjak ne možete stvarno da razumijete razmjere ovih problema. Ali ako, čak i kao dijete, osjećate da ekonomija nije u redu, onda znate da se nešto loše dešava.
TA: Da li biste rekli da su ta iskustva kasnije uticala na vas?
Spajić: To vrijeme 90-ih, kada se sve raspalo, mnogo nas je koštalo u Jugoslaviji. Izgubili smo decenije i moji roditelji su izgubili svoju mladost. Njihove najproduktivnije godine su jednostavno potrošene. Cijela ova generacija se osjeća kao da njeni životi nisu imali dovoljno smisla. I vjerujem da je moj zadatak da im se donekle to nadoknadi. Distanciranje od tog osjećaja iz 90-ih je na kraju u srži onoga što radimo danas. Naša poruka je: Želimo da idemo naprijed, želimo napredak. Želimo da budemo dio EU, dio civilizovanog svijeta – a ne onoga što smo doživjeli u Crnoj Gori i regionu 1990-ih.
TA: Jednom ste izjavili da je Crna Gora u Vašoj viziji Švajcarska Balkana. Zašto Švajcarska?
Spajić: U godinama posle Drugog svjetskog rata, odnos Njemačke i Francuske je prije svega oblikovao Evropu kakvu danas poznajemo. To je bila, da tako kažem, početna varnica. Svjestan sam da je EU osnovalo šest zemalja, počevši od Evropske ekonomske zajednice za ugalj i čelik, i tako dalje i tako dalje. Ali početna varnica došla je iz Njemačke i Francuske. Bilo je i drugih zemalja, poput Italije, koje su imale tenzije ili neslaganja sa nekim drugim nacijama. Ideja kojom bi se taj nesklad mogao prevazići bila je vizija zajedničke budućnosti i ekonomije. To su bili zajednički projekti na kojima su mogli raditi ruku pod ruku i postali globalno konkurentni. I mislim da će ovako izgledati budućnost Balkana.
TA: Ali zašto onda Švajcarska od svih mjesta, koja nije članica EU?
MS: Jer u Švajcarskoj postoje ljudi koji govore njemački, ljudi koji govore francuski i ljudi koji govore italijanski. Baš kao i kod nas. Imamo Crnogorce, ali i one koji se izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati, Albanci, Bošnjaci. Sve etničke grupe koje postoje oko nas postoje i u Crnoj Gori. I imamo odličan odnos sa svakom zemljom na Balkanu. Slažemo se sa svim našim komšijama, čak i sa udaljenijim. Na Balkanu postoji veliki broj zemalja između kojih postoje tenzije ili koje imaju probleme jedna sa drugom. Ali sa svima njima, mi imamo odličan odnos.
TA: Kada će Crna Gora postati članica EU?
Spajić: Ovo je dvosmjerni proces. S jedne strane, Crna Gora se mora pripremiti za EU i mi to već radimo. Naporno radimo na tome. Od Evropske komisije mogli ste mogli čuti da je naša Vlada sa šest mjeseci uradila više nego u prethodnih šest godina. Očekujem da ćemo 2026. biti potpuno spremni da budemo dio EU. To je naš cilj. I onda to postoje politička odluka za EU. Kada nas želite tamo? Rekao bih da bi sa njihove tačke gledišta trebalo da bude potpuno logično da Crna Gora postane članica 2028. Mislim da ćemo tada to i postati. Crna Gora je već u suštini usklađena sa evropskim vrijednostima.
TA: Na šta mislite?
Spajić: Kada kažem evropske vrijednosti, mislim na: ZVBP, odnosno zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU, sa kojom je naša vanjska i bezbjednosna politika već u potpunosti usklađena – i vladavinu prava uopšte. U decembru prošle godine uspjeli smo u poslednjem trenutku da izbjegnemo i stavljanje na sivu listu…
TA: …tj. listu zemalja, za koje se smatra da ne sarađuju u poreskim pitanjima…
Spajić: …ali smo to uspjeli izbjeći donošenjem nekih od najprogresivnijih zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Mislim da smo sada u tome čak korak ispred i nekih zemalja EU. Veoma smo ponosni na našu borbu protiv korupcije, finansiranja terorizma i pranja novca, a protiv toga se borimo strogim zakonima i strogom primjenom. I zato mislim da Crna Gora za dvije godine više neće samo usvajati evropske vrijednosti, već će ih imati potpuno ugrađene.
TA: Sa druge strane, Crna Gora odavno ima određene evropske vrijednosti: koristi kao valutu euro.
Spajić: Da, to seže u vrijeme kada je Crna Gora htjela da se otcijepi od Miloševićevog režima. U to vrijeme smo imali jaku inflaciju i ideja je bila da se odvoje ekonomija i ekonomski efekti od Miloševićeve vlade. Zato je njemačka marka uvedena kao zvanična valuta Crne Gore devedesetih godina – uz odobrenje njemačke Bundesbanke, naravno. I kada je Njemačka ušla u eurozonu, i mi smo otišli sa njom. Zanimljivo je da je u neku ruku naša centralna banka, u kojoj se obrađuju sve transakcije, Bundesbank u Frankfurtu. Iz perspektive monetarne politike, to je naša matična centeralna banka. To nam je na kraju pomoglo da stabilizujemo inflaciju. Inflacija u Crnoj Gori je trenutno približno na nivou prosječne inflacije u EU.
TA: Ali prosječna inflacija u EU je u ovom trenutno prilično visoka.
Spajić: Da, i naravno naši građani nisu baš srećni zbog ovih dešavanja posljednjih godina. Ali radimo na povećanju primanja naših građana i pokušavamo da ublažimo dalji inflatorni pritisak na prosječnog potrošača.
TA: Jedan od najvažnijih sektora crnogorske privrede danas je turizam. Ali iako je Crna Gora povoljno smještena na Jadranu i koristi euro kao svoju valutu, udio posjetilaca iz zapadne Evrope je trenutno još uvijek nizak. O čemu se zapravo radi?
Spajić: To je istina, ali trenutno završavamo tenderski proces koji vodi Međunarodna finansijska korporacija Svjetske banke za dodjelu koncesija za dva naša aerodroma. Naši aerodromi su trenutno usko grlo za naš turizam. Nisu dovoljno veliki da zadovolje potrebe turista, posebno zapadnoevropskih. Trenutno to mijenjamo. Pored toga, od jula će biti puštena u rad pomorska linija od Bara do Ankone, što će znatno olakšati dolazak u Crnu Goru. I želimo da gradimo više autoputeva ka EU. Turista iz Bavarske teško da će letjeti na Jadran, on želi da sjedne u svoj auto i odveze se tamo – jer je tako navikao. Tako da ćemo u skladu sa tim unaprijediti našu infrastrukturu da nam dolazi više ljudi iz zapadne Evrope. To je naša agenda.
TA: Naime?
Spajić: Želimo da Evropljani vide kako je naša zemlja lijepa, koliko su naši ljudi ljubazni i kako je naša hrana fantastična. Tako da požele da postanemo dio EU. U posljednje vrijeme sve više Njemaca odlučuje da kupuje nekretnine u Crnoj Gori i da ovdje radi i živi. Ovo nam je posebno drago jer se Njemačka zalaže za kvalitet i visoke standarde u očima Balkana i ostatka svijeta.
Spajić je u aprilu posjetio kancelara Olafa Šolca u Berlinu. On takođe očekuje da će Crna Gora uskoro ući u EU.
TA: Ako želite da putujete u Crnu Goru javnim prevozom, trenutno je potrebno 42 sata od Minhena.
Spajić: Da, to je tačno. Ali imam dobre vijesti: prošlog decembra smo potpisali ugovor sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj o rekonstrukciji postojeće željezničke infrastrukture između primorskog grada Bara i našeg glavnog grada, radi optimizacije Podgorice. Tražimo sredstva za ostatak željezničke pruge od Podgorice ka sjeveru. A mi ćemo na ljeto aplicirati za još jedan sporazum sa EIB i EBRD. Infrastruktura u Crnoj Gori do sada je finansirana sredstvima iz vanevropskih zemalja. Ali mislim da ako si geopolitički vezan za Brisel, treba da se finansiraš i preko Brisela. To je moja filozofija i veoma sam srećan zbog ovog pravca.
TA: Još jedna oblast na koju se želite da se fokusirate ekonomski su obnovljivi izvori energije. Kakav je plan ovdje?
MS: Imamo veoma ambiciozan plan kada je u pitanju zelena energija. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u regionu koja ima tako veliki potencijal za proizvodnju zelene energije. Imamo vjetroparkove i ima investitora iz Njemačke koji žele da ulažu u vjetroparkove. Imamo zaista velike, moćne solarne sisteme, imamo hidroelektrane. A imamo i podmorski kabal do Italije, posebno do južne Italije, gdje su kilovat sati i cijene struje među najskupljim u Evropi. Proizvodnja zelene energije u Crnoj Gori, a zatim njen izvoz u južnu Italiju bio bi dobar model za potencijalne investitore.
TA: Prije svoje karijere u politici radili ste u oblasti finansija i kao kreditni analitičar za Goldman Sachs. Da li biste rekli da ste potpuno promjenili stranu ili da je posao šefa Vlade sličniji radu u banci nego što se misli?
Spajić: Jednom sam imao mentora koji mi je rekao: „Ti si veoma optimistična i vesela osoba i zato bi trebao da postaneš analitičar prodaje akcija.“ Zato što kada pokušavate nešto da prodate, morate biti optimistični i sigurni u budućnost, život, sve. “Ali”, rekao je moj mentor, “prvo bi trebalo da uradite nešto potpuno drugačije da biste sebe oblikovali”. Pa sam odabrao najkonzervativniji dio: kreditnu analizu. Kao kreditni analitičar, morate stalno razmišljati o padu i o tome što može poći po zlu. I to mi je zaista pomoglo. Onda sam prešao na stranu kupovine i postao investitor. Kao investitor morate imati oboje: optimističnu i veoma pesimističnu stranu. Tako da je to savršeno odgovaralo iskustvima koja sam stekao.
TA: U kojoj mjeri to morate da uradite?
Spajić: Kao investitoru rizičnog kapitala potrebna su vam prava start-up preduzeća. Morate biti uzbuđeni zbog njih, zbog njihovih mogućnosti, njihovih ideja i količine posla koji mogu da urade. Ne možete glumiti ovaj entuzijazam, morate ga stvarno osjetiti. Ali kada ste uveče kod kuće, neposredno prije nego što odete na spavanje, morate – u prenesenom značenju – baciti atomsku bombu. Morate da zamislite sve loše vijesti koje možete čuti. A onda morate sačekati i vidjeti da li će optimizam preživjeti noć. Bilo da se probudite i pomislite „Oh, to je zapravo još uvijek dobra ideja, uprkos svim lošim vijestima“ – ili ne. I na kraju to važi i za mene kao državnika. Morate biti uzbuđeni zbog svih prilika i mogućnosti – ali i uvijek razmišljati o tome šta bi se moglo dogoditi u najgorem slučaju.
Da je bilo sreće, rezoluciju o Jasenovcu bi donela Hrvatska. Umesto toga, saborski zastupnik Miro Bulj predlaže da se svi poslanici Skupštine Crne Gore koji su glasali za rezoluciju o Jasenovcu proglase nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, što pokazuje da smo pogodili u metu, kaže za Sputnjik poslanik Skupštine Crne Gore Milan Knežević.
Prema Kneževićevim rečima, Buljov predlog pokazuje da u Hrvatskoj postoje političke, državne i institucionalne strukture koje negiraju genocid u Jasenovcu, kao i da se kao region i kao Evropa suočavamo sa bestidnim pokušajima revizije istorije.
Hrvatskoj niko ne brani da osudi genocid u NDH
„A jedan od najmonstruoznijih pokušaja revizije istorije je relativizacija onoga što se dogodilo u Jasenovcu od 1941. do 1945. godine, a to je genocid“, kaže Knežević.
To što Bulj misli da je rezolucija instrumentalizacija sećanja na žrtve Jasenovca u cilju ostvarivanja velikosrpske politike iz devedesetih godina, najbolje govori o njegovoj opterećenosti Srbijom i srpskim narodom, smatra naš sagovornik.
„On je uvek mogao da nas demantuje tako što će hrvatski Sabor doneti rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i pokazati nam da, u stvari, ne žele da relativizuju ni broj žrtava, niti da na bilo koji način manipulišu onim što se tamo dogodilo“, dodaje on.
Hrvatska država je uvek imala priliku, a ni danas joj niko ne brani da u svom parlamentu usvoji istu ili sličnu rezoluciju i na taj način demantuje crnogorski parlament, da on nije trebalo da je usvaja, zaključuje Knežević.
Hrvatska: kako se osvetiti Crnoj Gori
Podsećamo, nakon što je Skupština Crne Gore 28. juna usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen, u Hrvatskoj se vodi žučna rasprava o tome kako se revanširati Podgorici. Zvanični Zagreb je još pre usvajanja rezolucije upozoravao da bi njeno usvajanje moglo da uspori put Crne Gore u EU, a neposredno nakon glasanja, hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se saopštenjem i rezoluciju nazvalo neprimerenom, neprihvatljivom i nepotrebnom.
Buljov predlog jedan je od najekstremnijih – u predlogu zaključka traži se da se svi poslanici Skupštine Crne Gore koji su glasali za rezoluciju proglase nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, zbog, kako je rekao, „instrumentalizacije sećanja na žrtve Jasenovca“ u svrhu, kako je naveo, „ostvarivanja ciljeva politike ‘Srpskog sveta’, nastavka velikosrpske politike iz 90-ih godina“.
Njegovo mišljenje deli i zastupnica HDZ-a Danica Baričević, za koju je rezolucija „neprihvatljiva, neverovatna i bizarna“.
„Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobrosusedskom, kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO i koja u budućnosti možda uđe i u EU, donosi sada takvu rezoluciju“, rekla je Baričevićeva.
Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman poručio je da će reagovati na rezoluciju i da je Hrvatska Crnoj Gori, nakon usvajanja rezolucije poslala notu, da kao članica EU i NATO ima na raspolaganju sve mehanizme, a da se sa premijerom Plenkovićem još raspravlja kako će Zagreb postupiti. Grlić Radman je ocenio da je Crna Gora donošenjem rezolucije pokazala, kako je naveo, dva lica, svoje evropsko lice u Briselu i svoje instrumentalizovano lice u Podgorici.
Pored Bulja i Grlić Radmana, i hrvatski ekstremistički političar i predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava smatra da je Crna instrumentalizovana od strane Srbije.
Na optužbe da je rezolucija o Jasenovcu usvojena pod pritiskom Beograda, reagovao je i srpski predsednik Aleksandar Vučić, koji je na konferenciji za medije postavi nekoliko pitanja političkom vođstvu Crne Gore.
„Jesam li ja bio idejni tvorac Rezolucije o Jasenovcu, pitam predsednika i premijera Crne Gore i na koji način sam vršio pritisak na njih da tu rezoluciju usvoje i molim ih da izađu u javnost i da objasne svojim hrvatskim prijateljima i svojim zapadnim prijateljima kojima se izvinjavaju danonoćno govoreći da je to velika greška, da mi kažu zašto su tu grešku počinili i da objasne ljudima da su se šalili kada su govorili da sa tim ima veze Beograd i ja lično“, rekao je Vučić.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je za TVCG da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govori istinu, te da ga on i njegov kolega Milan Knežević nijesu konsultovali o usvajanju rezolucije o Jasenovcu. Naglasio je da je da je cilj da se odluke donose u skladu sa većinskom podrškom građana Crne Gore i sa procjenom njihovih predstavnika u parlamentu.
“Nikoga on od nas nije zvao, niti smo mi zvali njega da se konsultujemo šta ćemo to usvajati u Skupštini Crne Gore. Izvorno je ideja potekla od mene. U okviru koalicije Za budućnost Crne Gore kolega Knežević i ja smo u razgovorima sa predsjednikom najjače parlamentarne stranke Spajićem i stranke Demokrata tražili i dobili podršku, izglasali to u Skupštini”, kazao je on.
Ponovio je da je ideja samo njihova.
“Niko je sa strane nije uvezao, nezavisno što najveći broj naših sunarodnka glasa gospodina Vučića. Ovo je bila tema i priča koja je vezana za Crnu Goru i ona je vezana za prošlost, za kulturu sjećanja kakvu mi želimo da imaju građani Crne Gore, da to ne bude jednostrano, da ne bude zastupljen samo jedan dio teških zločina koji su pratili našu prošlost, nego da pokušamo kroz širu sliku da obuhvatimo sve”, kazao je on.
Dodao je da je glasanje rezolucije stvar Crne Gore.
“Niti me zvao Vučić, niti smo mi zvali njega. To je stvar Crne Gore. Mi smo međunarodno priznata država i želimo da odluke donosimo onako kako procijenimo i odluke koje imaju većinsku podršku građana Crne Gore”, kazao je on.
Mandić je ponovio da mu je žao što predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel nije došao u Crnu Goru.
„Nisam baš iz obraćanja gospodina Mišela razumio nešto drugo do onoga što je trebalo razumjeti, a to je da Crna Gora treba da nastavi putem evropskih integracija, da smo lideri u regionu i da treba da budemo u potpunosti posvećeni tome“, kazao je on.
Iznenađen je, kaže, reakcijom zvaničnog Zagreba.
“Nije osuđen samo sistem logora u Jasenovcu, nego je osuđeno i ono što se dešavalo u Mathauzenu i u Dahau, jedan je u današnjoj Austriji, drugi u današnjoj Njemačkoj i nemamo nikakvu reakciju iz Njemačke i Austrije, a u hrvatskom Saboru i Hrvatskoj podigla se velika priča zbog nečeg za šta smo naglasili da nema nikakve veze sa savremenom Hrvatskom i sa ljudima koji danas predstavljaju hrvatski narod”, kazao je on.
Istakao je da bi volio da u parlamentu primi zvaničnike Hrvatske kojima bi objasnili pozadinu usvajanja rezolucije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da nikad nije kontaktirao predsjednika i premijera Crne Gore povdom Rezolucije o Jasenovcu.
Vučić je to kazao tokom sjednice proširenog kolegijuma načelnika Generalštaba u kasarni „Banjica 2“ u Beogradu, nakon čega se obratio medijima.
Vučić je između ostalog, odgovarajući na pitanja iz regiona, govorio i o „napadima iz Hrvatske“, gdje je predstavljen kao glavni krivac za usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.
– Kad god bi Srbija podigla glavu, kad god Srbija ne bi bila unižena, kad god Srbija ne bi pristala da služi tuđim interesima, a da sprovodi samo kažnjavanje, kad god bi se Srbija ekonomski podizala, i kada njeni političari ne bi govorili samo „izvinite što ste nas ubijali“, uvjek bi se pravila koalicija u regionu, a neki bi bili stalno prisutni, poput Hrvatske. Napisali su toliko tekstova o meni u Hrvatskoj… Govore sada o rezoluciji o Jasenovcu, naravno, krivac mora da bude Vučić. Imam konkretno pitanje, pitam predsjednika i premijera Crne Gore, jesam li ih ikada pozvao da pitam, vršim pritisak ili je to bila vaša ideja, da se izvučete posle sramne rezolucije o Srebrenici – prenose Novosti.
Dodao je da ih nijednom nije pozvao.
– Čak ni Andriju Mandića, mog prijatelja. Zašto? Zato što Srbija treba da bude dežurni krivac. To što neki na Zapadu vole da čuju da je Vučić provodio pritisak. Ja ih pitam, je li se vi stidite rezolucije koju ste donjeli? Što se Hrvatske tiče, želim im još mogo tekstova, što više budu pisali protiv mene, znaću da radim dobar posao za svoju zemlju.Jesam li ja bio tvorac ideje o rezoluciji o Jasenovcu, pitam predsjednika i premijera Crne Gore, na bilo koji način, i jesam li na bilo koji način uticao na njih da tu rezoluciju usvoje? I molim ih da izađu u javnost i da objasne svojim hrvatskim prijateljima i svojim zapadnim prijateljima kojima se izvinjavaju danonoćno objašnjavajući im da je to bila velika greška, da mi kažu zašto su tu grešku počinili i da objasne ljudima da su se šalili kada su govorili da sam tim ima veze Beograd i ja lično – upitao je Vučić.
Sve odluke, pa i one za Srebrenicu, Jasenovac, Mauthauzen i Dahau – donosimo kao nezavisna zemlja koja je principijelno odlučivala i odlučivaće na ovakve teme iz prošlosti, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
On je poručio da je u Kotoru, na Samitu lidera Zapadnog Balkana predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću prenio da će Crna Gora biti principijelna i u osudi svakog zločina i da će sve rezolucije, koje su fokusirane na odavanje pijeteta žrtvama, a ne na osude, istorijske okolnosti, geopolitiku itd. biti podržane, a ove druge teme da se ostave istoričarima da objektivno istraže okolnosti.
– Jako su nam bitni bilateralni odnosi sa svim susjedima i važno je da se sva potencijalno otvorena pitanja riješe do kraja – partneri će vas dugoročno više poštovati ako ste predvidivi i ako znaju da ćete se do kraja držati istog aršina za sve. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja sa principijelnim stavom i od njega neće odstupiti. Ipak, rezolucije i prošlost nisu naš fokus i treba ih ostaviti u sjenci napretka naše zemlje na planu ekonomije, vladavine prava i evropske integracije – umjesto uljepšavanja prošlosti – bavimo se ljepšom budućnosti – napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
O rezolucijama: Odluke donosimo samostalno i principijelno, poštujući prošlost okrenuti budućnosti
Sve odluke, pa i one za Srebrenicu, Jasenovac, Mathauzen i Dahau – donosimo kao nezavisna zemlja koja je principijelno odlučivala i odlučivaće na ovakve teme iz prošlosti. U…
Vučić je ranije danas pitao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Spajića da li je on bio idejni tvorac rezolucije o genocidu u Jasenovcu i da li je vršio pritisak na njih da se taj dokument usvoji u crnogorskom parlamentu.
Saopštenja Pokreta Evropa sad, u kom se otkazivanje posjete Šarl Mišela zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu pokušava pripisati Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja sramotno vrijeđanje inteligencije građana Crne Gore, saopštio je Miloš Nikolić, portparol DPS-a.
“Nezapamćeno je da se bilo koji politički subjekat, uprkos brojnim razlikama koje postoje, drznuo da na ovakav potcjenjivački način se odnosi prema građanima vjerujući da se može sprdati sa zdravim razumom i pameću”, kazao je on.
Prema njegovim riječima današnje saopštenje i konačno uvjerava da je PES u potpunosti izgubio kompas te da koloplet laži i ucjena u koji su upali ih devastira iz dana u dan.
“Zaprepašćujuća je brzina propadanja ovog političkog subjekta koja prijeti da ih na skorim vanrednim parlamentarnim izborima dovede do borbe za cenzus. Na kraju, u vaše ime osjećamo sramotu zbog vašeg ovakvog odnosa prema građanima budući da se ipak bavimo istom profesijom koja bi trebalo da posluži izgradnji ambijenta povjerenja i prosperiteta društva u cjelini, bez obzira na političke razlike i pozicije. Bijedno i sramotno”, zaključio je Nikolić.
“OŠTEĆENOG UBACILI U VOZILO PROTIV VOLJE, NANIJELI MU POVREDE”
Podgorička policija je uhapsila N.Š. (27) i N.R. (27), zbog sumnje da su počinili krivično djelo otmica.
“Naime, policija identifikovali i uhapsila N.Š. i N.R.(27) za koje se sumnja da su oštećenog, ispred njegove kuće, protiv njegove volji, smjestili u putničko motorno vozilo a potom mu uz prijetnje i upotrebu fizičke sile tražili da im preda novac koji oštećeni duguje trećem licu, na račun neizmirenog duga”, saopštila je Uprava policije (UP).
Kako su naveli, oštećenom su u ljekarskom izvještaju konstatovane lake tjelesne povrede.
“Po nalogu tužioca N.Š. i N.R. su privedeni na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u PodgoricI”, kazali su iz policije.
Jedno mjesto na našoj planeti je toliko daleko od bilo kog mjesta da su mu najbliži ljudi na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Tačka Nemo, nazvana po kapetanu podmornice iz knjige Dvadeset hiljada milja pod morem, Žila Verna, toliko je izolovana u Tihom okeanu da je najudaljenija tačka na Zemlji od kopna. Najbliža civilizacija je ona na Uskršnjem ostrvu – udaljenom oko 2.600 kilometara, piše Mirror.
„Čudno je razmišljati o tome, ali da ste sami tamo, najbliži drugi ljudi bi zapravo bili astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici, koja bi bila udaljena 415 kilometara. Ako vam je ovdje potrebna nečija pomoć, trebalo bi 15 dana da najbliži čamcem stignu do vas“, objasnio je zaljubljenik u prirodu sa korisničkim imenom Psyhopoly na TikToku.
Definisao ju je hrvatsko-kanadski istraživački inženjer
Riječ je o zamišljenoj tački koja predstavlja takozvani „okeanski pol nepristupačnosti“, a definisao ju je 1992. godine hrvatsko-kanadski istraživački inženjer, Hrvoje Lukatela. Nemo je latinski izraz za „niko“, što je prikladno ime kada pogledate lokaciju mjesta na Google mapi.
Lukatela nikada nije posjetio tačku, već je umjesto toga izračunao njen položaj tako što je postavio u centar kruga koji definišu atol Ducie, Motu Nui, inače najjužnije ostrvo Uskršnjih ostrva, i ostrvo Maher na Antarktiku.
The oceanic pole of inaccessibility, also known as Point Nemo, is the place in the ocean that is farthest from land pic.twitter.com/ffNf7KRMZO
Zbog svog položaja i izolovanosti, ovo područje je poznato kao „groblje svemirskih letjelica“. Nekoliko stotina letjelica i deaktiviranih satelita srušeno je na Point Nemo, koji je najbezbjednije mjesto za rušenje letjelica bez opasnosti po život ljudi.
Pretpostavlja se da je tu „zakopano” između 250 i 300 letjelica, od kojih je najveća svemirska stanica Mir od 120 tona, koja je uništena 2001. godine, prenosi Večernji list.
