U Crnoj Gori pretežno sunčano, popodne više oblaka, temperatura do 39 stepeni.
EVROPA Na zapadu Evrope opet nestabilno, naročito na Britanskim ostrvima i sjeveru Francuske. Kiše će biti i na Baltiku, u Finskoj i Rusiji, a popodnevnih pljuskova ponegdje i na Balkanu. U ostalim oblastima uglavnom sunčano i veoma toplo. Najsvježiji glavni grad sjutra Helsinki sa 22 stepena, najviša temperatura u Atini, i dalje oko 40.
BALKAN Promjenljivo na Balkanu. Popodnevnih pljuskova biće širom kontinentalnih predjela, najviše u centralnoj Hrvatskoj i Srbiji. Uz jadransku, jonsku i egejsku obalu pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Najprijatnije na zapadu, u Sloveniji oko 25 stepeni tokom dana, a u kontinentalnoj Grčkoj do 41.
CRNA GORA sjutra – sjever Na sjeveru Crne Gore pretežno sunčano. Popodne uz više oblaka može biti uslova za pljusak s grmljavinom. Vjetar jugozapadni, na planinama umjeren. Temperatura do 33 stepena.
CRNA GORA sjutra – jug Na jugu sunčano i vruće, popodne više oblačnosti. Temperatura do 39 stepeni. More malo do umjereno talasasto. Maestral slab do umjeren. Temperatura mora između 26 i 27 stepeni. UV indeks veoma visok, iznad 8 UV-jedinica.
CRNA GORA tri dana – sjever Narednih dana na sjeveru – tokom prvog dijela dana sunčano, a popodne ponegdje može biti uslova za pljusak i grmljavinu. U ponedjeljak znatno više oblaka uz čestu kišu, a može biti i prolaznog nevremena, i svježije.
CRNA GORA tri dana – jug Na jugu u nedjelju pretežno sunčano. U ponedjeljak umjereno oblačno. U kontinentalnim oblastima znatno više uslova za kišu nego na primorju. Krajem dana vjetar umjeren do pojačan sjeveroistočni. Temperatura u blagom padu, do 34 stepena.
Akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavila se i danas. Saslušani su Damir Mandić i bivši gradonačelnik Budve Milo Božović, a mediji pišu da akcija General vodi ka visokopozicioniranom članu Vlade. Specijalni državni tužilac, Vukas Radonjić kaže da je još rano govoriti o tome i dodaje da mediji otežavaju posao SDT-u.
Nakon jučerašnjeg hapsenja 9 osoba, akcija “General” nastavila se i danas. U Specijanom državnom tužilaštvu saslušani su, već poznati javnosti, bivši gradonačelnik Budve Milo Božović, Vjekoslav Lambulić, Radovan Pantović i Damir Mandić. Sumnjiče se da su dio kriminalne organizacije koja je planirala da stavi u promet gotovo dvije i po tone kokaina, a čiji su organizatori Vaso Ulić i Radoje Zvicer. Oglasio se i Europol s kojim su crnogorske službe sarađivale u akciji.
Neki od osumnjičenih navodno pripadaju jednom od najozloglašenijih i najnasilnijih crnogorskih klanova, dok su drugi osumnjičeni da vode sopstvene nezavisne kriminalne grupe. Jedan od osumnjičenih, vođa ove kriminalne grupe, navodno je odgovoran za više ubistava počinjenih tokom ratova bandi.
Građani su danas imali priliku da pročitaju u medijima da jučerašnja akcija vodi ka jednom od visokopozicioniranih članova Vlade. Specijalni tužilac, Vukas Radonjić, kazao je za Javni servis da je još rano govoriti o tome i da razumije pravo javnosti da zna, ali da u ovoj fazi postupka, pisanja medija samo odmažu SDT-u.
„Jer eventualno mogu ozbiljno ometati postupak, mogu ozbiljno ometatit istragu. Mogu biti određeni signal određenim licima da napuste zemlju. Shvatam potrebu javnosti da zna i potrebu medija da obavijeste o tome javnost, ali isto tako smatram da je svrha krivicnog postupka u ovom trenutku, najranijoj fazi postupka mnogo važnija od samog tog prava javnosti da zna“, kaže Radonjić.
Građani, ipak imaju pravo da znaju, pogotovo ako su oni koje su birali, upleteni u organizovani kriminal. Stoga su novinari na današnjoj konferenciji za medije pitali premijera da li zna nešto o tome.
„Nemamo tu informaciju, ali niko nije zaštićen. Tako da, za koga god se dokaze da je dio mafijaskih ili krimalnih organizacija, neće biti zaštićen, biće procesuiran“, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
U saopštenju Europol navodi da se devet osoba sumnjiče da su stvorili mrežu kako bi preko Evrope, prokrijumčarili drogu iz zemalja Južne Amerike u Australiju. Prilikom hapšenja, pretreseno je 15 lokacija, a zaplijenjena je dokumentacija, 22 komada oruzja, oko 700 komada municije i 15 vozila.
Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Turske S.S., kojeg sumnjiče da je izvršio nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
“S.S. je osumnjičen da je u Kraljevom parku u Podgorici zadao supruzi, takođe turskoj državljanki, više udaraca”, navode iz ODT.
Sve se, kako stoji u saopštenju, dogodilo u prisustvu maloljetnog djeteta.
Vozač G.S. kretao se na autoputu brzinom od 184 km/h na dijelu puta gdje je brzina kretanja ograničena na 100 km/h.
“Uz prekršajnu prijavu on je priveden nadležnom sudiji za prekršaje”, navodi policija na mreži X.
🚔Pripadnici Mobilne jedinice saobraćajne @PolicijaCG su na auto-putu kontrolisali vozača G.S. i utvrdili da se vozilom kretao brzinom od 184 km/h na dijelu puta gdje je brzina kretanja ograničena na 100 km/h. Uz prekršajnu prijavu on je priveden nadležnom sudiji za prekršaje.
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) July 18, 2024
Svi zaposleni u Crnoj Gori, njih oko 300 hiljada, kroz program Evropa sad 2 imaće uvećane zarade, najavio je na današnjem predstavljanju Fiskalne strategije i programa Evropa sad 2 premijer Milojko Spajić.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 41. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
– donijela Rješenje o razrješenju članice Odbora direktora Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“ Zorice Bulatović,
– donijela Rješenje o imenovanju mr Marije Ćulafić za članicu Odbora direktora Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“,
– donijela Rješenje o postavljenju Gordane Despotović Đekić za generalnu direktoricu Direktorata za informisanje javnosti o EU i procesu pristupanja EU u Ministarstvu evropskih poslova,
-donijela Rješenje o postavljenju Miloša Markovića za generalnog direktora Direktorata za evropsku teritorijalnu saradnju u Ministarstvu evropskih poslova,
-donijela Rješenje o postavljenju Bojana Vujovića za generalnog direktora Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU u Ministarstvu evropskih poslova,
– donijela Rješenje o postavljenju Toma Božovića za pomoćnika direktora Zavoda za metrologiju,
-donijela Rješenje o određivanju mr Spasoja Papića za vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću,
-donijela Rješenje o određivanju mr Suzane Kontić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za IPA fondove i druge međunarodne izvore finansiranja u Ministarstvu rada i socijalnog staranja,
-donijela Rješenje o razrješenju člana Skupštine „Kontrola letenja Srbije i Crne Gore“ d. o. o. Dejana Pižurice,
-donijela Rješenje o imenovanju mr Marijane Perić za članicu Skupštine „Kontrola letenja Srbije i Crne Gore“ d. o. o.,
-donijela Rješenje o određivanju Radmile Lainović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
-donijela Rješenje o određivanju Siniše Minića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za sprovođenje državnih smjernica u oblasti arhitekture u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
-donijela Rješenje o određivanju Boška Todorovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
– donijela Rješenje o određivanju mr Nikole Ražnatovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
-predložila Skupštini akcionara da za članove Odbora direktora „Željeznički prevoz Crne Gore“ AD Podgorica, izabere: Željka Miladinovića, prof. dr Tripka Draganića, Dejana Konatara, Pavla Popovića i dr Vladimira Đurišića,
-odredila Raška Vuletića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala, na XVIII vanrednoj Skupštini akcionara „Željeznički prevoz Crne Gore“ AD Podgorica,
-donijela Rješenje o postavljenju mr Ivone Savićević za generalnu direktoricu Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i implentaciju EU fondova u Ministarstvu ekonomskog razvoja,
-donijela Rješenje o imenovanju mr Edina Kraje za savjetnika potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i
-donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslova Jovane Dragović
Vijeće sutkinje Višeg suda Vesne Kovačević ukinulo je istražni pritvor bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću.
Odluka je donijeta na današnjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, a sprovešće se i mjera obaveznog boravka u stanu.
Veljović je uhapšen 24. jula prošle godine zbog sumnje da je odao službenu tajnu.
SDT vjeruje da je Veljović bio član kriminalne grupe odbjeglog Aleksandra Aca Mrkića, koja je okrivljena za šverc velikih količina cigareta.
Tokom boravka u pritvoru Veljović je imao ozbiljne zdravstvene probleme zbog čega se u dva navrata i bolnički liječio.
Advokat Nikola Martinović kazao je da su “ispunjeni procesni i humani razlozi da se Veljoviću ukine pritvor”.
“Dostavio sam dokaze koji datiraju pet – šest godina unazad, radi se o istoriji bolesti Veselina Veljovića. On ne smije boraviti u uslovima u kojima boravi jer mu je život ugrožen do stepeni smrtnog ishoda”, kazao je Martinović.
SDT Veljovića tereti da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.
Optužnica je podignuta protiv Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Arsenija Kalezića, Muja Nikočevića, Nikole Mrkića, Željka Bulatovića, Dušice Bulatović, Predraga Veljića, Borislava Lečića, Nemanje Anđelkovića, Gorana Gluščevića, Nikole Bačilovića, Sadiga Elnagara, Nikole Bubanje i Stefana Bubanje.
Na današnjem ročištu advokati su tražili ukidanje pritvora za sve optužene.
Na pretresu se nije pojavio optuženi Nikola Bubanja ni njegov advokat, a sudije su objasnile da im je prethodno dostavljena medicinska dokumentacija prema kojem zdravstveno stanje tog optuženog nije bilo dovoljno dobro da se pojavi pred sudom.
Specijalni državni tužilac, Vukas Radonjić na to je odgovorio da “tužilaštvo smatra da je bio u stanju da prisustvuje, na bazi medicinske dokumentacije, pa smatraju da sud mora prinudno dovesti osuđenog”.
Vijeće sudija kojim predsjedava Kovačević, naložilo je da se u narednih 15 dana iz materijala dostavljenog sudu i prepiski izdvoje djelovi koji se tiču optuženih.
MEDOJEVIĆ; PROGRAM EVROPA SAD 2- KAKO SMO POJELI SEBE!!!
Neko je poslao ove “stručnjake” u Crnu Goru, imao je lošu namjeru prema građanima i prema državi.
Mjere koje su sproveli kroz program Evropa Sad 1 i koje najavljuju u Evropi sad 2 su pogrešno motivisane, ekonomski opasne, hazarderske po stabilnost javnih finansija i kompletan sistem državne vlasti.
1. Smanjenjem doprinosa za PIO sa 20.5% na 10% stvoriće se rupa u budžetu od 350-400 mil EU godišnje
2. Uvodjenje dvije minimalne zarade je nonsens i do sada nevidjeno. Minimalna zarada je socijalna kategorija, izraz političke volje jedne elite da se najjednostavniji rad mora platiti iznad nekog iznosa. Minimalna zarada nije zarada stečena na tržistu rada u skladu sa vazećima zakonima i kolektivnim ugovorima i ugovorom o radu. To je socijalna kategorija i neki reper na osnovu koga se odredjuju zarade kroz sistem kolektivnog pregovaranja. Povezivanje minimalne zarade sa školskom spremom je nevidjeni idiotizam i diletantstvo. U našoj strukturi privrede, ovdje dominiraju radna mjesta za koja ne treba nikakvo obrazovanje niti stručna sprema, gdje ima mnogo slučajeva da radnici sa visokim obrazovanjem rade najjednostavnije poslove ( kladionice, trgovine, butici, kafici, restorani, sekjuriti …) i gdje se na tržištu rada pojavljuje ogroman broj kupljenih lažnih diploma, ova mjera Vlade izazvaće konfuziju, prelazak u sivu i crnu zonu, poremećaje u sistemu kolektivnih ugovora do mjere da je skoro nemoguca za primjenu.
3. Povećanje PDV ce automatski izazvati povećanje cijena , a na inflaciju ce stimulišuće djelovati i povećanje minimalnih zarada i zarada uopšte, bez povećanja produktivnosti, kao i prebacivanje troškova za zarade na cijene.
Imajući u vidi visoko kartelizovanu i monopolizovanu ekonomiju, povećanje zarada će brzo biti anulirano kroz povećanje cijena i inflaciju.
4. I onako veliki i skupu državu, ove mjere će jos dodatno učiniti većom i skupljom , a pritisak na likvidnost privrede ce dovesti do zatvaranje malih i srednjih preduzeća, posebno na sjeveru koji neće moći da pokriju troškove
Debela država će biti sve deblja i sve vise poreskih i drugih prihoda od sve mršavije ekonomije.
Ovakva vještačka povećanja opterećenja privreda neće moći da izdrži i pojaviće se na berzi rada sve veći odliv radnika iz realnog sektora u javni sektor.
Klasična sutuacija, jedenja sopstvene supstance. Jedemo sami sebe. Stimulišemo rast neproduktivnog i potrošačkog javnog sektora, a destimulišemo otvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru gdje se jedino moze stvarati nova vrijednost.
Stvarne reforme moraju ići sasvim drugim smjerom, ali za to je potrebno da građani shvate jednostavnu stvar da se plata ne daje dekretima, uredbama, zakonima. Plata se zarađuje. Debela država i mršava ekonomija, zavisna od novca narkokartela, sa ovakvim diletantima na vlasti, nema drugu perspektivu osim krize i bankrota.
Umanjenje doprinosa za penzije (PIO fond) će imati razarajuće i dugoročno loše posljedice po finansije Crne Gore, kazao je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
“Stvari postaju ozbiljne i opasne – umanjenje doprinosa za penzije (PIO fond) će imati razarajuće i dugoročno loše posledice po finansije Crne Gore. Po ovome što sada znamo o ES2: nema povećanja plata od 25 odsto, minimalna plata neće biti 700 eura, nema radnog vremena 7 sati. Neko je prevario”, naveo je Konatar na društvenoj mreži X.
Stvari postaju ozbiljne i opasne – umanjenje doprinosa za penzije (PIO fond) će imati razarajuće i dugoročno loše posledice po finansije CG
Po ovome što sada znamo o ES2:
– nema povećanja plata od 25% – minimalna plata neće biti 700e – nema radnog vremena 7h
U toku je pres konferencija na kojoj predstavnici Vlade Crne Gore predstavljaju program „Evropa sad 2“. Prenos pres konferencije obezbijeđen je na Prvom programu Televizije Crne Gore (TVCG1).
Program Evropa sad 2 predstavljaju premijer Milojko Spajić, ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministar finansija Novica Vuković, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac i Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku.
Konferencija se održava u Vili Gorica.
13:23
Spajić je istakao da se drastično povećavaju zarade svih zaposlenih u Crnoj Gori.
„Da biste imali povećanja, od sadašnje prosječne zarade do 1.000 eura, uzmite kalkulator, i vidjećete da je to povećanje do 25 odsto“, poručuje Spajić.
13:22
Krvavac je naglasio da je jasno definisano Zakonom o radu ko i kako isplaćuje zarade.
„Mi smo ispunili sve što smo obećali. Prosječna zarada je skoro 1.000 eura. Sve parametre koje smo pominjali imate ispunjene fiskalnom strategijom. Da se ne prisjećamo nekih ranijih vremena. Imate povećanje penzija i plata puta četiri.
Evropa sad 1 je, kaže Krvavac, imala pozitivne efekte, a imaće i Evropa sad 2.
„Ova reforma je usmjerena i na zaposlene i na penzionere. Pitajte i sindikate i poslodavce jesu li zadovoljni. Imaćete kalkulator i za zaposlene i za penzionere. Imaćete 20 dana za sugestije, kao i svi“, naglasio je on.
13:10
Spajić je istakao da će jako bitno što ćemo imati povećanje penzija.
„Kažu, 50 eura. Nije to 50 eura. To je godišnje povećanje od 600 eura najmanje“, kazao je Spajić.
Svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade, naglašava Spajić.
„Nećemo diskriminisati privatni sektor. Svi će dobiti povećanje. Za srednju školu smo spomenuli, moram da istaknem, medicinsko-tehnički kadar, dobili su poseban dodatak. Imaće i dalje taj dodatak plus ova povećanja. Povećanja će biti značajna za sve u ovoj državi. U isto vrijeme, imaćemo poresko opterećenje na rad najmanje u Evropi. To je podsticaj za investitore, koji će doći da plasiraju ozbiljne investicije. Nijesu bili daleko dani kada smo imali manje od pola hrvatske zarade. Mi već sada pristižemo Hrvatsku. Neke zemlje EU su već prestignute. Gledaju nam u leđa. Kada će biti povećanje zarade – u oktobru će to biti. Sa oktobarskom zaradom. To je vrlo važno“, poručio je Spajić.
13:04
Šef kabineta premijera Branko Krvavac kazao je da svaka kompanija koja ulaže u poljoprivredni projekat ima pravo na odbitak od plaćanja poreza na dobit za tri godine u iznosu od 300 hiljada.
„To je vrlo bitno. Poljoprivrednici su imali paušalnu naknadu, sada će imati osam odsto. Kada je u pitanju sektor poljoprivrede, mi ga ovim rješenjima branimo. Postoji i dohodak od onlajn trgovine, gdje sprečavamo zloupotrebe. Fiskalna strategija je kao dokument održiv, imamo da se svi tekući rashodi finansiraju od tekućih prihoda. Na kraju treće godine, imaćemo velike prihode. Mi smo sada sredili bazu podataka ZZZCG, i godinama se nije upoređivala baza podataka Poreske uprave i ZZZCG. Našli smo pet hiljada ljudi koji vjerovatno rade ali su prijavljeni kod Zavoda. Premijer je i govorio o usklađivanju baza podataka“, poručuje Krvavac.
13:02
Nišić je naglasila da su danas usvojili Program garancije za mlade.
„Povlastica u fiskalnoj strategiji je i zakon o stalnom sezoncu. To je vrlo korisna mjera za zaposlene i za poslodavce. Sređuje se baza podataka ZZZCG, a ove godine smo imali, prema Monstatu, najnižu stopu nezaposlenosti. To je izuzetno značajno, planirana je digitalizacija u Zavodu za zapošljvanje, što je vrlo važno. Penzioneri nemaju razloga za brigu, a tu je i povećanje zarada“, poručuje ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.
12:56
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da Fond PIO neće biti ukinut, dok će penzije biti redovne.
„Onog momenta kada su minimalnu penziju podigli na nivo 450 eura, dio građana bio je nezadovoljan jer su smatrali da ulaganje od 40 godina nije ostvareno. To se sada ispravlja. Bili smo jako konzervativni kada smo planirali strategiju. Penzije su likvidne, svi koji su imali 40 godina staža i ulagali, imaće od 1. januara linearno povećanje. Predviđna je inflacija nula, ako bude veća i povećanje će da bude veće“, istakla je Nišić.
To je, naglašava ona, značajno povećanje i za zaposlene i za penzionere. „Puno puta smo slušali o tri stuba, kojih ima u našem zakonu. Prvi je fond, drugi dobrovoljno izdvajanje, a teći dobrovoljni i obavezi dio. Drugi dio nikada nije zaživio, treći se razvio kroz životno osiguranje. Mi ništa nećemo mijenjati i to je važno naglasiti“, poručila je Nišić.
12:54
Investicioni ciklus, kako kaže Vuković, otpočinje sa strategijom 2024-2027. Dionica Andrijevica -Mateševo koštaće 200 miliona eura i novac je već obezbijeđen.
Vuković naglašava da će crnogorska ekonomija rasti prosječno 3,7 odsto na godišnjem nivou.
12:51
Ciljevi fiskalne strategije su, kako kaže, unapređenje životnog standarda građana.
„To su stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, kao i markroekonomska i fiskalna stabilnost. Tu je borba protiv sive ekonomije i kao što je premijer najavio, osnivanje finansijske policije. Pomenuo bih i treću stopu PDV i pitanje poreskog duga, što treba rješavati redovno. Izvorni prihodi budžetu od 2024. do 2027. godine kreću se od 2 milijarde i 759 miliona, odnosno 37.9 odsto BDP do 3 milijarde 81 milion ili 31 odsto BDP za 2027. godinu. Imajući u vidu evidentni rast prihoda budžeta, govorimo o stabilnosti javnih finansija. Zaduživanje se planira za ostvarivanje projekata. Vlada će dostavljati i sažetak o realizaciji fiskalne strategije, uz završni račun budžeta“, istakao je Vuković.
12:45
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da fiskalne strategije nema od 2021. godine.
„Prihodi budžeta su veći za 75 miliona, očekujemo blagi suficit, i to govori o dobrim parametrima. Kapitalni budžet je na nivou 80 odsto izvršenja. Važno je navesti da ako isključimo jednokratne prihode na nivou 14 miliona u 2024. godini, imamo 194 miliona većih prihoda. Na današnji dan na glavnom računu trezora se nalazi 600 miliona. Kapitalni budžet i dugovi se finansiraju dominantno iz priliva. Imamo paket mjera gdje reforma iznosi od 180 do 200 miliona eura. Nove fiskalne mjere su 240 miliona i stabilnost javnih finansija je osnova za sve ono što sprovedemo“, naglasio je Vuković.
12:41
Spajić je poručio da su lažne priče da će prodavati državnu imovinu da bi finansirali program.
„Strategijom nijesu predviđene koncesije za aerodrome, kao prihod. Legalizacija bespravno sagrađenih objekata, nije previđena kao prihod. U dokumentu je predviđena, ali kao prihod nije. Evropa sad dva ne zavisi od prodaje državne imovine, koncesija ili legalizacije objekata. Opšta stopa PDV neće se povećavati, ostaje 21 odsto. Svi spinovi koji su trajali godinu dana pokazali su se kao laži. Ovo je vraćanje novca građanima, ovo je vraćanje onoga što im pripada. Pametno raspolaganje prihodima, zaustavljanje korupcije, to je ono što čini osnovu programa“, naglasio je Spajić.
12:38
Država će, kaže Spajić, biti mnogo odgovornija. „Da se ne ponove greške iz 2020. godine, kada je privreda patila, a državu nije bilo briga“, dodao je on.
„Prihodi od PDV su među najboljima koje smo imali. Prihode koje „gubimo“ zbog doprinosa, oko 180 miliona, nadoknadićemo setom reformi koje ćemo paralelno usvajati. Mi ćemo uvesti iz sive zone poslodavce u legalne tokove. I danas se neke plate isplaćuju na ruke. Hedžing je tu, imamo sjajnog ministra finansija koji je manevrom već uštedio 7,5 miliona. Imaćemo treću stopu PDV, jedinstvenu za ugostioteljstvo po uzoru na Hrvatsku, ista za sve, iznosiće 15 odsto. U odnosu na dobitak igara na sreću, imaćemo generisan novi dobitak. Tu su poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobiti.Oni koji se klade i dobiju ne plaćaju ništa“, ističe Spajić.
To će se, kaže on, ispraviti.
„Nije realno sadašnje stanje. Imamo akcize na mirna vina, neće biti drastična, ali je bitno i da se mirna vina uvedu u akcizni kalendar. Smanjenje sive ekonimije, veliki dio prihoda. Imaćemo finansijsku policiju, i CRPS, koji će reformom da postane stari SDK. Stara SFRJ imala je SDK sjajnu agenciju koja je ukinuta neobjašnjovo. To je bila ogromna greška. Vratićemo SDK. Smanjićemo evaziju poreza tako“, kazao je Spajić.
12:35
Kako je kazao, ispunjavaće fiskalne kriterijume koji su dovoljni ne samo za EU nego i za Eurozonu.
„Kada je u pitanju Fond PIO, dosta laži smo čuli o tome. Fond PIO ostaje isti, sve ostaje isto, sve obaveze koje država ima prema trenutnim penzionerima će biti uspunjene do kraja, kao i prema budućim. Ne samo to, ne samo da se neće smanjiti penzije, nego će se povećavati“, naglasio je on.
Od januara 2025. godine, kako je istakao, sve penzije će biti veće od 7 do 8 odsto u prosjeku, Evropom sad 2 pokrivaće se svi modaliteti rada.
„Imaćemo neto zaradu na najnvišem nivou u regionu, dok će bruto zarada biti jedna od najnižih u regionu. Zaposleni će biti zadovoljni, jer neto zarade, koje primaju su najveće, a poslodavci će opterećenje na rad imati kao najniže. Dakle, 16 odsto za prosječnu zaradu, najniže u Evropi. Stumuilisaćemo poslodavce da zapošljavaju više, da povećamo zaposlenost“, kazao je Spajić.
12:31
Povećanje visokoškolcima biće sa 450 sa 800 eura. Srednjoj spremi sa 345 eura do 600 eura.
„Ja se sjećam kada je minimalna zarada u ovoj zemlji, 2020. godine, bila 222 eura. Sada će za srednju spremu minimalna zarada biti veća za tri puta, za visokoškolce drastično više, čime pokazujemio da vrednujemo obrazovanje“, kazao je Spajić.
Takav rast je, dodaje Spajić, nezabilježen.
„Volio bih da neko nađe sličan primjer, negdje. S druge strane imali smo održivi fiskalnu situaciju. Previđeno je da barem naredne tri godine dug bude 60 odstio po BDP-u i po svim mjerilima ispunjavamo Mastriški kriterijum čime ispunjavamo, što se tiče fiskalne politike, uslove Eurozone. Mi smo fiskalno održiva ekonomija, nijedan euro zaudženja neće ići prema ovoj mjeri.
Spajić naglašava da svaki euro zaudženja neće ići za ove mjere, nego samo za otplate starih dugova i infrastrukturu. Prihodi će pokrivati sve rashode.
12:27
Posebno je, istakao je Spajić, važno smanjenje poreskog opterećenja na rad.
„Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10% . Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0 odsto“, kazao je on.
„Prošla vlada nije htjela da primijeni Evropu sad jedan za penzionere, dok mi nijesmo u januaru izveli reformu i svi penzioneri su osjetili povećanje i benefite, Novo povećanje podrazumijheva šovećanje od 7 do osam odsto, odnosno oko 50 do 60 eura, Ovijm prgramom i fikaslnom strategijom, pokirvano i trenutni i minuli rad, i zaposlene i penzioneri“, istakao je Spajić.
Evropa sad 2, kaže Spajić, odnosi se na oko 300 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori, koji će imati značajno povećanje zarade.
12:21
Spajić je naglasio da insistiraju na dijalogu i plan je da se doprinese da se niko ne osjeća uskraćeno.
„Iz konstruktivnih kritika se mnogo nauči. Očekujemo konstruktivne kritike i danas“, kazao je on.
„Stope nezaposlenosti su jako visoke, posebno Andrijvica i Berane, u Podgorici i Kotoru i promorju su ispod pune zaposlenosti, koja se računa oko 5,6 odsto. Ovdje mjere su bile održive. Na sjeveru je minimalna zarada od 700 eura, veliki problem je posebno za male poslodavce, oni će moći da lakše posluju sa minimalnom zaradom od 600 eura“, poručuje Spajić.
12:18
„Fiskalnu strategiju predstavljamo u ime ne samo Vlade nego i cijele skupštinske većine. Prosječne zarade će uskoro biti 1.000 eura. Smanjujemo prihode od dopirnosa, a nadoknađujemo od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada biće 700 eura“, kazao je Spajić.
11:59
Šta podrazumijeva Evropa sad 2?
Kako je predstavljeno na konferenciji Vlade, nema povećanja osnovne stope PDV-a. Ona ostaje 21%. Nijedan cent reforme neće biti finansiran iz zaduženja.
Kada su u pitanju penziska davanja, plan su 7-8% veće penzije od prvog kvartala 2025. usljed rasta prosječne zarade i projektovane stope inflacije za nivo sadašnje prosječne penzije. Projektovani rast trenutne prosječne penzije je 50 eura.
Kada je u pitanju standard građana, predviđa se rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori. Rast minimalne i prosječne zarade. Rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Ciljevi fiskalne strategije su unapređenje životnog standarda građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomska i fiskalna stabilnost, snažan investicioni ciklus, izgradnja infrastrukture, ograničavanje odliva kvalifikovane radne snage, rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori, rast minimalne i prosječne zarade, rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.
Posebno je važno smanjenje poreskog opterećenja na rad. Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10%. Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0%.
Način obračuna penzija ostaje nepromijenjen. Isplata penzija i dalje isključivo preko Fonda PIO (reforma ne podrazumijeva uvođenje Il penzionog stuba). Dodatno se unapređuje položaj penzionera nakon ranijeg povećanja minimalne penzije na 450 eura. Rast penzija za 7-8% od 2025. godine. Sredstva za isplatu će se kompenzovati iz opštih prihoda budžeta i novih mjera poreske politike.
Polazne osnove su: stabilne javne finansije i ekonomska kretanja u prva dva kvartala ove godine, suficit budžeta u periodu januar – maj, budžetski prihodi za januar – jun veći od plana za 78 miliona eura ili 6,3% u odnosu na 2023. (bez jednokratnih prihoda) i prihodi veći za 193 miliona eura ili 17,5 % .
U prvom kvartalu realni ekonomski rast 4,4% BDP-a – jedan od najvećih u Evropi, Istorijski najniža stopa nezaposlenosti – 11,9% u I kvartalu 2024. Nedostatak radne snage – posebno tokom perioda turističke sezone. Očekivano pristupanje EU 2028. godine i dodatni izazovi nedostatka kvalifikovane radne snage.
