Na sjeveru Crne Gore do 35 stepeni, na jugu 40 stepeni uz sjeveroistočni vjetar.
Na sjeveru Crne Gore danas sunčano. Vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv. Temperatura do 35 stepena.
Uz obalu tokom dana dominantno sjeverozapadni, umjeren. Temperatura na jugu do 40 stepeni.
More umjereno talasasto. Vjetar – ujutru bura, tokom dana maestral, uveče ponovo bura. Temperatura mora između 21 i 23 stepena. UV indeks vrlo visok, od 8 do 8,5 UV-jedinica.
Narednih dana na sjeveru, u utorak pretežno sunčano, popodne nešto više oblaka. U srijedu takođe pretežno sunčano, s tim što u popodnevnim satima ima uslova za lokalne nestabilnosti, pa tako uglavnom na planinama može biti kratkotrajnog pljuska. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv, a temperatura do 36 stepeni.
Na jugu sunčano, veoma vruće. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv, a uz obalu uglavnom sjeverozapadni, na Ulcinjskoj rivijeri umjeren, nerijetko i pojačan.
D.V. (1990) iz Šapca oglašena je krivom i osuđena na novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 1.500 eura, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Ona je, kako navode, pred dežurnom sutkinjom odjeljenja u Ulcinju dovedena od strane Službenika Uprave policije, nakon što je utvrđeno da je prethodne večeri u alkoholisanom stanju izazvala saobraćajnu nezgodu u kojoj je nastala materijalna šteta.
„Uz kaznu, koja je naplaćena prije pravosnažnosti rješenja izrečena joj je i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od 6 mjeseci koju će izvršiti Uprava policije“, ističu iz Suda za prekršaje.
Ima poslanika sa po dvije ili više nekretnina, dok tridesetak predstavnika naroda u imovinskim kartonima navodi da nemaju nepokretnosti na svoje ime
Većina poslanika u Skupštini Crne Gore posjeduje brojne nekretnine, a sudeći prema imovinskim kartonima koje su dostavili Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) – najviše stambenih objekata imaju Miodrag Laković (PES), Tonći Janović (PES), Nikola Janović (DPS), Dejan Đurović (NSD), Mirsad Nurković (BS), Nikola Rovčanin (Demokrate), Nikola Milović (DPS) i Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora) iz Posebnog kluba.
Oni imaju po najmanje dvije nekretnine koje su stekli kupovinom ili naslijedili.
Javni funkcioneri imaju obavezu da ASK-u dostavljaju izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije. Međutim, tačnost dostavljenih podataka niko ne provjerava, što znači da oni možda ne pokazuju stvarno imovinsko stanje zvaničnika.
Kada je riječ o poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad (PES), Miodrag Laković je vlasnik dva stana – od 49 i 34 kvadrata i kuće od 108 kvadrata, koji su stečeni kupovinom. Naslijedio je 27 kvadrata ruševina porodične zgrade.
Tonći Janović (PES) je vlasnik dvije kuće od 104 i 85 kvadrata, koje je naslijedio.
Milan Zečević je Agenciji prijavio kuću od 157 kvadrata i dvorište od 500, koje je naslijedio. Zečević je stoprocentni vlasnik livada od ukupno 1.677 kvadrata, njive od 133 i pašnjaka od ukupno 3.789 kvadrata, koje je stekao nasljedstvom, kupovinom, razmjenom ili poklonom. Sa 50 odsto je vlasnik pomoćne zgrade od 26 kvadrata, voćnjaka od 1.175,453 kvadrata njiva i 1.700 kvadrata livada. Sa 25 odsto udjela je vlasnik naslijeđene imovine – 5.492 kvadrata livada, 7.989 kvadrata šume, njive od 568 i pašnjaka od 1.142 kvadrata. Manje od 20 odsto udjela ima u takođe naslijeđenoj imovini – vikendice od 25, šume – 8.392 kvadrata, 8.239 kvadrata pašnjaka, livade od 6.781 kvadrata.
Dane Marković je vlasnik stana od 66 kvadrata, koji je stekao kupovinom, a Miloš Pižurica od 116 kvadrata.
Nađa Laković je prijavila 23 kvadrata, shodno ugovoru o poklonu, ne precizirajuci na koju pokretnu imovinu se odnosi.
Poslanik Seid Hadžić je vlasnik kuće od 133, livade od 1.426 i njive od 52 kvadrata koje je naslijedio.
Prijavljenu nepokretnu imovinu na svoje ime nemaju Gordan Stojović, Vasilije Čarapić, Uglješa Urošević, Dražen Petrić, Jelenka Andrić, Dragana Vučević, Vladimir Bakrač, Branka Marković, Armen Šehović, Jovan Subotić (Novska lista).
Poslanica Jelena Nedović nema prijavljenu nepokretnu imovinu, ali u njenom kartonu piše da otplaćuje stambeni kredit.
Potpredsjednik Skupštine iz redova PES-a Boris Pejović je prijavio stan od 56 kvadrata koji je stekao kupovinom.
Kada je riječ o predstavnicima Nove srpske demokratije (NSD) u Parlamentu, predsjednik Skupštine i čelnik te partije Andrija Mandić posjeduje 50 odsto vlasništva nad kućom od 360 kvadrata, pomoćnim objektom od 73 kvadrata i placem od 600 kvadrata. Mandić ima i 25 odsto vlasništva nad zemljištem i šumom od 10 hektara, kao i još jednim zemljištem i pašnjakom od 74 hektara. Na njegovo ime vodi se i 25 odsto vlasništva nad dvije kuće od 120 i 80 kvadrata, pomoćnim objektima od 100 i 120 kvadrata i placem od 300 kvadrata.
Poslanica NSD Jelena Božović je vlasnica stana od 54 kvadrata kojeg je stekla kupovinom.
Dejan Đurović je vlasnik dvije kuće od 230 i 80 kvadrata, koje je naslijedio, kao i livada i šuma, 209 kvadrata ruševine s okućnicom…
Vaso Obradović je vlasnik kuće od 100 kvadrata, a Marko Kovačević livade od 800 kvadrata, koju je kupio.
Poslanici NSD-a Jovan Vučurović i Bojana Pićan nemaju nepokretne imovine na svoje ime.
Dosadašnji poslanici NSD-a Slaven Radunović i Simonida Kordić su izabrani za ministre u rekonstruisanoj vladi Milojka Spajića, ali njihovi nasljednici u skupštinskim klupama još nisu izabrani.
Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) uglavnom su jednim dijelom naslijedili nekretnine.
Poslanik i lider DNP-a Milan Knežević ima 50 odsto vlasništva nad stanom od 135 kvadrata, a Vladislav Bojović je vlasnik stana od 41 kvadrata, koji je stekao kupovinom.
Njihov partijski kolega i od skoro poslanik Dragan Bojović je sa 20 odsto vlasnik naslijeđene kuće od 90 kvadrata.
Nova poslanica DNP-a Jelena Kljajević je sa 33,3 odsto vlasnica naslijeđenog dijela kuće od 96 kvadrata.
Prema podacima koje je dostavio ASK-u po broju stambenih nekretnina među poslanicima Bošnjačke stranke (BS) prednjači Mirsad Nurković. On je vlasnik dvije kuće, od 200 i 298 kvadrata, dvije garaže, od 71 i 69 kvadrata, i 662 kvadrata građevinskog zemljišta.
Kenana Strujić Harbić je vlasnica stana od 45 i garaže od 12 kvadara, koje je stekla kupovinom, a Amer Smailović ima stan od 40 kvadrata, koji je kupio.
Nova poslanica BS-a Edina Dešić posjeduje stan od 45 kvadrata, stečen kupovinom. Sa 12 i po odsto je vlasnica kuće od 170 kvadrata, koji je dio nasljedstva.
Novi poslanik BS-a Jasmin Ćorović nema prijavljenu nekretninu na svoje ime.
Kada je riječ o poslanicima Demokratske Crne Gore, prema podacima ASK-a, nepokretnu imovinu nemaju Boris Bogdanović i Momčilo Leković.
Nikola Rovčanin je vlasnik kuće od 88 kvadrata i stana od 64 kvadrata.
Poslanik Albin Ćeman je od nepokretne imovine prijavio 379 kvadrata građevinskog zemljišta, koje je stekao kupovinom, a Duško Stjepović stana od 55 kvadrata koji je stekao kupovinom.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović je sa 33,33 odsto vlasnica naslijeđenog stana od 34 kvadrata i dva poslovna prostora, kao i jednog prostora od 20 kvadrata koji je stečen kupovinom. Poslanica Demokrata Anđela Vojinović nema nepokretne imovine na svoje ime.
Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić vlasnica je stana od 50 kvadrata i garaže, koje je stekla kupovinom.
Kada je riječ o predstavnicima najjače opozicione partije, Demokratske partije socijalista (DPS), poslanik Nikola Janović je vlasnik dva stana, od 74 i 52 kvadrata, koje je stekao kupovinom. On je vlasnik i porodične stambene zgrade od 22 kvadrata koje je naslijedio, kao i poslovnog objekta od 39 kvadrata.
Poslanica Aleksandra Despotović je vlasnica jednosobnog stana od 49 kvadrata i garsonjere od 38 kvadrata, koje je stekla kupovinom.
Andrija Nikolić je vlasnik stana od 64 kvadrata koji je stečen kupovinom
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović je vlasnica stana od 41, a Dušan Raičević od 71 kvadrata. Nekretnine su stekli kupovinom.
Oskar Huter je vlasnik stana od 25 kvadrata koji je stečen kupovinom, dok je u vlasništvu Abaza Dizdarevića kuća od 297 kvadrata, takođe stečena kupovinom.
Nikola Milović je sa 25 odsto vlasnik stana od 75 kvadrata koji je stečen kupovinom, a stoprocentni je vlasnik naslijeđenog stana od 51 kvadrata i dvije porodične stambene zgrade, od 59 i 98 kvadrata. Sa 4,14 odsto ima udjela u vlasništvu nad četiri stana od 64 kvadrata i četiri poslovna prostora od 29 kvadrata sa udjelom od 2, 77 odsto.
Mihailo Anđušić je vlasnik stana od 81 kvadrata, a kao osnov sticanja naveden je zajam.
Poslanik Ivan Vuković je vlasnik stana od 59 kvadrata, a Jevto Eraković od 95 kvadrata. Obojica su nekretnine stekli kupovinom.
Prijavljenu nepokretnu imovinu na svoje ime nemaju Danijel Živković, Nermin Abdić, Drita Lola, Aleksandra Vuković-Kuč, Sonja Milatović i Nikola Rakočević.
Među poslanicima Socijaldemokrata (SD) stambeno je obezbijeđen jedino poslanik Boris Mugoša. On je vlasnik stana od 71 kvadrata, koji je stekao kupovinom.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević je sa 6,25 odsto vlasnik nad dva poslovna prostora, od 117 i 42 metra kvadratna, koja je stekao po osnovu pravnog propisa.
Poslanik SD-a Branislav Nenezić nema prijavljene nepokretne imovine na svoje ime.
Među poslanicima GP URA, prijavljenih nekretnina na svoje ime nema jedino Filip Adžić.
Predsjednik GP URA i poslanik Dritan Abazović vlasnik je vikendice od 30 kvadrata.
Njegov partijski kolega, poslanik Miloš Konatar vlasnik je stana od 36 kvadrata, koji je stekao kupovinom.
Poslanica Ana Novaković-Đurović je vlasnica stana od 44 kvadrata, koji je stekla kupovinom.
Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj je vlasnik kuće od 126 kvadrata, koju je stekao kupovinom, njive od 10.000 kvadrata koju je naslijedio. Sa 50 odsto udjela je vlasnik dvije njive, od 7.268 i 2.591 kvadrata, po osnovu ugovora o poklonu.
Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi nema nepokretne imovine na svoje ime.
Kada je riječ o Posebnom klubu poslanika, Jevrosima Pejović je vlasnica stana od 35 kvadrata, koji je stečen kupovinom, dok Radinka Ćinćur nema nepokretnu imovinu na svoje ime.
Poslanik Posebnog kluba Vladimir Dobričanin je vlasnik dva stana, od 131 i 30 kvadrata, i garaže od 12 metara kvadratnih, a koje je stekao kupovinom.
Bez nekretnina na svoje ime Zenka, Božović, Vuksanović…
Poslanik i predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka nema nekretnine na svoje ime, kao ni poslanik i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović i poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni.
Nekretnine na svoje ime, sudeći prema imovinskim kartonima, nemaju ni poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Pokret Naprijed želi unaprijediti Podgoricu kroz ravnomjeran razvoj grada, fokusirajući se na ekonomiju, infrastrukturu, socijalna pitanja, mlade i ekologiju, a krajni cilj je da Glavni grad postane pokretač razvoja Crne Gore, istakao je kandidat za gradonačenika, dr Vuk Kadić.
On je danas, na pres konferenciji, predstavio GRUPU BIRAČA “DR VUK KADIĆ – POKRET NAPRIJED – ZA PODGORICU I PORODICU“ i najavio učešće na lokalnim izborima u Glavnom gradu 29. septembra.
Kadić je kazao da na izbore izlaze kao grupa pojedinaca ostvarenih u svojim karijerama koji su spremni da svoje lične kvalitete, profesionalni uspjeh i iskustvo ugrade u bolju budućnost Glavnog grada i svih njegovih građana.
„Obavljali smo ili obavljamo važne državne poslove, ali smo prije svega ljudi koji su svoj privatni i poslovni život vezali za Podgoricu. Iskustvo, znanje i stručnost našeg tima svakako će stvoriti jedan bolji grad, grad koji će se ravnomjerno razvijati, brinuti podjednako o svim generacijama svojih građana – od najmlađih do najstarijih“, kazao je Kadić.
Istakao je da će Pokret Naprijed stvoriti Podgoricu u kojoj će se graditi novi vrtići i škole, parkovi, domovi zdravlja, gradska bolnica i pokrenuti kapitalni infrastrukturni projekti.
„Želimo i Podgoricu u kojoj neće biti saobraćajnog haosa, u kojoj će se posebna pažnja posvetiti razvoju sporta i kulture, podršci mladim preduzetnicima i privredi u cjelini. Naša vizija podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta, omogućavanje mladima da ispolje svoju kreativnost i daju puni doprinos razvoju grada. Takođe, želimo da podržimo poljoprivredne proizvođače, kako bi se njihovi kvalitetni proizvodi ponovo našli na podgoričkim trpezama“, rekao je Kadić.
Kazao je da u Pokretu Naprijed vjeruju da do posla treba da dolaze stručni i sposobni, a ne oni koji su partijski podobni, „jer princip „do ut des“, zasigurno vodi u slabljenje institucija i uništava javni prostor u kome živimo.“
„Želimo i možemo da promijenimo ovo stanje. Želimo da promijenimo stanje u saobraćaju. Želimo ležeće policajce i kontrolne kamere ispred svake osnovne i srednje škole. Želimo veće kazne za one koji ne poštuju saobraćajna pravila. Želimo da uvedemo red u oblasti građevinarstva. Na smijemo dozvoliti da nam zgrade niču bez potrebnih dozvola, gdje nisu predviđene planskom dokumentacijom i gdje im nije mjesto“, rekao je Kadić.
Prema njegovim riječima, u Pokretu Naprijed žele bolji javni prevoz, nove autobuske linije koje će povezivati sve djelove grada i tako omogućiti građanima Podgorice da jednostavnije i lakše ostvaruju svoje svakodnevne potrebe.
„Želimo više parkova, više dječijih igrališta i čistiju Podgoricu. Želimo bolje domove zdravlja, bolje i nove ambulante, kraće liste čekanja za naše pacijente. Želimo da prije svega porodica bude centar svih naših razmišljanja“, naveo je Kadić.
Kazao je da je potrebna drugačija i bolja gradska administracija da bi ove želje pretvorili u stvarnost.
„Ne mislimo da je sadašnja administracija u svemu loša, jer u njoj postoji mnogo profesionalaca, ali znamo da možemo i moramo još bolje. Zato je sa promjenama potrebno početi što prije i započeti ih na najodgovornijom mjestima, sa vrha. Zato i poručujemo: Ovo su izbori za bolji i kvalitetniji život svih građana Glavnog grada“, istakao je Kadić.
„Podgorica mora da se mijenja na bolje. Ne želimo Glavni grad kakav je bio tokom više od dvije decenije vlasti prethodnog režima. Ali ne želimo ni nastavak praksi koje su ostale iste i nakon promjena koje su se desile u Glavnom gradu. Podgorica mora da se razvija i bolje i brže, zato je naš slogan u ovoj kampanji naprijed“, rekao je Kadić.
Smatra da Glavni grad ide naprijed – sitnim, gotovo neprimjetnim koracima, što vidi i većina sugrađanki i sugrađana sa kojima je imao priliku da razgovara u prethodnom periodu.
„Podgorica mora postati glavni pokretač razvoja Crne Gore. Naša vizija je jasna a obećanja utemeljena na realnim osnovama. Znamo kako da ih ostvarimo. Želimo da budemo glavni činilac u procesu formiranja vlasti nakon izbora, jer samo na taj način možemo garantovati čvrste temelje na kojima će Glavni grad rasti i razvijati se u budućnosti“, naveo je Kadić.
Podsjetio je da su mnogi u nedostatku ideja za Podgoricu svjesno zaboravili da ovo nijesu izbori za ili protiv Evropske unije, kao i da 29. septembra nemamo referendum za ili protiv NATO-a.
„Te teme nameću oni koji ne znaju kako da riješe probleme koji muče sve nas koji živimo u Podgorici. Zato pribjegavaju staroj i potrošenoj matrici stvaranja novih i novih podjela, a državne probleme prebacuju na lokalni nivo. Nama je potreban fokus i rad na praktičnim pitanjima koja svakodnevno muče građane Podgorice“, rekao je Kadić i dodao da
je Podgorici potreban gradonačelnik koji će svojim primjerom pokazati kako se radi.
„On je taj koji grad mora da vodi Naprijed. Ukoliko njegov tim i on nijesu spremni da svakodnevno i posvećeno rade, to ne možemo očekivati ni od drugih. Zato je dogovor ljudi koji čine ovaj pokret jasan – nećemo se baviti drugima, nećemo se baviti negativnom kampanjom. Naš program će biti baziran na rješavanju problema koje imamo svi mi zajedno kao građani Podgorice“, kazao je Kadić.
Najavio je da će zbog toga voditi isključivo pozitivnu kampanju.
„Pozivamo SVE druge da iznesu svoje programe i realne planove, da raspravljamo o budućnosti Podgorice, a ne o problemima koji muče Crnu Goru. I to su važni i veliki problemi, ali oni nisu i ne smiju da budu glavna tema na ovim izborima. Ne želimo da pričamo bajke i obećavamo ono što je lijepo čuti, a nemoguće ostvariti. Naš program ima 5 glavnih prioriteta: ekonomija, infrastruktura, socijalna pitanja, mladi i ekologija“, kazao je Kadić.
Istakao je da kao gradonačelnik, želi da probleme Glavnog grada proživljava zajedno sa svojim sugrađanima – „jer dijelimo isti vazduh, suočavamo se sa istim izazovima, bilo da je riječ o parkiranju, kupovini u istim prodavnicama, uživanju u istim parkovima, ili odgajanju djece koja pohađaju iste vrtiće i škole“.
„Naša svakodnevica je zajednička, i zato želim da zajednički gradimo bolje uslove za sve nas. Zato ću od danas svakog dana i u svakom trenutku pozivati sugrađanke i sugrađane da izađu na izbore 29. septembra. Bitno je, jer se tiče svih nas“, poručio je Kadić.
Pozvao je građane da izađu na izbore i podrže one za koje smatraju da mogu pokrenuti Glavni grad – Naprijed.
„A mi smo sigurni da je naša grupa građana koju čine vaši rođaci, komšije, prijatelji, kolege sa posla, poznanici, ta koja ima i ljude i znanje i stručnost. Mi iza sebe nemamo partiju, nemamo skrivene finansijere i druge centre moći. Mi smo oni koji bez lažnih obećanja znaju kako da – Podgorica krene naprijed!“, zaključio je Kadić.
Jedan od osnivača Pokreta Naprijed, Marko Kovač, kazao je kako mu je čast biti na listi koju predvodi doktor Kadić, opisujući ga kao čovjeka bez mrlje u životu u karijeri i uzora mlađim generacijama.
„Naš slogan za Podgoricu i porodicu jasno govori koje vrijednosti ova grupa ljudi želi da ojača, na čemu zasniva svoj program, ali i vrednosni kod. Tvrdim da u Vuku imamo najsposobnijeg i najkompetetnijeg kandidata i budućeg gradonačelnika. Čovjeka, koji je spsooban i kompetentan da osim svoje primarne profesije na najbolji naćin upravlja najkompleksnijim sistemom“, rekao je Kovač.
Prema njegovim riječima, postavljanjem dr Kadića na čelo liste, Pokret Naprijed šalje jasnu poruku da u politici ne mora sve da se vrti oko istih ljudi koji su dominirali političkom scenom u prethodnih 30 godina.
„Ako težimo zajedničkim ciljevima, jačanju porodice, održivom razvoju grada, boljoj infrastrukturi, boljem životnom standardu, jačanju socijalne i dječije zaštite, unapređenju i razvoju kulture, onda treba da nas vode najbolji i najsposobniji, a ne partijski obojeni kojima je članska knjižica jedina prednost. Mislim da je izbor sasvim jasan“, kazao je Kovač.
Jedan od osnivača Pokreta Naprijed, Aleksandar Damjanović, kazao je da je sa njima danas trebalo da bude i Nebojša Vuksanović, koji je iz zdravstvenih razloga bio spriječen da prisustvuje pres konferenciji, ali se očekuje da će se pridružiti timu u narednim danima.
Doktor Vuk Kadić je rođen 1983. godine u Novom Sadu, a nakon završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja u Podgorici, upisuje Medicinski fakultet u Novom Sadu. Tamo je diplomirao među pet najboljih studenata, a potom završava i specijalističke i doktorske studije. Početak svoje karijere započinje u Kliničkom centru Vojvodina, gdje ubrzo postaje vršilac dužnosti upravnika urgentne radiologije. Iako su mnogi njegovi kolege ostali raditi u Srbiji, dr. Kadić se 2017. godine vraća u Podgoricu i nastavlja raditi kao radiolog, gradeći uspješnu ljekarsku karijeru. Za direktora Fonda zdravstva imenovan je 2022.godine gdje i danas obavlja ovu funkciju. Doktor Kadić je oženjen i otac dvoje djece.
Srbija je treći put uzastopno stigla do olimpijskog zlata u vaterpolu, nakon što je u finalu, u svjetskom klasiku, nadigrala Hrvatsku 13:11.
Sjajno je Srbija odigrala tokom cijelog meča.
Fatović je golom sa distance otvorio finale, ali su Ubović u napadu s igračem više, te Ćuk iz peterca donijeli preokret „delfinima“ 2:1, na tri i po minuta prije kraja uvodne dionice.
Nakon što je Marinić Kragi vratio stvari na početak, Ćuk, te dva puta Jakšić u napadu s igračem višem su do kraja tog perioda odvojili Srbiju na 5:2.
Nakon tri minuta igre u drugoj četvrtini, Srbija je prvi put stekla četiri gola viška. Pogodio je Rašović u situaciji sa dva igrača više 7:3.
Reagovala je nakon toga Hrvatska i pogocima Fatovića i Marinić Kragića prepolovila prednost „delfina“ 7:5. Ipak, do poluvremena, Dedović je vratio Srbiji sigurnu prednost.
Rašović je svojim drugim golom vratio četiri gola prednosti, na pet i po minuta prije kraja treće dionice 9:5. Uoči posljednjih osam minuta Srbija ima tri gola prednosti 11:8.
Vrlić je na startu posljednje dionice približio „barakude“ na minus dva 11:9.
Bijač je potom odbranio zicer Vicu, ali se Srbija dva puta odbranila s igračem manje. A potom je Dedović vratio plus tri 12:9, na nešto malo više od tri minuta do kraja.
Državljanin Srbije G.C. (65) poginuo je kada je na njega naletio teretni voz koji je saobraćao iz pravca Podgorice, prenosi Bar info.
“Do nesreće je došlo oko 13 sati, kada je na muškarca u naselju Bjeliši (kod novog nadvožnjaka) naletio voz”, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Američki mediji ističu kako Jokić izgleda puno srećnije zbog bronzane medalje nego kada je osvojio NBA titulu
Srpski košarkaši osvojili su bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu, a isti dan su to proslavili poprilično ludo.
Utakmica za treće mjesto počela je, naime, u 11 sati, a do dodjele medalja Srbi su morali da čekaju sve do završetka finala, koje je bilo zakazano za 21.30.
Vrijeme između svoje utakmice i dodjele iskoristili su za zabavu i slavlje.
U jednom trenutku je Jokić i na mikrofonu zapjevao pjesmu „Prokleta je Amerika i zlato što sja“, a Srbi su dobru atmosferu prenijeli i na dodjelu medalja.
Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.R. iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da je zajedno sa M.Lj. koji je u bjekstvu izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.
Kako je saopšteno iz ODT Podgorica, osumnjičeni je na parkingu ispred zgrade, nakon kraće verbalne rasprave zadao više udaraca zatvorenim šakama i metalnim ključem u predjelu glave i tijela D.L.i B.M., kojom prilikom im je nanio lake tjelesne povrede.
Ronioci španske Civilne garde i pripadnici Poreske uprave u Las Palmasu zaplijenili su pošiljku od 289 kilograma kokaina čije je krajnje odredište bila luka Koper u Sloveniji. Droga je prevožena trgovačkim brodom, a bila je sakrivena u usisu za hlađenje, u 12 vodootpornih vreća pričvršenih užadima.
Izvor “Vijesti” iz strane bezbjednosne službe kazao je da je i ta pošiljka povezana s Balkanskim kartelom, ali da zbog dalje istrage za sada ne može iznositi više detalja. Isti sagovornik objasnio je da nadležni nastavljaju sa sprovođenjem neophodnih istražnih radnji u operaciji nazvanoj “Ponos jug”, kako bi se utvrdio identitet odgovornih za transport droge, kao i onih koji su bili zaduženi za preuzimanje.
Operacija je sprovedena u okviru uske saradnje između tamošnje Službe za nadzor i Civilne garde, koje redovno prikupljaju informacije i procjenjuju potencijalne nove rute i metode sakrivanja koje koriste kriminalne organizacije za transport kokaina iz Južne Amerike u Evropu, saopšteno je iz španskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
(Foto: Printscreen )
Objašnjavaju da su u okviru zajedničkog rada i analize rizika sprovedenih na pomorskom saobraćaju došli do klasifikacije jednog teretnog broda, koji je stajao u više brazilskih luka, kao sumnjivog za korišćenje u transportu droge ka Evropi.
Agenti su provjerili prijavljene destinacije – prva naredna bila je Las Palmas de Gran Canaria, a potom je brod planirao da nastavi put ka lukama Sete i Koper, u Francuskoj i Sloveniji.
Nakon dolaska u Las Palmas de Gran Canaria izvršena je inspekcija na sidrištu tog broda.
“Na osnovu podvodne analize trupa broda, koju je sprovela Specijalna grupa za podvodne aktivnosti Civilne garde iz Las Palmasa, otkriveno je dvanaest vodootpornih vreća smještenih na sakrivenom mjestu, u usisu za hlađenje i pričvršćenih konopcem za jednu od rešetki trupa, i izvršeno je njihovo vađenje. U prostorijama Civilne garde izvršena su testiranja i utvrđeno je da je u pitanju kokain, ukupne težine 289 kilograma, raspodijeljenih u toliki broj pakovanja”, saopštili su iz španskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Prema saznanjima “Vijesti”, Balkanski kartel je i sredinom jula pretrpio jak udarac u Južnoj Americi, kada je, nakon četvorogodišnje istrage, Centralna brigada za droge Nacionalne policije, u saradnji s Europolom, američkom agencijom DEA, Nacionalnom kriminalističkom agencijom Ujedinjenog kraljevstva i Pomorskim centrom za analizu i operacije u vezi s drogama (MAOC-N), uhapsila oko 50 osoba koje su bile dio kriminalne mreže zadužene za transport kokaina iz Latinske Amerike u Evropu.
“Balkanski kartel u tom kriminalnom poslu bio je zadužen za regrutovanje posada i nabavku dijela kokaina koji su distribuirali širom Evrope, iz svojih baza na Costa del Sol”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Dio te grupe, prema tvrdnjama Europola, uhapšen je i sredinom juna, kada su evropske policije uhapsile 40 osoba i zaplijenile osam tona kokaina, u akciji kodnog naziva “Operacija Jadran”, čija meta je bila kriminalna mreža koja je krijumčarila velike količine droge iz Južne Amerike u Evropu, preko Zapadne Afrike i Kanarskih ostrva.
U toj akciji, osim droge, oduzeto je 12,5 miliona eura u gotovini, u različitim zemljama Evrope. Time je, kako tvrdi španska policija, potpuno onesposobljena jedna od najvećih grupa za šverc droge u Evropu – Balkanski kartel.
Sagovornik “Vijesti” objasnio je da sakrivanje droge u usisnom dijelu broda nije novina i da se međunarodni istražitelji godinama susreću s tim.
“Sea chest, prostori, iz kojih brodovi uzimaju recimo vodu za hlađenje motora tehnički su izvedeni da kada se otvori usis, zaštitne rešetke služe da spriječe prolaz veće ribe kroz rešetke, koja bi pod pritiskom mogla začepiti te usise. Usisi se s unutrašnje strane mogu samo čistiti od onoga što prođe kroz usis, odnosno, uglavnom od sitne ribe. Spoljnjem dijelu se ne može pristupiti iznutra, jer su ti prostori plombirani zbog eventualnih grešaka, jer kada bi bili lako dostupni za otvaranje, to bi omogućilo lako potapanje broda. Kad bi neko to otvorio, pritisak podvodnog dijela vode je takav da je praktično neuzastavljiv i to topi brod u par sati, zavisno od veličine broda. Zbog toga je jedini pristup spolja i na tim mjestima drogu sakrivaju ronioci, opremljeni alatom, koji znaju šta rade. To im se plaća od 50 do 80.000 dolara. Zadatak im je da spolja otvore rešetke, ubace kokain, pričvrste drogu i ponovo zavare rešetke. Nikakvo drugo kačenje nije moguće, jer je veliki rizik od gubljenja tovara”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Objasnio je da su međunarodne službe, upravo zbog tog načina krijumčarenja kokaina, dogovorili da u Kolumbiji, na kontejnerskim terminalima, za vrijeme boravka broda na terminalu, oko tih plovila sve vrijeme patroliraju vojne patrole.
“Nakon završetka teretnih operacija vojni ronioci s robotom ulaze u vodu i pregledaju kompletan trup. Te mjere doprinjele su da se značajno smanji mogućnost unosa kokaina u usisni dio broda”, kazao je isti izvor.
Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica, izbor Izvođača/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera, rekao je premijer Milojko Spajić.
„Pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender. Objavljena su sva tri EBRD tendera“, saopštio je Spajić na mreži X.
Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera. Pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju… https://t.co/Ah69Gi3x9tpic.twitter.com/6oHQYDmCFQ
Iz kompanije Monteput potvrdili su za Portal RTCG da su iz medija upoznati sa, kako kažu, dezinformacijama koje se plasiraju putem društvenih mreža u vezi sa raspisanim tenderom za nadzor nad izradom projektne dokumentacije i izvođenjem radova na izgradnji autoputa Bar – Boljare. Kako su nam kazali, ono što najvjerodostojnije demantuje tvrdnje je činjenica da se tender ne sprovodi po domaćim već po pravilima Evropske banke za obnovu i razvoju (EBRD), koja i djelimično finansira ovaj projekat.
Podsjetimo, nakon što je premijer Milojko Spajić saopštio da je raspisan tender za nadzor nad izradom dokumentacije i izvođenjem radova na dionici Mateševo-Andrijevica, bivši ministar pravde i njegov bivši partijski kolega Andrej Milović kazao je da ima snažnu intuiciju za to koja će firma za nadzor dobiti ovaj posao. Milović je naveo i da vjeruje da će i SDT/SPO to zanimati.
“A gotovo sam siguran – i većinu poslova za buduće infrastrukturne projekte. Evo male pomoći: dva državna direktora imaju paravan firmu. Jedan je školski drug premijera i čovjek od povjerenja, a drugi sarađuje sa bliskim krvnim srodnikom premijera. Nedavno bili i zajedno u Parizu. Premijer gura infrastrukturne projekte, zbog države naravno – sluga naroda, ne bi on radi sebe. Dosta sam rekao, jer ipak je ovo maraton, a ne sprint. A 29. septembar daleko”, naveo je Milović ranije na mreži X.
Tvrdnje Milovića na svom nalogu na mreži X demantovao je i Pokret Evropa sad, ističući da se radi o lažnoj vijesti.
(Foto: Printscreen )