Home Blog Page 927

SPO ušao u „Montefarm”

0

SDT tražio obimnu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje bivšeg direktora. Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja postupaju u predmetu formiranom na osnovu nalaza Državne revizorske institucije iz februara ove godine

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) prije dva dana tražili su iz “Montefarma” obimnu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje bivšeg direktora Gorana Marinovića.

Izvor iz tužilaštvapotvrdio je nezvanično “Vijestima” da su apotekarsku ustanovu inspektori posjetili po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i da je u pitanju krivični predmet formiran na osnovu nalaza Državne revizorske institucije (DRI).

Vrhovno državno tužilaštvo još krajem februara dostavilo je SDT-u na nadležnost i postupanje reviziju o poslovanju “Montefarma”, što je i potvrđeno “Vijestima”, ali iz SDT ni nakon četiri mjeseca nijesu odgovorili da li je formiran krivični predmet i u kojoj je fazi.

Revizijom pravilnosti za 2022. godinu utvrđeno je da “Montefarm” finansijske transakcije i poslovne aktivnosti nije u svim materijalnim aspektima uskladio sa Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o državnoj imovini, Zakonom o javnim nabavkama, Zakonom o obligacionim odnosima, te Uredbom o načinu vođenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o popisu stvari u državnoj svojini…

Iz nalaza DRI zaključeno je i da je Montefarm krajem 2022. godine preuzeo dug veledrogerije Medicalana u iznosu od 80.000 eura prema jednoj poslovnoj banci, iako u tom trenutku, prema dokumentaciji, nije imao nikakvih dugova prema toj privatnoj kompaniji.

DRI je u izvještaju navela da je ugovor o cesiji zaključen bez potpune, vjerodostojne finansijske dokumentacije, odnosno da plaćanju cesijom treba da prethodi dužničko-povjerilački odnos.

Nalazom DRI utvrđeno da je u članu 1 Ugovora o cesiji između Montefarma, Lovćen banke i veledrogerije Medicalana kao dobavljača koji ustupa dio svojih potraživanja od Montefarma po osnovu ugovora o javnoj nabavci ljekova i medicinskih sredstava od 22. juna 2022. godine i Ugovora o javnoj nabavci medicinskih sredstava, infuzionih rastvora i preparate za parenteralnu i entralnu primjenu od 20. novembra 2022. u korist banke, kako bi naplatila potraživanja iz ugovora o kreditu od 27. decembra iste godine zaključenog na iznos od 80.000 eura.

Ugovor o kreditu trebalo je da se otplaćuje u jednakim mjesečnim ratama između Medicalana i banke, dok na dan potpisivanja ugovora o cesiji “Montefarm” nije imao obaveze prema toj privatnoj kompaniji. U izvještaju DRI piše da se to vidi iz analitičkih kartica i otvorenih stavki.

Marinović je tada kazao da je ugovor o cesiji sa privatnom veledrogerijom zaključen isključivo da bi “očuvali likvidnost ustanove i rasporedili novac kojim raspolažu”. Istakao je da su dug privatnika preuzeli kako bi plaćali na rate robu koja je trebalo da bude isporučena u 2023. godini.

“Vijesti” su nakon toga, na osnovu dokumentacije, objavile da je “Montefarm” i prošle godine u dva navrata preuzeo dug iste veledrogerije, u vrijednosti od 130.000 eura.

Analitičke kartice pokazuju da je, bez obzira na to što je “Montefarm” preuzeo dug privatnika po osnovu dva ugovora o cesiji potpisana u razmaku od 17 dana, sve prispjele fakture plaćao u veoma kratkom roku. To, tvrde izvori, nije bila praksa u poslovanju sa drugim privatnim veledrogerijama.

Marinović je tada, reagujući na tekst, kazao da je cesija uobičajeni način poslovanja u finansijskoj sferi i da za taj vid ustupanja – prodaje potraživanja nije potrebna saglasnost dužnika.

Naglasio je i da su sa preko šest miliona eura avansno plaćene obaveze koje dospijevaju tek krajem marta čime je povećana likvidnost dobavljača, a “Montefarm” ostvario bonitet i obezbijedio stabilno snabdijevanje ljekovima, te da je taj novac uplaćen najvećim dobavljačima – Glosariju, Farmegri, veledrogeriji Medica…

Ministar zdravlja Vojislav Šimun smijenio je Marinovića početkom aprila. Bivši direktor tvrdio je da je razriješen “zbog interesa privatnih lobija”.

Smjeni Marinovića prethodila je kontrola Komisije tog resora, tokom koje je utvrđeno da je postupao suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o radu, Pravilniku o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, ali i da nije poštovao Statut i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Ministarstvo je problematizovalo više ugovora o zakupu, ugovora o ustupanju i potraživanju (cesiji), ugovora o dodjeli pozajmice, te ugovora o instaliranju led displeja, ali i o obavljanju konsultantskih usluga.

Neposredno prije smjene, Marinović je nagrađen sa 20.000 eura bonusa zbog dobrog poslovanja, na osnovu zapisnika Upravnog odbora koji nije usvojen, a koji je novi Upravni odbor stavio van snage. On je, reagujući na objavljenu informaciju o tome, kazao da iznos bonusa predstavlja 0,7 odsto od ukupno ostvarenog profita i da je u pitanju 12 bruto plata za skoro tri godine upravljanja ustanovom, naglasivši da nikada nije imao obračunate produžene sate, prekovremeni rad ili stimulaciju za skoro dvadesetčetvoročasovni dnevni rad.

SDT: Zbog visoke korupcije 14 optužnica

0

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je tokom prošle godine 14 optužnica u kojima su obuhvaćene 34 osobe zbog korupcije na visokom nivou. To su podaci koje je Vlada Crne Gore dostavila Evropskoj komisiji a navedeni su u nedavnom izvještaju Evropske komisije o vladavini prava.

Tužilaštvo na čijem je čelu glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, izdalo je tokom 2023. godine naloge za sprovođenje istraga za krivična djela korupcije na visokom nivou u 11 predmeta protiv 20 lica. 

U izvještaju se navodi da je samo godinu ranije, odnosno 2022. godine, SDT u 11 predmeta vezanih za istragu krivičnih djela na visokom nivou obuhvatilo 76 fizičkih i pet pravnih lica. 

Kad je u pitanju podizanje optužnica, Novovićevo tužilaštvo podiglo je 14 optužnica u slučajevima korupcije na visokom nivou protiv 34 fizička lica. Čak 81 fizičko lice i pet pravnih lica bilo je obuhvaćeno u tom domenu samo godinu ranije. 

Izvršna vlast je saopštila da je, recimo, 2020. godine po pitanju korupcije na visokom nivou bilo osam prvostepenih presuda u koje je uključeno 19 fizičkih ili pravnih lica, što je rezultiralo sa dvije pravosnažne presude.

Godinu kasnije, tačnije 2021. godine, broj prvostepenih presuda povećan je na 21, u kojima je uključeno 41 fizičko ili pravno lice. U dokumentu koji je Vlada proslijedila Evropskoj komisiji navodi se da je to dovelo je do tri pravosnažne osude.

U nedavnom izvještaju o vladavini prava obuhvaćena je i 2022. godina, kada su donijete 22 prvostepene presude protiv 65 fizičkih i pravnih lica, i dvije pravosnažne osude.

„Godine 2023. broj prvostepenih presuda porastao je na 25, u kojima su učestvovala 72 lica ili pravna lica, ali je bila samo jedna pravosnažna osuda“, navodi se u nedavnom izvještaju Evropske komisije o vladavini prava.

EK godišnje objavljuje izvještaj o stanju vladavine prava u državama članicima i Evropskoj uniji u cjelini, a ove godine je prvi put analizirano i stanje u Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

U izvještaju se analiziraju četiri ključne oblasti za vladavinu prava – pravosuđe, borba protiv korupcije, medijski pluralizam i slobode, kao i institucionalna kontrola.

U dijelu Izvještaja EK o Crnoj Gori navodi se da pravosudni sistem Crne Gore prolazi kroz intenzivnu fazu reformi, uključujući reviziju nekoliko zakona, u cilju daljeg usklađivanja sa evropskim i međunarodnim standardima.

„Značajna kašnjenja sa imenovanjima na visoke pravosudne funkcije ozbiljno su uticala na pravosudni sistem u Crnoj Gori, iako je za sada ostalo da se izabere još predsjednik Vrhovnog suda“, navodi se u izvještaju.

U Izvještaju EK ističe se da je broj istraga i krivičnih gonjenja za slučajeve korupcije na visokom nivou stabilan, ali i da nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti.

EK konstatuje da promocija i sprovođenje etike i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima i dalje predstavlja izazov u Crnoj Gori.

„Od Crne Gore se očekuje izmjena disciplinskog i etičkog pravnog okvira za sudije i tužioce i jačanje odgovornosti sudija i tužilaca“, kaže se u Izvještaju.

Navodi se da je efikasnost pravosuđa otežana nedostatkom strateškog ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu.

Sunčano, do 36 stepeni

0

Na sjeveru Crne Gore sunčano, a tokom jutra i popodneva mala do umjerena oblačnost. Vjetar slab, ujutro na planinama umjeren, sjeveroistočni. Na jugu sunčano. Vjetar prijepodne ponegdje umjeren sjeveroistočni, zatim sjeverozapadni, a tokom noći ponovo sjeveroistočni.

Na sjeveru Crne Gore sunčano, a tokom jutra i popodneva mala do umjerena oblačnost. Vjetar slab, ujutro na planinama umjeren, sjeveroistočni. Temperatura do 30 stepeni.

Na jugu sunčano. Vjetar prijepodne ponegdje umjeren sjeveroistočni, zatim sjeverozapadni, a tokom noći ponovo sjeveroistočni. Temperatura do 36 stepeni.

MORE: umjereno talasasto. Ujutro i uveče umjerena bura, tokom dana maestral. Temperatura mora uz obalu između 23 i 26 stepeni. UV indeks oko 8 UV jedinica.

Vrijeme naredna tri dana

Narednih dana na sjeveru – u subotu i nedjelju sunčano. Vjetar slab, promjenljiv, a temperatura u porastu. U nedjelju do 36 stepeni.

Na jugu za vikend sunčano uz porast temperature.Vjetar sjeverozapadni, tokom jutra i noći sjeveroistočni, uglavnom slab, samo ponegdje umjeren. Temperatura ponovo blizu 40 stepeni.

NIKOLIĆ: PES se boji izbora

0

Želi se prikriti činjenica da je Pokret Evropa sad (PES) sa 33 odsto na Parlamentarnim izborima u ovom trenutku u Podgorici na 16.8 odsto, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

Koliki je “strah” od podgoričkih izbora u PES-u, prema riječima Nikolića, najbolje svjedoči činjenica da su u toku pregovori oko zajedničkog nastupa na jednoj listi svih konstituenata Vlade.

“Želi se prikriti činjenica da je PES sa 33 odsto na Parlamentarnim izborima u ovom trenutku u Podgorici na 16.8 odsto”, napisao je Nikolić u objavi na mreži X.

Ipak, smatra da je “uzalud trud – strmoglavi pad”, koji je, kaže, “nastao jer su građani prozreli laži, obmane i prevare, se ne može zaustaviti”.

“Promjene kreću iz Podgorice”, stoji u objavi funkcionera DPS-a.

BS – šta predviđa sporazum o ulasku u 44. Vladu: Kapitalni projekti gdje žive Bošnjaci da budu prioritet

0

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, u sporazumu sa premijerom Milojkom Spajićem, koji se odnosi na učešće BS u 44.Vladi, definisao je projekte koji će biti prioritet Vlade u narednom periodu, navode iz BS.

Iz Bošnjačke stranke navode da to obuhvata sledeće:

▪️Da se odmah obezbijede finansije za završetak skijališta Štedim.

▪️Da se aktuelizuje otvaranje tunela Rožaje-Peć.

▪️Otvaranje puta Plav-Dečani.

▪️Obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera.

▪️Rekonstrukcija puta Gusinje -Grebaje.

▪️Završetak puta Plav-Gusinje (preko Kruševa).

▪️Put Petnjica-Bioče.

▪️Valorizacija Đalovića pećine.

▪️Skijalište Cmiljača.

▪️Put Sveti Ivan – Mrkojevići – Sukobin.

▪️ Bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.

BEŠIĆ: Rekonstrukcija obezbjeđuje stabilnu Vladu, pitanje ko je u Milatovićevom bloku

0

Profesor Miloš Bešić za Portal RTCG kazao je da rekonstrukcija obezbjeđuje stabilnu Vladu. Komentarišući izjavu predsjednika Jakova Milatovića da imamo podjelu na dva politička bloka, Bešić je kazao da bi bilo zanimljivo da znamo da li bloku u kojem se Milatović pronalazi pripada Demokratska partija socijalista.

„Imamo rekonstrukciju Vlade koja je vrlo važna, vrlo indikativna i meni se čini da obezbjeđuje stabilnu Vladu do kraja mandata. Broj poslanika koji podržava tu Vladu je impresivan i ona je ideološki heterogenija što daje doprinos njenoj zapadnoj identifikaciji, imajući u vidu da su predstavnici gotovo svih manjinskih naroda mimo Hrvata zastupljeni, ne bih rekao ni proporcionalno, nego i više nego proporcionalno“, kazao je Bešić.

Kada je riječ o Podgorici, smatra da je najavljeno vruće političko ljeto, odnosno jesen.

„Ono što mi je najzanimljivije kada je riječ o Podgorici jeste ta preraspodjela karata jer se pojavila nova politička grupa koja nominalno ili deklarativno i negdje ukriveno, flagrantno ima podršku predsjednika Milatovića“, kazao je on.

Izjava Milatovića mu je, kako je rekao, danas naročito zanimljiva iz razloga što je govorio o blokovima.

„Rekao je da jedan blok čini srpska nacionalistička struktura i rekao je da je to oličeno u aktuelnoj vlasti. Tako on percipira ovu vlast što je vrlo zanimljivo i neprihvatljivo. Ali ono što je još zanimljivije je da on priča o alternativnom, umjerenom bloku. Negdje pretpostavljam da se on identifikuje u tom bloku i baš me zanima ko je u tom bloku. Ako su PES i stranke sa srpskim predznakom i sve manjinske stranke u tom nacionalističkom bloku, pitanje je ko je u tom umjerenom bloku“, kaže Bešić.

Preba njegovim riječima, iz narativa Milatovića, vidimo najavu budućih političkih dešavanja i sukoba na blokovskim osnovama.

„Potpuno je nejasno ko čini taj blok. Da li tu spada DPS, jer ako nije DPS, u taj blok spada samo URA“, zaključio je Bešić.

Kazao je da je pitanje kakvi će biti efekti  i posljedice programa Evropa sad 2.

„Mislim da to treba građane najviše i da zanima u ovom trenutku“, kazao je on. 

Premijerski sat 30. jula

0

Premijer Milojko Spajić odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine koja je zakazana za 30. jul.

– Izmjena termina održavanja sjednice: Trinaesta – posebna sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2024. godini održaće se u utorak, 30. jula, sa početkom u 14:00 časova – navode u saopštenju.

Premijerski sat prethodno je bio zakazan za 26. jul, ali je odgođen zbog odlaska Spajića u Pariz, gdje će u petak prisustvovati otvaranju Olimpijskih igara.

Posebna sjednica će 30. jula početi u 14 sati, a rok za dostavljenje pitanja premijeru je najkasnije 72 sata prije njenog početka, prenosi MINA.

Uljarević: Odluka Hrvatske opomena Spajiću i PES-u

0

Proglašenje crnogorskih političara za nepoželjne u Hrvatskoj opomena je premijeru Milojku Spajiću i Pokretu Evropa sad (PES), jer ta država na raspolaganju ima dosta mjera koje će sukcesivno sprovoditi, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su u Hrvatskoj za nepoželjne osobe.

Uljarević je agenciji MINA kazala da je parlamentarna većina, opijena vlašću i borbom da sačuva osvojene resurse, u ispunjavanju partikularnih agendi zaboravila da “ne može vući za nos sve“.

Prema njenim riječima, parlamentarna većina je zaboravila da postoje granice i onih u Evropskoj uniji (EU), koji su do sada bili najveći saveznici Crne Gore na njenom putu ka EU.

„Upozorenja oko naopakog pristupa kad je riječ o procesu suočavanja sa našom skorijom prošlošću, a posebno u odnosu na Hrvatsku, bilo je mnogo“, rekla je Uljarević.

Međutim, kako je navela, to se odbijalo od aktere parlamentarne većine „kao o zid“, da bi sve kulminiralo usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Mathauzenu i Dahau.

Uljarević je kazala da je ta rezolucija nesumnjivo indukovana iz Beograda i da predstavlja tužni izraz lojalnosti prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, kako bi se „razljutio“ zbog glasanja predstavnika Vlade za Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.

„Za očekivati je bilo da će Hrvatska iskoristiti svoje mogućnosti da na to odgovori, i kao država iz susjedstva čiji zvaničnici, za razliku od zvaničnika iz Crne Gore, znaju što je državni interes, i kao država članica EU koja neće žmuriti na takve uticaje u državi kandidatkinji“, navela je Uljarević.

Ona je kazala da treba targetirati problem, a ne kažnjavati Crnu Goru kao državu i sve njene građane i građanke koji sanjaju evropski san.

„U tom smislu, mudar je i politički promišljen redoslijed koraka koji Hrvatska sprovodi“, rekla je Uljarević.

Kako je navela, jasno je da svaki politički potez koji su vukli, ili planiraju vući političari u Crnoj Gori, a po instrukcijama Vučića ili Vladimira Putina, neće proći bez naplate.

„Na ovo treba gledati i kao na opomenu premijeru i PES-u, čiji su poslanici, takođe, glasali za tu rezoluciju, ali i čiji odbornici su učestvovali u preimenovanju ulica u Pljevljima po agresorima na hrvatsku teritoriju, jer Hrvatska ima na raspolaganju još dosta mjera „u rukavu“ koje će, očito, sukcesivno sprovoditi“, kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, ovo je velika neprijatnost i za sve članove Vlade i parlamentarne većine čiji lideri nijesu stavljeni na crnu listu, ali su faktički označeni kao njihovi partneri.

Kako je rekla Uljarević, činjenica da ta odluka dolazi nakon rekonstrukcije Vlade, takođe nosi sadržajnu poruku.

„Mandić, Knežević i Bečić ne znaju da li se ta zabrana odnosi samo na Hrvatsku, odnosno da li mogu putovati u ijednu državu Šengen sistema, ili do kad mogu putovati u te druge države, jer ih Hrvatska u svakom trenu može staviti na spisak osoba kojima se ograničava takav pristup na cijeloj zoni EU“, navela je Uljarević.

Ona je kazala da bi, osim toga, mnogi trebalo da se zamisle nad svojim bivšim i budućim odlukama i odluče da li će raditi u interesu Crne Gore.

“Ili će i dalje demonstrirati nerezistentnost prema Vučiću i drugim malignim uticajima”, dodala je Uljarević.

Šehović: Ibrahimović da objasni Hrvatskoj da su njegovi novi koalicioni partneri zapravo dobri momci

0

Kako dodaje, tako se, nakon samo dva dana od konstituisanja, kao kula od karata srušila mantra o “evropskom” i “pomiriteljskom” karakteru novoformirane po(D)miriteljske vlade

„Članica Evropske unije i nama prijateljska Hrvatska proglasila je nepoželjnima čelnike nove vlade i parlamentarne većine! To je sve što je potrebno da znamo o karakteru i suštini aktuelne prepakovane i nevješto našminkane vladajuće garniture“, napisao je na društvenoj mreži X predsjednik SD-a Damir Šehović.

Kako dodaje, tako se, nakon samo dva dana od konstituisanja, kao kula od karata srušila mantra o “evropskom” i “pomiriteljskom” karakteru novoformirane po(D)miriteljske vlade. 


„Sada oni kojima u takvoj Vladi Crne Gore nije ni bilo mjesto, ali su na zaprepašćenje građanske Crne Gore samo zbog fotelja u nju uskočili, shvataju u kakvo su loše političko društvo upali“, poručio je Šehović.

P.S. Kad smo već kod društva, očekujem da novi ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, našim prijateljima u Hrvatskoj objasni da su njegovi novi koalicioni partneri zapravo dobri momci, zaključuje Šehović.

Medojević: Vlada mora Hrvatskoj odgovoriti recipročnim mjerama

0

OZBILJNO POGORŠANJE ODNOSA SA HRVATSKOM. VLADA CRNE GORE DA ODGOVORI RECIPROČNIM  MJERAMA I ZAŠTITI DIGNITET CRNE GORE!!

VLADA MORA ODGOVORITI RECIPROČNIM MJERAMA I PROGLASITI PREDSJEDNIKA SABORA, POTPREDSJEDNIKA VLADE HRVATSKE I NEKOG OD LIDERA PARLAMENTARNE VEĆINE PERSONAMA NON GRATE!!!

Ne ulazeći u motive i razloge kojim se Vlada Hrvatske rukovodila, ova mjera zahtjeva hitan odgovor Vlade Crne Gore i aktiviranje principa reciprociteta.

Dva Ministra spoljnih poslova Hrvatske i Crne Gore bi morali pokrenuti dijalog o prevazilaženju otvorenih pitanja u bilateralnim odbosima, ukljucujuci i ovu skandaloznu odluku o proglašenju visokih državnih funkcionera Crne Gore personama non grate.