Vlada je usvojila set zakona neophodnih za realizaciju Programa Evropa sad 2, kojim će od oktobra ove godine biti uvećane zarade svim zaposlenima u Crnoj Gori. Na današnjoj sjednici, kako je saopšteno, usvojen je i tehnički rebalans budžet.
– Usvojena akta proslijeđena su Skupštini Crne Gore, sa zahtjevom da sjednica parlamenta, sa tim tačkama dnevnog reda, bude održana 30. avgusta – navodi Vlada.
Vlada je zatražila još jednu sjednicu Skupštine za 30. avgust, na kojoj bi na dnevnom redu bilo ponovno izjašnjavanje o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, kao i izmjenama i dopunama Zakona kojima su propisane odredbe o inspekcijskom nadzoru, koje je Skupštini na ponovno odlučivanje vratio predsjednik države Jakov Milatović.
Takođe, Vlada Crne Gore je današnjoj sjednici odlučivala o:
Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godine;
Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost;
Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica;
Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica;
Predlogu zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama;
Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu;
Predlogu zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju;
Predlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem;
Informaciji o stanju u Skupštini opštine Andrijevica u pogledu njenog održavanja u smislu člana 39 Zakona o lokalnoj samoupravi;
Informaciji o stanju u Skupštini opštine Berane u pogledu primjene odredbe člana 66 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi;
Prijedlogu platforme za učešće potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Nika Gjeloshaja na ambasadorskoj konferenciji u Tirani, Republika Albanija, 27. avgust 2024. godine.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, nazvao je opasnom izjavu ministra vanjskih poslova i lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, koji je kazao da oni kojima smeta Bošnjačka stranka u rekonstruisanoj Vladi nisu ni prijatelji bošnjaka ni nezavisne Crne Gore.
“Koliko je ovo opasna izjava nemam riječi… Manje je važno što je neistinita od toga da je tendenciozna i neprimjerena u jednoj Ustavom definisanoj gradjanskoj državi”, naveo je Mugoša na mreži X.
Ističe da niti jedna partija nije ekskluzivni predstavnik bilo kojeg naroda niti može i smije da odlučuje u ime tog naroda ko im je prijatelj a ko neprijatelj.
“Kao drugo, isti predstavnici Bošnjačke stranke su godinama osporavali ulazak u Vladu predstavnika npr. srpskih partija pa je onda trebao neko da zaključi da su oni bili neprijatelji Srba u Crnoj Gori”, pitao je Mugoša.
Ipak misli da predstavnici, a posebno visoki funkcioneri političkih partija moraju pokazati dodatnu odgovornost u saopštavanju određenih stavova.
Koliko je ovo opasna izjava nemam riječi… Manje je važno što je neistinita od toga da je tendenciozna i neprimjerena u jednoj Ustavom definisanoj gradjanskoj državi… Kao prvo, niti jedna partija nije ekskluzivni predstavnik bilo kojeg naroda niti može i smije da odlučuje u… pic.twitter.com/zzY99eeJe1
“Zaključujem, dok god budem u politici boriću se za očuvanje građanskog karaktera države jer samo takva može biti prva sljedeća članica EU. Etno-federalizacija je za mene i u ljudskom i političkom smislu neprihvatljiva”, zaključio je Mugoša.
Stekli su se uslovi da Vlada Crne Gore, shodno odredbi člana 66 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi da uputi predlog za skraćenje mandata Skupštini opštine Berane, saopšteno je nakon današnje sjednice Vlade.
„Shodno odredbama člana 66 stav 2 Zakona o lokalnoj samoupravi Skupština opštine Berane bila je dužna da izabere predsjednika opštine u roku od 30 dana od dana prestanka mandata. Kako Skupština opštine Berane nije izvršila navedenu zakonsku obavezu, Ministarstvo javne uprave je ukazalo Skupštini opštine Berane da, ukoliko u roku od deset dana ne donese Odluku o skraćenju mandata Skupštini opštine Berane, Ministarstvo javne uprave će predložiti Vladi Crne Gore da shodno odredbi člana 66 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi da uputi predlog za skraćenje mandata Skupštini opštine Berane“, piše u Informaciji Vlade o stanju u SO Berane. Ministarstvo javne uprave je 5. avgusta uputilo zahtjev Službi Skupštine opštine Berane za dostavljanje informacija, podataka i spisa predmeta u vezi sa primjenom odredbi člana 66 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi.
„Dana 6. avgusta 2024. godine Služba Skupštine opštine Berane elektronskim putem je dostavila informaciju da jedna trećina odbornika nije predložila skraćenje mandata Skupštini opštine Berane, te da nije donijeta Odluka o skraćenju mandata Skupštine opštine Berane. Imajući to u vidu, stekli su se uslovi da Vlada Crne Gore, shodno odredbi člana 66 stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi da uputi predlog za skraćenje mandata Skupštini opštine Berane“, navedeno je.
Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) jednoglasno je razriješio direktoricu ASK Jelenu Perović. Savjet je prethodno dobio informacije o postupcima koji se vode protiv Perović pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT).
Jedna od tačaka dnevnog reda današnje sjednice bilo je upoznavanje sa dokumentacijom koju je Perović podnijela na konkursu za izbor direktora Agencije i na osnovu koje je bila izabrana od prethodnog saziva Savjeta Agencije.
Sa sjednice (Foto: RTCG )
Nakon rasprave o toj i nekoliko drugih tačaka, oko 15.20 časova, na dnevnom redu Savjeta našla se i mogućnost da bude razriješena direktorica ASK Jelena Perović. Inicijativa o tome pokrenuta je na predlog pet članova Savjeta. Nakon glasanja, Savjet je jednoglasno donio odluku da se pokrene postupak razrješenja Jelene Perović.
Prethodno je ukazano da se pred SDT-om protiv direktorice vodi postupak zbog optužbi za zloupotrebu službenog položaja. Osim toga, svi članovi Savjeta su bili uzdržani povodom izvještaja o radu ASK za prošlu godinu, a posebno jer je novi sastav savjeta nedavno izabran pa nijesu ni učestvovali u izradi izvještaja.
Oko 15.40 časova, Savjet je jednogasno razriješio Jelenu Perović sa mjesta direktorke ASK-a.
„Predlažem da Savjet ASK na osnovu zakona donese odluku o razrješenju Jelene Perović zbog povrede zakona o sprečavanju korupcije“, kazao je predsjednik Savjeta Pavle Ćupić.
To je jednoglasno usvojeno.
Ćupić je rekao da danom razrješenja prestaju da važe sva ovlašćenja koja je ona prenijela druga lica po bilo kom osnovu.
„Do izbora v.d. ne može donositi nikave odluke iz svoje nadležnosti. Sva akta Agencije koja budu dopremljena neće se smatrati zakonitim. Jelena Perović više nije direktorica. I pozivamo zaposlene da ne postupaju po nalozima građanke Jelene Perović“, kazao je Ćupić.
Podnesak kolegijuma sudija bez pečata i memoranduma suda
Predsjednik Savjeta ASK Pavle Ćupić rekao je da ne smatra da je dokumentacija koju je Perović ranije predala, kada je polovinom 2020. godine izabrana na mjesto direktorke ASK-a, bila uredna.
Članica savjeta Aleksandra Vukašinović ocijenila je da je direktorka ASK imala sve neophodne preporuke. Ona je naglasila da bi bilo važno vidjeti zbog čega ne postoji zvanični pečat institucije na preporuku koja je data Perović.
„Državnim organima nije potrebno da dokazuju status pravnog lica. To se dokazuje za one kojima je taj status sporan“, konstatovala je Vukašinović.
S druge strane, potpredsjednik Savjeta Mladen Tomović kazao je da Sudski savjet nije mogao dati preporuku, jer objektivno, nema status pravnog lica. Naglasio je da navodno preporuka cetinjskog suda nije preporuka suda, nego podnesak troje sudija koji je zaveden na arhivi i pisarnici i njihovo mišljenje, kao fizičkih lica.
„Podnesak je primljen. Ovo ne može, uz najkreatnivnije tumačenje, da se smatra prepurukom Osnovnog suda na Cetinju“, naglasio je Tomović.
Jednoglasno je usvojen zaključak da je preporuka Centra za obuku dostavljena u skaldu sa tada važećim zakonom.
Četvoro članova savjeta glasalo je da preporuka Sudskog savjeta nije dostavljena u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, jer taj zakon predviđa da milšljenja moraju biti pribavljena od pravnog lica.
Podršku četiri člana Savjeta dobio je i zaključak da podnesak kolegijuma sudija bez pečata i memoranduma suda nije dostavljen prema tada važećem zakonu.
Raspravlja se i o upućivanju zahtjeva i o svim odlukama kojima je Perović, kako se navodi, sama sebi odobrila i potpisala varijabilni dio zarade u 2023. godini, prekovremni rad i druge vrste naknada.
Kako je rekao Tomović, odluke o zaradi i varijabilama nije trebalo da donosi Perović već Savjet. Predložen je zaključak, da na se osnovu uvida u dokumentaciju utvrđuje da je povrijeđen zakon o sprečavanju korupcije, te da je direktorica sama odlučila o svojim pravima i javni interes podredila privatnom.
Članica Savjeta Aleksandra Vukašinović zatražila je pauzu, ističući da neke odluke nije imala priliku da vidi.
Nakon pauze, predsjednik Savjeta Pavle Ćupić pročitao je zaključak.
„Na osnovu uvida u kompletnu dokumentaciju, nesporno proizilazi da je prilikom donošenja navedenih rješenja i odluka povrijeđen član devet stav jedan Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno član sedam stav jedan prethodno važećeg zakona. Odnosno, da je direktorica sama odlučila o svojim pravima i svom interesu čime je u vršenju javne funkcije javni interes podredila privatnom“, kazao je Ćupić, a taj je zaključak dobio jednoglasnu podršku savjeta.
Planirano je i upoznavanje sa Zapisnikom i rješenjem budžetske inspekcije o izvršenom nadzoru u Agenciji za sprečavanje korupcije.
Iako je bilo planirano upućivanje zahtjeva direktorici ASK za izjašnjenje o postojanju razloga za razrješenje iz člana 98 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije, odnosno neispunjensti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije koji se odnosi na dostavljanje najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju, to je odloženo. Neće biti riječi ni o dopisu sindikata koji se odnosi na plan kontrole i nadzora za izbornu kampanju za izbor odbornika u Glavnom gradu. Takođe, ni o zahtjevu Perović za dostavljanje svih Odluka kojima je direktorica sama sebi odobrila i potpisala varijabilni dio zarade u 2023. godini, prekovremni rad i druge vrste naknada ili odlučila sama za sebe o svojim pravima i obavezama.
Najviše gostiju odabralo je privatni smještaj – 8.311, dok je u hotelima 1.331 posjetilac
U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 9.762 zvanično prijavljenih turista što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za sedam odsto.
Saopštila je to danas Turistička organizacija Tivat.
Od ukupnog broja gostiju domaćih je 80, dok je iz inostranstva 9.682 posjetilaca.
Najviše gostiju odabralo je privatni smještaj – 8.311, dok je u hotelima 1.331 posjetilac.
U kampovima ljetuje 10, a u odmaralištima 98 turista.
U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji posjetioci iz Srbije. Sa tog tržišta ih je 2.663, odnosno 32 odsto od ukupnog broja.
Slijede gosti gosti iz Rusije kojih je 1.146, dok ih je sa tržišta Bosne i Hercegovine 581, Velike Britanije 447, Turske 403.
Način obračuna penzije se ne mijenja. Visina doprinosa ne određuje visinu penzije te je samim tim jasno da do umanjenja penzija i ne može doći u narednom periodu, saopšteno je iz Vlade
Oni su reagovali nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao da će za većinu sada zaposlenih građana penzije biti manje.
– Vlada se neće baviti nedogovornim izjavama pojedinaca na visokim državnim funkcijama koji vode predizbornu kampanju netačnim i populističkim izjavama. Upravo ova Vlada kroz značajan rast prosječne zarade obezbjeđuje najveći rast penzija po osnovu usklađivanja penzija posljednjih godina. Taj rast će već od 1. januara iznositi prosječno 50-60 eura, što je nastavak povećanja penzija koji smo počeli istorijski najvećim pojedinačnim rastom minimalne penzije na 450 eura- navode u saopštenju.
Ističu da je obračun penzija individualan za svakog pojedinca, koji ostvari uslove za odlazak u penziju, propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. – Prije svega to je odnos osnovice koja je zarada pojedinca kome se obračunava penzija (bruto 1 osnovica, čiji rast je neminovan usljed rasta minimalne zarade) i prosječne zarade u Crnoj Gori, kao i penzijskog staža. Na osnovu propisanog načina obračuna dobija se iznos ličnog boda, koji se nakon toga množi sa vrijednošću penzije za jedan lični bod, koji predstavlja utvrđeni nominalni iznos penzije za jedan lični bod, koji se usklađuje tri puta godišnje- pojašnjavaju iz Vlade.
Zbog informisanosti građana, napominju i da visina doprinosa nikada nije bila paramater za izračun penzije.
– Tako da umanjenje doprinosa u narednom periodu ne može i neće uticati na izračun penzije.Takođe, imajući u vidu činjenicu da se obračun ne mijenja na bilo koji način, podsjećamo da nekadašnji ministar ekonomskog razvoja, a trenutni predsjednik Crne Gore, ove nedoumice nije imao u momentu povećanja minimalne zarade kroz program Evropa sad 1, čime je došlo do značajnog rasta i prosječne zarade, što je upravo i sada slučaj primjenom programa Evropa sad 2 – naglašavaju iz Vlade.
Kako navode, Vlada je, svojim dosadašnjim postupanjem, kroz izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i uvećanjem minimalne penzije sa 296 na 450€ pokazala odgovoran odnos prema penzionerima, kroz poštovanje potreba za postizanjem minimuma jednakosti na polju životnog standarda svih građana, bez zaduženja za tu potrebu.
– Uzimajući u obzir takav postupak, jasno je da Vlada bilo kojom mjerom neće ugroziti budućnost penzionera, već će kroz predložene mjere, penzioneri koji primaju penzije iznad minimalnog iznosa od 450€, imati povećanje kroz redovno usklađivanje u januaru 2025. godine. Upravo jer je jedan od značajnih parametara za usklađivanje penzija iznos prosječne zarade u Crnoj Gori, čiji rast se očekuje primjenom mjera iz programa Evropa sad 2. Predstojeće povećanje biće za oko 7-8%, ili oko 50-60€- zaključuju u saopštenju.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je u intervjuu za Radio i televiziju Rožaje da Bošnjačka stranka nije odustala od svojih principa na kojima čvrsto stoji godinama i poručio da “dok je BS u Vladi, građani Crne Gore ne treba da brinu za njen suverenitet, integritet i evroatlantski put”.
Dodao je i da onaj kome smeta što je BS u novoj rekonstruisanoj Vladi taj nije prijatelj Bošnjaka, niti prijatelj nezavisne, multietničke, multivjerske, građanske Crne Gore.
“Nemamo ni promil sumnje da smo donijeli ispravnu odluku”, rekao je Ibrahimović.
Predsjednik BS-a je, kako je saopšteno iz partije na čijem je čelu, istakao i da će ministri iz te partije imati značajan uticaj na unutrašnju, a ne manje važno i vanjsku politiku Crne Gore, jer ona bez rezerve mora biti proevropska i evroatlantska.
Ibrahimović je kazao i da je formiranje Ministarstva dijaspore ispunjene obećanja datog našim ljudima u dijaspori koje će odgovoriti kvalitetno na sve njihove potrebe, i to Ministarstvo će zahvaljujući Bošnjačkoj stranci biti most između države i dijaspore.
Predsjednik BS-a je kazao da je prilikom zvanične posjete Republici Turskoj, dogovoreno potpisivanje nekoliko sporazuma koji će direktno uticati na privredu, a bilo je riječi o razvoju turizma posebno vjerskog, i podcrtana je važnost razvoja sjevera Crne Gore.
Ibrahimović se osvrnuo i na probleme drvopreraðivača u Rožajama, kao i na probleme stanovnika u blizini divlje deponije Mostina i kazao da Vlada mora urgentno reagovati i imati više senzibiliteta kako bi se zaustavilo dalje iseljavanje iz te opštine a građani zštitili i dobili jednaka prava kao i ostali u Crnoj Gori.
Poreska uprava (PU) objavila je Crnu listu na kojoj se nalaze imena poreskih obveznika sa najvećim iznosom poreskog duga.
Prva na listi 200 najvećih dužnika sa oko 11,8 miliona eura duga je firma “Spic ronghe international (Montenegro) limited” registrovana u Podgorici, koja je učestvovala u gradnji vjetroparka na brdu Možura.
Prema podacima iz centralnog registra, to preduzeće se bavi posredovanjem u prodaji mašina i industrijske opreme, brodova i aviona, a izvršni direktor joj je Rajko Stanišić.
Osnivač preduzeća je “Spic ronghe international financial leasing limited” iz Hong Konga.
Nešto manji iznos od 11,6 miliona eura duguje kompanija Kineska kompanija „China Road and Bridge Corporation“, koja je gradila auto-put u Crnoj Gori.
Na listi 50 poreskih dužnika sa dugom po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja, su Plantaže sa dugom od 13,5 miliona eura, slijedi Željeznički prevoz sa dugom od 6,4 miliona, pa Željeznička infrastruktura koja duguje 5,2 miliona.
Carinski službenici Srbije su 13.avgusta na graničnom prelazu Gostun u saradnji sa policijom, spriječili vozača autobusa u namjeri da skupocjeni ručni časovnik, procijenjen 12.000 eura, bez prijavljivanja prenese preko granice.
Slučaj je otkriven na ulazu u zemlju, kada je za detaljan pregled izdvojen autobus koji je iz Crne Gore prevozio putnike ka Srbiji, navodi se u saopštenju Uprave carina.
Carinski i policijski službenici su prilikom detaljnog pregleda prostora za odmor vozača, na krevetu ispod ćebeta, pronašli originalno upakovani muški ručni časovnik marke „Rolex Sea-Dweller“.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je sistem međugeneracijske solidarnosti jedan od najosjetljivijih i najsloženijih ekonomsko-socijalnih mehanizama, i pita se zašto Vlada Crne Gore predlaže smanjenje penzija za buduće penzionere?
„Svaka izmjena u ovom sistemu, a posebno ako nije dobro promišljena, može dovesti do nesagledivih posljedica po buduće penzionere. Jedan od elemenata koji ključno određuje visinu nečije penzije jeste godišnji lični koeficijent, koji predstavlja odnos osiguranikove zarade i prosječne zarade (u bruto iznosima). Predloženom redistribucijom doprinosa za PIO, po sadašnjem sistemu obračuna, doći će do smanjenja vrijednosti godišnjeg ličnog koeficijenta za najveći broj zaposlenih u Crnoj Gori“, napisao je Milatović na društvenoj mreži „X“.
Zašto Vlada Crne Gore predlaže smanjenje penzija za buduće penzionere?
Sistem međugeneracijske solidarnosti predstavlja jedan od najosjetljivijih i najsloženijih ekonomsko-socijalnih mehanizama.
Svaka izmjena u ovom sistemu, a posebno ako nije dobro promišljena, može dovesti…
Sa sjednice (Foto: RTCG )
