Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore uprkos vrućinama ne bilježi značajniji porast broja pacijenata. Kako ističu, očekivano, raste broj pacijenata u Podgorici i u južnim opštinama, ali je na nivou prošlogodišnjeg. Medicinski timovi hitne pomoći na nivou države dnevno pregledaju između 800 i 900 pacijenata u ambulanti, obave oko 150 terena i između 40 i 50 transporata prema urgentnom centru i opštim bolnicama. I danas je na snazi crveni meteoalarm, temperatura će se kretati do 42 stepena pa se savjetuje građanima da poštuju mjere zaštite od vrućina, koje preporučuju ljekari.
„Ističemo da nije registrovan veliki broj pacijenata sa simptomima sunčanice. Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale su bolovi u grudima, vrtoglavica, glavobolja, povišena temperature, mučnina, povraćanje i dijareja. Napominjemo da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore svakodnevno vodi evidenciju o broju pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Ukoliko taj broj naglo poraste ili uočimo neobičnu simptomatologiju o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost“, navode u saopštenju.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore apeluje na građane da zbog visokih temperatura koje nepovoljno utiču na organizam poštuju savjete ljekara i sačuvaju zdravlje.
Preporuke Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore su da se izbjegava boravak napolju i izlaganje suncu tokom najtoplijeg dijela dana (preporuka je od 10 do 17 časova), da se redovno unosi tečnost, prije svega voda, više od dva litra dnevno, izbjegavaju naporne fizičke aktivnosti, nosi lagana odjeća, zaštiti glava kapom ili šeširom i da boravimo u rashlađenim prostorijama (preporučena razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature je 10 stepeni.
„Apelujemo na osjetljive grupe poput djece, trudnica, hroničnih bolesnika i starijih da se naročito pridržavaju savjeta ljekara. Oprez se preporučuje i zdravim osobama, jer vrućine loše utiču i na zdrav organizam. Ne ostavljajte djecu u parkiranim automobilima. Radnici na gradilištima su naročito izloženi riziku. Preporuka Zavoda za hitnu pomoć Crne Gore je obavezno nošenje kompletne zaštitne opreme, češće pauze za odmor i redovno hidriranje (po mogućnosti uzimanje tečnosti na svakih 15 do 20 minuta). Teške fizičke poslove ne bi trebalo obavljati u najtoplijem dijelu dana, već u ranim jutarnjim satima ili uveče“, navode u saopštenju.
Na sljedećem sastanku u petak, ostali potencijalni partneri predložiće svog kandidata za gradonačelnika SNP i Demokrate traže da im se u petak kaže koga ostali vide na poziciji šefa lokalnog parlamenta
Koalicija Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokrata u Andrijevici ne odustaje od zahtjeva da dosadašnji predsjednik te opštine Željko Ćulafić ostane na poziciji još četiri godine.
To je “Vijestima” saopštio Miodrag Čukić, nosilac liste Za budućnost Andrijevice, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora.
Čukić je “Vijestima” potvrdio da su na prethodnom sastanku 11. jula “gotovo usaglasili” stavove da se nađe kandidat koji bi bio prihvatljiv svima ili da se na dvije godine rotiraju gradonačelnik i šef lokalnog parlamenta, pri čemu bi jedna pozicija pripala koaliciji SNP-Demokrate, a druga nekoj od preostale četiri liste koje bi formirale vlast (Za budućnost Andrijevice, Pokret Evropa sad (PES), Za budućnost naše djece i Vasojevićki pokret ujedinjenja). Jedan od kompromisnih predloga bio je i da funkciju prvog čovjeka opštine vrši nestranačka ličnost.
On je rekao da su im predstavnici koalicije SNP-Demokrate na jučerašnjem sastanku saopštili da je za njih isključivo prihvatljiva opcija da Ćulafić bude i dalje na čelu Andrijevice naredne četiri godine.
Sljedeći sastanak će se održati u petak, a Čukić je potvrdio dolazak “u cilju rješavanja političke krize u Andrijevici koja traje već dvije godine”, ali i zato što “građani ne zaslužuju još jedan krug izbora”.
“Vijesti” nezvanično saznaju da će koalicija Za budućnost Andrijevice, PES i dvije nezavisne liste na sastanku u petak predložiti svog kandidata za čelnu poziciju u opštini.
Iz koalicije SNP-Demokrate juče nisu htjeli da zvanično komentarišu šta je rečeno na sastanku.
Izvor blizak toj koaliciji rekao je “Vijestima” da su oni tražili od preostale četiri liste sa kojima pregovara o formiranju vlasti da se u petak izjasne da li im odgovara Ćulafić kao gradonačelnik, ukoliko je odgovor negativan da obrazlože zašto, ali i da se izjasne koga vide na funkciji predsjednika Skupštine, jer zakonski rokovi zahtijevaju da se ta pozicija popuni do 4. avgusta.
Za formiranje vlasti u Andrijevici potrebno je najmanje 16 glasova odbornika, pa je stoga vladajućoj većini na državnom nivou – PES-u, SNP-u, Demokratama i partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koje sad čine koaliciju Za budućnost Andrijevice, neophodna podrška ili liste Za budućnost naše djece ili Vasojevićkog pokreta ujedinjenja.
Te dvije liste poručivale su uoči početka pregovora da SNP i Demokrate ne mogu biti na čelnim pozicijama. Nosioci tih lista, Ivan Radojević i Vesko Raketić, saopštili su neposredno nakon proglašenja rezultata izbora da neće dozvoliti da predsjednik opštine i lokalnog parlamenta bude iz SNP-a i Demokrata, “jer su se pokazali prethodnih godina” kad su bili na vlasti, i da “nijesu uradili ništa za dobrobit građana Andrijevice”.
Nakon lokalnih izbora 2020. godine, vlast u Andrijevici formirali su SNP, Nova srpska demokratija (NSD), Demokrate i Demos. Mjesto predsjednika Opštine pripalo je SNP-u (Željko Ćulafić), a pozicija predsjednika Skupštine opštine (SO) Demokratama (Mladen Đukić). Međutim, prošle godine je došlo do trvenja unutar vladajuće koalicije, pa je Vlada, zbog nefunkcionisanja lokalne uprave, u martu ove godine uvela prinudnu upravu u Andrijevici. U toj opštini je grupa građana više mjeseci prošle godine sprečavala održavanje sjednice na kojoj je trebalo da se glasa o smjeni Ćulafića.
Na lokalnim izborima održanim 2. juna, Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 11 mandata, lista SNP-a i Demokrata osam, PES četiri, liste Za budućnost Andrijevice i Za budućnost naše djece po tri mandata, a Vasojevićki pokret ujedinjenja jedan.
Popodne slab do umjeren razvoj oblačnosti, a u planinama lokalno je moguća prolazna kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 37 stepeni.
Na jugu pretežno sunčano i vruće. Temperatura do 40, u Zetsko- Bjelopavlićkoj ravnici do 42 stepena.
More će biti malo talasasto. Vjetar slab do umjeren uglavnom jugozapadni i zapadni. Temperatura mora 27 stepeni. UV indeks vrlo visok, 10 UV jedinica.
Narednih dana na sjeveru, pretežno sunčano i vruće. U popodnevnim satima sve više oblaka i veći izgledi za pojavu kratkotrajne kiše ili grmljavine.
Na jugu sunčano i vruće, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni. Temperature u Podgorici sa okolinom do 42 ,na primorju od 36 do 40 stepeni.
Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice večeras neutralisali dvostrukog ubicu iz sela Topolnica, kod Majdanpeka.
– Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice neutralisali su večeras dvostrukog ubicu P.P. (1935), koji je u selu Topolnica, kod Majdanpeka, iz puške ubio bračni par R.J. (1955) I R.J. (1956), i ranio M.N. (1965) – naveli su nadležni Srbije, javlja Blic.rs.
– I pored pokušaja pregovora i bacanja suzavca i šok bombi, lice nije željelo da se preda, već se sa puškom u ruci suprotstavilo policiji, nakon čega su ga, u skladu za Zakonom o policiji i Pravilnikom o policijskim ovlašćenjima, pripadnici SAJ-a lišili života – izjavio je Dačić.
Podsjećamo, u selu Topolnica kod Majdanpeka, večeras je došlo do pucnjave, kada je muškarac (89) pucao iz puške na bračni par komšija nakon svađe koji su od posljedica ranjavanja preminuli.
Tragičnom slučaju prethodila je svađa sa komšijama zbog požara.
Situacija u bezbjednosnom sektoru nije sjajna, a to pokazuju brojni događaji, dok od očekivane reforme Uprave policije nema ništa, kazao je bivši direktor ANB-a i sadašnji savjetnik predsjednika države za bezbjednost Dejan Vukšić.
Gostujući na Gradskoj TV, Vukšić je kazao da ANB nije zvanično bio obaviješten da su Crnoj Gori boravili Belivuk i Miljković, a govorio je i o bjekstvu Radoja Zvicera i Ljuba Milovića, kao i o portalu Udar.
Politička kriza direktno utiče na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, a kada je u pitanju bezbjednosni sektor od očekivane reforme Uprave policije nema ništa, ističe Vukšić.
„Svjedoci smo da imamo izbor direktora UP koji direktno i indirektno utiče na bezbjednosnu situaciju, on ne može da obavlja funkciju zato što svakodnevno mora da razmišlja da li će Vlada da ga smijeni. Ako ga smijeni onda imamo situaciju da novi direktor mora da razmišlja da li je podnijeta tužba Upravnom sudu o njegovoj smjeni i takva jedna situacija ne može pozitivno da utiče na prvog čovjeka UP“, objašnjava Vukšić.
Izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i onog koji se tiče Ministarstva unutrašnjih poslova je neophodna, kaže Vukšić.
„Kako za izbor direktora policije tako i za izbor direktora ANB-a mišljenje Skupštinskog organa za bezbjednost i odbranu nije bilo obavezujuće, ali, određeni političari su htjeli da stave šapu, odnosno da se jedan takav izbor ne može desiti od strane Vlade a da se prethodno ne dobije pozitivno mišljenje, što površno izgleda kao dobra stvar, međutim, suštinski znači nešto sasvim drugo“, ističe bivši direktor ANB-a.
Nedavni obračun klanova, odnosno detonacija bombe na Cetinju, predstavlja crveni alarm navodi Vukšić, i izražava bojazan da se ne vratimo u period kada su kriminalci poput Belivuka i Miljkovića slobodno hodali Crnom Gorom.
„Kada je bila ta čuvena situacija oko toga ko je dozovlio, ko nije dozvolio, ANB o tome uopšte nije bila obaviještena. Naravno, dobili smo mi svojim načinom neke određene informacije, ali UP nas o tome nije obavijestila. Čak sam shvatio da u to vrijeme to uopšte nije bila zvanična praksa, već je praksa bila nekoordiniranje i nefunkcionisanje na taj način“, poručuje Vukšić.
Sigurno su, dodaje, pojedinci između sebe razmijenjivali informacije, ali dvije institucije kao takve nijesu.
„Znao sam da će, ukoliko Viši sud donese rješenje kojim će im ukinuti pritvor, da će doći do bjekstva Zvicera i umjesto da Agencija bude angažovana da se opserviraju određena lica, mi smo bili potpuno isključeni. Koji su bili razlozi za to ne znam, ali se mora uraditi jedna ozbiljna analiza“, smatra Vukšić.
Ističe da su Zvicer i Milović mogli pobjeći jedino na način što im je neko iz bezbjednosnih struktura dojavio da im se sprema hapšenje.
Pisanje portala Udar uoči izbora 2020. godine predstavljalo je satanizovanje ljudi o kojima je taj portal danima pisao, pa taj slučaj mora biti do kraja rasvijetljen, poručuje Vukšić.
„Iako je portal Udar ugašen svi ti snimci koji su objavljeni i dalje su na You tubu, što znači da te porodice i dan danas, i da će možda do kraja života, morati da objašnjavaju nekome i da se stide nečega zašta nisu krivi“, navodi Vukšić.
Vukšić se osvrnuo i na ubistvo Duška Jovanovića.
„Odgovorno želim da kažem da sam 100% siguran da i danas postoje svjedoci koji mogu najdirektnije da ukažu i da zatalasaju javnost, da daju ključne činjenice vezano za njegovo ubistvo. Kada bih rekao da znam imena tih lica sjutra bih, naravno, morao biti pozvan od strane Tužilaštva da to kažem, a ne mogu reći da znam tačno koja su to lica, ali sam siguran da postoje“, kazao je Vukšić.
Ističe da ima svoju percepciju tog događaja, te da se sve svelo na situaciju da se na godišnjicu ubistva Duška Jovanovića pojedini političari takmiče ko će nešto da kaže, te da se sve završi na tome.
„Državi su potrebne ozbiljne reforme u bezbjednosnom sektoru kako bi on mogao da odgovori izazovima i obavezama koje u cilju zaštite svojih građana“, zaključio je Vukšić.
U teškoj saobraćajnoj nesreći do koje je došlo u mjestu Kruče, između Bara i Ulcinja stradali su J.R. (2001) i V.LJ. (2001.) iz Podgorice, saopšteno je iz OKC-a Uprave policije.
Parlamentarnim političkim partijama je iz državnog budžeta od početka godine isplaćeno 3,8 miliona eura.
Podaci Ministarstva finansija (MF) pokazuju da je od tog iznosa za finansiranje redovnog rada parlamentarnih stranaka isplaćeno 3,4 miliona eura, a dodatnih 346.700 za rad ženskih organizacija u tim partijama.
Mjesečno se svim političkim partijama iz budžeta preusmjeri oko 630.000 eura.
Najviše novca u prethodnom šestomjesečnom periodu dobio je Pokret Evropa sad (PES), kao partija s najviše poslanika u parlamentu – 893.000 eura. Potom slijedi Demokratska partija socijalista (DPS) sa 657.000 eura, Nova srpska demokratija (Nova) sa 398.000 eura i Demokratska Crna Gora sa 320.000 eura.
Za finansiranje rada Bošnjačke stranke i ženskih organizacija u toj partiji u prethodnih šest mjeseci iz budžeta je izdvojena 301.000 eura. Socijalistička narodna partija (SNP) dobila je 198.000 eura, Demokratska narodna partija (DNP) 177.000, a Građanski pokret URA 172.000 eura.
U parlamentu 22 poslanice
U trenutnom sazivu parlamenta su 22 poslanice. Klubovi poslanika PES-a i DPS-a imaju po pet poslanica, klub Nove ima tri, a Demokrata dvije poslanice.
Klubovi BS, DNP-a i URA imaju po jednu poslanicu. U Klubu SNP–Civis su dvije poslanice, u SD, Albanskom forumu i Klubu DUA i HGI nijedna. U posebnom klubu poslanika su dvije poslanice.
Hrvatskoj građanskoj inicijativi (HGI) isplaćena je 141.000 eura, a Albanskoj alternativi i Socijaldemokratama po 116.000 eura. Demokratska partija i Nova demokratska snaga (Forca) dobile su po 43.000 eura, Demokratska unija Albanaca (DUA) 38.000, Demokratski savez Albanaca 33.000, Demokratski savez u Crnoj Gori 32.000, a Ujedinjena Crna Gora 30.000 eura. Politička partija nacionalnih Albanaca dobila je 16.000 eura. Na račune kod dviju banaka, bez navođenja političkom subjekta, ukupno je preusmjerena 51.000 eura.
Prema podacima sa sajta Skupštine, poslanički klub PES-a broji 20 poslanika. Poslije PES-a najbrojniji poslanički klub ima DPS, 17 poslanika. Poslanički klub Nove srpske demokratije ima devet poslanika, a Demokrata sedam. Klub poslanika Bošnjačke stranke broji šest poslanika. Poslanički klubovi Demokratske narodne partije i Građanskog pokreta URA imaju po četiri poslanika, Klub poslanika SNP–Civis, kao i Socijaldemokrata broji po tri poslanika. Albanski forum ima dva poslanika, koliko ima i poslanički klub Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative.
Poseban klub poslanika ima tri člana, a jedan poslanik je bez kluba.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore uprkos vrućinama ne bilježi značajniji porast broja pacijenata. Kako ističu, očekivano, raste broj pacijenata u Podgorici i u južnim opštinama, ali je na nivou prošlogodišnjeg. Medicinski timovi hitne pomoći na nivou države dnevno pregledaju između 800 i 900 pacijenata u ambulanti, obave oko 150 terena i između 40 i 50 transporata prema urgentnom centru i opštim bolnicama.
„Ističemo da nije registrovan veliki broj pacijenata sa simptomima sunčanice. Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale su bolovi u grudima, vrtoglavica, glavobolja, povišena temperature, mučnina, povraćanje i dijareja. Napominjemo da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore svakodnevno vodi evidenciju o broju pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Ukoliko taj broj naglo poraste ili uočimo neobičnu simptomatologiju o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost“, navode u saopštenju.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore apeluje na građane da zbog visokih temperatura koje nepovoljno utiču na organizam poštuju savjete ljekara i sačuvaju zdravlje.
Preporuke Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore su da se izbjegava boravak napolju i izlaganje suncu tokom najtoplijeg dijela dana (preporuka je od 10 do 17 časova), da se redovno unosi tečnost, prije svega voda, više od dva litra dnevno, izbjegavaju naporne fizičke aktivnosti, nosi lagana odjeća, zaštiti glava kapom ili šeširom i da boravimo u rashlađenim prostorijama (preporučena razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature je 10 stepeni.
„Apelujemo na osjetljive grupe poput djece, trudnica, hroničnih bolesnika i starijih da se naročito pridržavaju savjeta ljekara. Oprez se preporučuje i zdravim osobama, jer vrućine loše utiču i na zdrav organizam. Ne ostavljajte djecu u parkiranim automobilima. Radnici na gradilištima su naročito izloženi riziku. Preporuka Zavoda za hitnu pomoć Crne Gore je obavezno nošenje kompletne zaštitne opreme, češće pauze za odmor i redovno hidriranje (po mogućnosti uzimanje tečnosti na svakih 15 do 20 minuta). Teške fizičke poslove ne bi trebalo obavljati u najtoplijem dijelu dana, već u ranim jutarnjim satima ili uveče“, navode u saopštenju.
Povodom objava pojedinih političkih partija i NVO u vezi sa presudom u slučaju poznatom kao „državni udar“ oglasili su se iz Udruženja sudija Crne Gore. Kako navode, izjave da je oslobađajuća presuda u slučaju “državni udar” profesionalni poraz crnogorskog pravosuđa, te da svjedoči o stručnom rasulu u sudovima, nedopuštene su i neprimjerene i njima se urušava načelo podjele državne vlasti i podriva sudska nezavisnost.
„I ranije smo ukazivali da je neprimjerena retorika koju pojedini crnogorski političari koriste kada uzmu za pravo da komentarišu rad sudova, iako često njihove kritike ne samo da nijesu stručne i kompetentne, već su iste ništa drugo nego zlonamjerni pokušaj ubiranja političkih poena. Udruženje sudija je otvoreno i poziva stručnu i laičku javnost da uputi kritiku rada sudova, ali ta kritika mora biti dobronamjerna i potkrijepljena činjenicama, ako se već govori o državnim interesima“, navode u saopštenju.
Dodaju da oni kojima je zaista stalo do državnih interasa, a vrše ili su vršili vlast u Crnoj Gori, trebali bi znati da se državni interesi ne brane objavama na internet platformama, niti saopštenjime koja vrve od subjektivnih stavova, već konkretnim koracima kao što je izgradnja Palate pravde, edukacija sadašnjih i budućih sudija, jačanje školskog sistema, poboljšanjem uslova rada sudija, omogućavanju sudijske nezavisnosti u pravom smislu te riječi, a koja se prije svega prepoznaje u povećanju zarada i regulisanju stambenih pitanja i sl.
„No, očigledno je da se interesi političkih partija često ne podudaraju sa interesima zakonitosti i pravednosti, ali politika nije nešto što može uticati, niti ćemo dozvoliti da utiče na rad sudija. Svaka sudijska odluka mora biti ispravna i zakonita, a da bi se došlo do takvog zaključka ista mora proći i žalbeni postupak. Presuda u predmetu poznatom kao „Državni udar“ je tek usmeno objavljena, još uvijek nije ni pisano otpremljena, a nezadovoljne stranke će imati pravo žalbe, nakon čega ćemo dobiti i konačnu odluku viših instance – konkretno Apelacionog suda Crne Gore. Iz tog razloga, komentarisanje nepravosnažne presude i targetiranje postupajućih sudija je krajnje neprimjereno i neumjesno, a kao takvo i nedopustivo“, naglašavaju u Udruženju.
Sudije Crne Gore, poručuju u Udruženju, nemaju vremena za polemisanje na društvenim mrežama, niti za davanje kontrasaopštenja, jer su zatrpane hiljadama predmeta, a svoj posao rade u gotovo nehumanim uslovima i uz minimalne zarade.
„Bez obzira na sve, za crnogorsko sudstvo ne treba strahovati, ono postoji i postojaće, koliko god to nekom smetalo ili ne, a o njegovom postojanju svakodnevno svjedoče hiljade odluka crnogorskih sudija, koje svoj poziv vrše časno i zakonito. Ujedno, pozivamo sve javne poslenike, pogotovo političare, da ubuduće pažljivo biraju riječi kojima se osvrću na rad sudske grane vlasti i na taj način daju doprinos razvoju i jačanju nezavisnosnog sudstva Crne Gore, jer je to nešto što se od njih očekuje, baš kao i to da se svako posveti rezultatima u oblasti kojom se bavi“, zaključili su u Udruženju sudija.
Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ističe da 13. jul 1941. godine nije bio i neće nikada biti samo komunistički i partizanski praznik. Skup na Cetinju povodom 13. jula, zvanično „Dana državnosti“, a suštinski Dana naše prve državne nezavisnosti i međunarodnog priznanja, žalosna je predstava i ropac kriptokomunista. U takvom obliku antifašizam ne postoji više nigdje na tlu Evrope, kakva je god.
Kako navodi u saopštenju, pokrovitelj tog blasfemičnog sjednika bio je predsjednik države.
„Ne razumijem zašto je odlučio da ‘otvori’ najznačajniju istorijsku temu sa jednim brojem učesnika koji to ničim ne zaslužuju? Naši ‘antifašisti’ su surovi i nepopustljivi komunistički trabanti, guzonje koje ne odustaju od privilegovanosti, očigledno prenosive s koljena na koljeno. Nema bolje definicije o jugoslovenskom komunizmu od one koju je svojevremeno izrekao Andrej Jelić Mariokov, srpski pjesnik i boem kojega komunisti, populisti, kritika i mediji nikada nisu voljeli: ‘Komunisti su oni predratni članovi Komunističke partije, zagovornici i aktivisti svjetske proleterske revolucije i pojedinci koji su u partiju primljeni za vrijeme rata, u partizanskim jedinicama. Posle rezolucije IB, oni koji nisu izginuli u borbama ili likvidirani po nalogu Vrhovnog štaba, zbog skretanja sa linije, za vrijeme NOB, završili su na Golom otoku. Preostalo članstvo od 1948. ispravno bi bilo zvati titoistima ili komunjarama'“, navodi Danilović.
Kriptokomunisti su, dodaje, novija pojava nastala posle uvođenja višestranačja. To su uglavnom potomci komunjara, ali i svi drugi koji zagovaraju demokratiju i liberalni kapitalizam, a misle kao komunjare.
„Na primjer, komunista je bio Vlado Dapčević, a njegov rođeni brat Peko preobratio se u komunjaru. Primjere za kriptokomunistu ne bi bilo pošteno izdvajati, jer ih sada ima ko na gori lista. E, upravo, skup na Cetinju, uz jedan ili dva izuzetka, bio je kriptokomunistički sabor ‘antifašista’ koji bi najradije ‘vaspostavili’ gulage i gole otoke. Revizionizam, protiv kojega je i predsjednik države, ocijenjen je kao ‘nedopustiva pojava’ iako, i danas, osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata, naša zvanična istoriografija obiluje gnusnim lažima i bajkovitim svaštarenjem koje je odavno prezrela ozbiljna naučna misao. Kriptokomunisti su, u međuvremenu, iz praktičnih razloga zaboravili Kominternu, Lenjina i Staljina, odričući se u pohlepi preteča koji su bili i ostali bezobzirni likvidatori političkih i ideoloških protivnika, zločinci u ime ‘novog doba’, i to sve do kraja pedesetih godina prošlog vijeka. Sprovodili su najbrutalniju revoluciju ikad izdiktiranu na našim prostorima, i to onu boljševičku.
Ipak, ne smije biti revizionizma, jer bi oni koji su smješteni po raznim NVO, u lukrativnim pokretima i parazitskim udruženjima koja arče našu mučnu, zajedničku prošlost, bili rastjerani i pokazani prstom? Ima, dakle, revizionizma kada je u pitanju Prvi svjetski rat, kada treba prečitavati našu kulturu i tadiciju, ima revizionizma i ‘novog tumačenja’ Njegoša, revizionističke osvete prema neporecivim istinama, ali ga ne smije biti prema vremenu jednopartijske ‘demokratije’. Ne smije se taknuti u laži revolucije koja je ‘jela svoju djecu’, u petparačko i kvazi-naučno naklapanje uhljeba koji još uvijek vire iz generalskih i udbaških pozadina. Ne radi se, dakle, ni o kakvom istinskom tumačenju fašizma i antifašizma, nego o forsiranju ideološkog nanosa kojemu se, valjda, ne smije prigovarati. Krešendo ovogodišnjeg trinaestojulskog ‘antifašistvovanja’ je intervju mladog istoričara Vukanovića koji za ‘Vijesti’ ‘naučno’ razbraja i to na nivou pomoćnika političkog komesara posleratno unaprijeđenog u šefa tekstilnog pogona: ‘Samo su sljedbenici jedne ideje, bili oni iskusni ‘španski borci’ ili đaci cetinjske, podgoričke ili beranske gimnazije, pregurali teške godine planinske borbe Neretve i Sutjeske, oslobodili Sarajevo i Beograd, i otjerali okupatora i njegove saradnike, bili oni četnici ili ustaše, do granica Austrije. Samo su jugoslovenski, a sa njima i crnogorski partizani, uspjeli da samostalno oslobode svoju državu bez preovlađujuće pomoći saveznika i da u Teheranu 1943. godine budu prepoznati kao ravnopravna saveznička snaga’, ističe Vukanović. Samo režimski apartčik i ideološki zavisnik može izjednačiti ustaše i četnike. To je kumrovačka škola istorije. Regularna kraljevska vojska, skoro četiri godine rata, sve dok se Staljin, Čerčil i Ruzvelt nisu konačno dogovorili o novoj podjeli svijeta i sferama uticaja, bila je priznata od svih saveznika antifašista i nikada potom, ni jedan od njih, za razliku od Titovih istoričara, nije je proglasio fašističkom ili saradnikom fašista. Izvjesni Vukanović stavlja je, međutim, u isti koš sa nacističkim hordama ustaša, a ta istrebiteljska ideologija danas mu je očigledno podjednako bliska kao i navodno „orginalno naša“ verzija komunizma. Uz to kaže da su samo jugoslovenski i crnogorski partizani samostalno oslobodili svoju državu? To bizarno laganje moglo se nekada, u mom djetinjstvu, naći samo u ideološkim udžbenicima istorije, u Kekecu i stripu o Mirku i Slavku.
Nažalost, naša politička, ali prije svih naučna javnost, nema kapacitet da sagleda Drugi svjetski rat na način na koji je to uradila jedna Slovenija. Razlog je u privilegovanosti komunističkih potomaka koji su se razmjestili po dubini države i sistema, zamijenivši roditeljske brkate ikone i petokrake simbolima novog svjetskog poretka. 13. jul 1941. godine nije bio i neće nikada biti samo komunistički i partizanski praznik. Opštenarodni ustanak bio je upravo to što mu ime kaže. Bio je reakcija tradicionalne Crne Gore na petrovdansko proglašenje nezavisnosti pod patronatom italijanskih fašista. U Ustanku su učestvovali i cetinjski bogoslovi, ali i prekaljeni borci sa Mojkovca, preko stotinu oficira i podoficira kraljevske vojske koji su vojničkim iskustvom presudno doprinijeli da Ustanak dobije karakteristike vojničke taktike i organizovane borbe.
I sviđalo se to ili ne trabantima nafilovane ideološke istorije, tihi junak Ustanka bio je princ Mihailo Petrović koji je odbio da zasjedne na tron fašističke tvorevine proglašene na Cetinju po ugledu na nacističku NDH. Mnogi antifašisti koji su predvodili Ustanak nisu imali nikakve veze sa ratnim i poratnim verzijama partizanstva i komunizma. Nažalost, značajan broj njih već 1942. godine završio je u jamama zbog ugleda koji su uživali kod stanovništva i kao prijetnja komunističkom pokretu“, navodi Danilović.
Na kraju, kako ističe, bez suda i presude, stotine njih su pobijeni oko Zidanog mosta, a oni koji su predvodili njihovu egzekuciju i sami su okončali na Golom otoku, kao posljednji komunisti koje su naslijedili, kako reče Mariokov, titoisti, komunjare i kriptokomunisti.
„Neki od nas su ovu istinu naučili sa dvadeset godina, a neki iz isplativosti neće nikada. Naučili smo kada su bivši proleteri, nenajedeni u svojoj revoluciji i vođeni zadnjicama, odletjeli svi u svoja nacionalna jata, parajući i rastačući državu za koju su navodno bili spremni da daju sve, pa i život. Obesmrtio se, međutim, taj „pa i život“ do granica nepodnošljivosti“, zaključuje Danilović.
Sa lica mjesta (Foto: Čitalac Portala )
