Prema informacijama „Vijesti“, Perović je tražila naknadu zarade u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije
Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović tražila je od Savjeta te institucije da joj se omogući da još godinu prima naknadu po prestanku funkcije, tzv. funkcionersku naknadu.
Prema informacijama „Vijesti“, Perović je tražila naknadu zarade u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Savjet Agencije za sprečavanje korupcije trebalo bi o tome da se izjasni na sjednici koja bi mogla biti održana već krajem ove sedmice. Savjet bi na istoj sjednici trebalo da odredi i vršioca dužnosti direktora, s obzirom na to da taj insitut predviđa juče jednoglsno usvojeni Statut Agencije.
V.d. direktora Agencije, prema informacijama „Vijesti“, odrediće prosta većina – tri od pet članova Savjeta.
Jelena Perović smijenjena je prošle sedmice.
Perović je u kućnom pritvoru od sredine aprila zbog sumnje da je zloupotrijebila položaj, a kako je ranije saopšteno iz Specijalniog državnog tužilaštva, tužioci sumnjaju i da je oštetila državni budžet za više od 100.000 eura.
Ona je nakon prošlonedjeljnje odluka Savjeta saopštila da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.
Siner je od početka u istrazi sarađivao sa Jedinicom za integritet
Prvi teniser svijeta, Janik Siner u dva navrata bio je pozitivan na zabranjenu supstancu steroid klostebol tokom ovogodišnjeg Mastersa u Indijan Velsu, ali neće biti suspendovan nakon što je nezavisna komisija utvrdila da u tom incidentu nema njegove krivice ili nemara.
U današnjem saopštenju tima italijanskog tenisera navodi se da se incident dogodio tokom prestižnog turnira u Indijan Velsu u martu, gdje je Siner u polufinalu izgubio od Španca Karlosa Alkarasa.
U saopštenju piše da je do prekršaja došlo nakon što je Sinerov fitnes trener kupio proizvod koji je korišćen za njegu posekotine na prstu Sinerovog fizioterapeuta.
„Janik nije znao ništa o tome, a njegov fizioterapeut nije znao da koristi proizvod koji sadrži klostebol. Fizioterapeut je obavio tretman bez rukavica i u kombinacijama sa raznim lezijama na Janikovom tijelu izazvalo je nenamjernu kontaminaciju“, navodi se u saopštenju, prenio je Skaj.
Rečeno je da je proizvod sadržao manje od milijarditog dijela grama zabranjene supstance anaboličkog steroida klostebola.
Siner je od početka u istrazi sarađivao sa Jedinicom za integritet.
„Ta jedinica se bori protiv nedoličnog ponašanja u sportu, a posebno dopinga. Njena pravila i procesi su izuzetno rigorozni i nakon forenzičke istrage i nezavisnog saslušanja, nezavisna komisija utvrdila je da je Janik nevin. On nije kriv. Međutim, imajući u vidu strogu odgovornost antidoping pravila, on prihvata oduzimanje bodova sa Indijan Velsa gdje se testiranje obavilo. Janik Siner priznaje važnost“, dodaje se.
Siner je u aprilu obaviješten da je bio pozitivan i da će mu biti oduzeto 400 bodova koliko je osvojio na turniru.
„Sada ću ostaviti ovaj izazovan i duboko nesrećan period iza sebe. Nastaviću da radim sve što mogu da osiguram da se i dalje pridržavam antidoping programa, a oko sebe imam tim koji je pedantan po pitanju usklađenosti“, naveo je Siner u saopštenju.
On je noćas osvojio titulu na Mastersu u Sinsinatiju, pošto je u finalu pobijedio Amerikanca Frensisa Tijafoa 7:6, 6:2.
Vlada je na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore uputila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas vratio parlamentu.
Vlada je zatražila vanredno zasijedanje Skupstine za 4. septembar u 15 sati, kako bi se poslanici ponovo izjasnili o ova dva zakona.
Podsjetimo, Milatović je vratio tri zakona Skupštini na ponovno odlučivanje.
U pitanju su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.
Saopšteno je i da je Milatović proglasio Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i Zakon o dopuni Zakona o koncesijama, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Skupština Crne Gore ne posjeduje diplome poslanika, izuzev za Radinku Ćinćur, zaključak je koji proizilazi iz odgovora koji je iz parlamenta dostavljen „Danu“ na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama o kopijama diploma svih predstavnika naroda u crnogorskom parlamentu.
Uz rješenje po našem zahtjevu, Skupština nam je dostavila kopiju diplome poslanice Ćinćur.
Iako bi poslanici, koji sjede u parlamentu upravo zahvaljujući građanima, trebalo da daju primjer i budu među najtransparentnijim javnim funkcionerima, to izgleda nije slučaj. Istina, nije zakonska obaveza, ali bila bi dobra praksa da i njihov nivo kvalifikacija bude dostupan javnosti. Izgleda da je jedino poslanica Ćinćur spremna da bude u potpunosti transparetna i otvorena prema građanima koji su je glasali. Prema dostavljenim kopijama diploma, Ćinćur je završila Nastavnički fakultet u Nikšiću, gdje je i magistrirala na Filozofskom fakultetu i stekla zvanje magistra književnih nauka.
– Povodom zahtjeva za pristup informacijama od 30. jula, u prilogu vam dostavljam dio traženih informacija kojima je rješenjem pristup dozvoljen, odnosno fakultetskim diplomama poslanice u Skupštini Crne Gore Radinke Ćinćur – navela je u dopisu Nela Kaluđerović, samostalna savjetnica za slobodan pristup informacijama i komunikaciju sa građanima u Kancelariji generalnog sekretara Skupštine Crne Gore.
U rješenju koje je Skupština Crne Gore dostavila „Danu“ navodi se da djelimično usvajaju naš zahtjev za slobodan pristup informacijama za pristup kopijama diploma poslanika.
Pavićević: Sumnjamo u valjanost diploma pojedinih ministara i poslanika
Pavićević je istakao da je Alternativa Crna Gora, u ime koje je delegiran u vladinu komisiju, u posjedu diploma određenih ministara iz saziva nove vladajuće većine i da imaju osnov sumnje da te diplome nisu valjane.
– Takođe, imamo sumnje u nekoliko poslanika da su diplome stekli na čudan način i naše buduće djelovanje kretaće se i u tom smjeru. Najviši državni zvaničnici moraju imati besprekorne dosijee, jer jedino sa takvim ljudima možemo pokušati da mijenjamo sistem. Apelujem na sami vrh države da preispita svoje odluke i da na odgovorna mjesta imenuje odgovorne ljude. Lažne diplome moraju postati prošlost i ne smiju biti opcija – poručio je Pavićević.
– Odbija se zahtjev za pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na kopije diploma preostalih 80 poslanika jer Skupština Crne Gore nije u posjedu traženih informacija. U postupku po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, Skupština Crne Gore je utvrdila da nije u posjedu traženih informacija. Uvidom u personalne dosijee poslanika koji se nalaze u Birou za upravljanje ljudskim resursima, utvrđeno je da Skupština ne posjeduje tražene diplome poslanika, osim za Radinku Ćinćur.
Članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i bude biran za poslanika ima birač koji ima 18 godina i koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora. Kako navedenim članom kao uslov nije propisan nivo kvalifikacije koje lice koje se bira za poslanika mora da ima, poslanici u Skupštini Crne Gore nijesu u obavezi da dostave dokaze o završenom nivou kvalifikacije – odgovorili su nam iz crnogorskog parlamenta.
Član vladine Međuresorske grupe za provjeru diploma Zarija Pavićević tvrdi da sumnjive diplome nijesu prisutne samo u zdravstvenom i prosvjetnom sistemu i da na spisku vlasnika diploma sa sumnjivih obrazovnih ustanova imamo i pojedince koji sjede u skupštinskim klupama, ali i u Vladi Crne Gore.
– U momentima kad je region uzburkan i kada se dešavaju krupne stvari za obrazovne sisteme, mi imamo toliko hrabre pojedince da svoje sumnjive diplome prilože u svojim biografijama na najvišem nivou jedne države. Naime, sve ono protiv čega smo se godinama i decenijama borili izgubilo je smisao i težinu jer smo postali isti kao i predstavnici višedecenijskog režima. Umjesto da ljudi sa stručnim kvalifikacijama, sa pravim diplomama, zarađenim trudom, učenjem i odricanjem, preuzmu kormilo i pokušaju spasiti što se može spasiti, mi smo dobili one koji su svoje znanje kupili, a koji su najbolji u izvršavanju sitnih političkih poslića – izjavio je Pavićević za „Dan“.
Bjelopoljska policija je kontrolom teretnog motornog vozila G.B. (60) iz Pljevalja iza sjedništa vozača pronašla puškamarke Zastava M70 i 10 komada municije koji su se nalazili okviru od puške, saopšteno je iz Uprave policije.
G.B. je nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i ekspolozivnih materija.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i Zakon o dopuni Zakona o koncesijama, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Iz kabineta je takođe saopšteno da je Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.
„U odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, u obrazloženju odluke Predsjednik je naveo da je usvojenim Zakonom, pored ostalog, uveden poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana. Naime, imajući u vidu da usvojenim zakonskim rješenjem kompletnu proceduru izbora policijskih službenika sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova preko komisije koju obrazuje ministar, kojem je ostavljeno faktički diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika, a obzirom da su ministri nesumnjivo politički izabrana lica, u tom smislu postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije kako navedenog Ministarstva, tako i Policije”, stoji u obrazloženju.
Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Milatović je naveo da se usvojenim izmjenama Zakona, pored ostalog, mijenja način izbora direktora obrazovnih ustanova tako što se predviđa da iste bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonskim rješenjem.
Na nekoliko velikih farmi krava u Danilovgradu pojavila se kju groznica i dosad je eutanazirano najmanje 14 grla, kazao je za portal Javnog servisa direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
“Mi smo uvijek zabinuti kad su u pitanju zoonoze, bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na čovjeka. To nije alarmantno stanje i ništa što se ne dešava inače za ovaj period godine”, rekao je Đaković.
Na pitanje zašto javnost nije upozorena ranije, Đaković kaže da se radi o uobičajenoj situaciji za ovaj period godine i da se to ponavlja iz godine u godinu.
“Kad je ljeto bolest se pojača, sa hladnim danima to pada. Možda je ima malo više nego prethodnih godina. Kju groznica je prisutna već godinama u Crnoj Gori. Ona se ne može suzbiti i iskorijeniti, čak kod nas se već i odomaćila pod nazivom “balkanski grip”, pojasnio je on.
Đaković kaže da je Uprava donijela program i set mjera koji će da sprovoditi kako bi učinili sve da bolest stave pod kontrolu.
“Formiran je i stručni tim koji sve prati”, kazao je on.
Đaković kaže i da postoji vakcina koju je odobrila Evropska unija i da se o tome razmišlja kao opciji.
“Ukoliko naš stručni tim donese odluku, moraćemo dvojiti sredstva za kupovinu te vakcine”, poručio je on.
Da se kju groznica pojavila i u Nikšiću potvrdila je i veterinarska inspektorka Slavica Sudžum.
“Na jednoj farmi u Nikšiću potvrđeni su slučajevi kju groznice. Nekoliko je krava eutanazirano i shodno preporukama zakopano, a nekoliko je oboljelih. Obaviještena je i epidemiološka služba u Nikšiću”, kaže Sudžum.
Ona smatra da država treba da donese odluku o vakcinaciji grla.
“Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura. Svako grlo je vrijedno”, zaključuje ona.
Štaj je kju groznica
Kju groznica je profesionalna bolest stočara, veterinara i ljudi koji su u direktnom kontaktu sa životinjama.
Ova groznica, kada se unese u organizam, može i da ne izazove značajne simptome.
Međutim, javlja se i oboljenje koje se manifestuje povišenom temperaturom takođe upalom pluća, malaksalošću, a uspješno se liječi antibioticima. Izaziva je bakterija Coxiella burnetiid.
Policija je u Podgorici uhapsila vozača V.G. (48) koji je upravljajući vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,44 g/kg izazvao saobraćajnu nezgodu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
“Uz prekršajnu prijavu priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost”, navodi se u objavi UP na mreži X.
🚨🚨@PolicijaCG je u #PG uhapsila vozača V.G. (48) koji je upravljajući vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3⃣,4⃣4⃣ g/kg izazvao saobraćajnu nezgodu‼️ Uz prekršajnu prijavu priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. pic.twitter.com/nN8WN4hcLQ
Sudija za istragu Goran Šćepanović usvojio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva i u istrazi protiv zločinačke kriminalne grupe privremeno oduzeo “mercedes” G klase, jer postoji osnovana sumnja da je taj automobil stečen kriminalnom djelatnošću
Podgorički Viši sud usvojio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i u istrazi protiv zločinačke kriminalne grupe Radoja Zvicera privremeno oduzeo blindirani “mercedes” G klase, jer postoji osnovana sumnja da je taj automobil stečen kriminalnom djelatnošću.
Odluku o tome donio je sudija za istragu Gorana Šćepanovića, koji je postupao u predmetu protiv okrivljenog Kotoranina i drugih, a koje terete zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
U sudskom spisu pojašnjeno je da je Ščepanović rješenje da privremeno oduzme luksuzni četvorotočkaš donio 1. avgusta, odlučujući o prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva koji mu je podnijeti 10. jula.
“Određuje se privremeno oduzimanje pokretne imovine (zaplijene) iz čl. 19 st. 2 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a koja se odnosi na – specijalno putničko vozilo marke ‘Mercedes G 500’, proizvedeno 2014. godine, registarskih oznaka PG-KD624, broj šasije WDB4632421X219407, jer postoji osnovana sumnja da je navedena imovina stečena kriminalnom djelatnošću”, piše u odluci.
Sudija je naložio da se to rješenje dostavi nadležnom organu za upravljanje državnom imovinom, odnosno Upravi za imovinu, koja je dužna da se stara o izvršenju rješenja…
Vlasniku privremeno oduzetog mercedesa ostavljen je rok za žalbu, ali u tom slučaju mora dostaviti dokaze o porijeklu.
“Privremena mjera obezbjeđenja i privremeno oduzimanje pokretne imovine mogu trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Privremena mjera i privremeno oduzimanje pokretne imovine ukinuće se po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja i privremenog oduzimanja pokretne imovine optužnica ne stupi na pravnu snagu. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja”, piše u pravnoj pouci.
BROJNE OPTUŽBE
Protiv vođe kavačkog klana, Radoja Zvicera i njegove kriminalne grupe crnogorski istražni organi vode više postupaka i to zbog nekoliko ubistava i šverca na tone kokaina, pranja novca…
U jednom od njih, specijalni tužioci ga optužuju da je tokom druge polovine 2020. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi postali Ljubo Milović, Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Slobodan Kašćelan, Nikola Spasojević, Duško Roganović, Radovan Mujović, Radovan Pantović i Nikša Perović.
Piše da je sam ili preko drugih vrbovao iste koji se terete za ubistva, šverc droge, držanje ilegalnog oružja, krijumčarenje, zloupotrebu službenog položaja i pranje novca…
“Te je okrivljeni Z. R. kao organizator, u cilju realizacije kriminalnog plana pripadnicima odredio zadatke i uloge, za sebe odredio da planira izvršenje pojedinih krivičnih djela i naređuje kada će se i na koji način izvršiti, da obezbjeđuje novac za izvršenje krivičnih djela, da određuje koji će pripadnici suprotstavljene kriminalne organizacije biti ubijeni, da u tom cilju sam ili preko drugih pripadnika kriminalne organizacije nabavlja vatreno oružje, da organizuje krijumčarenje opojnih droga kokaina i hašiša iz Južne Amerike i Afrike u Crnu Goru, druge države Evrope i Australiju, određuje iznose novca koji će svaki pripadnik kriminalne organizacije uložiti u krijumčarenje kokaina i hašiša, količine prokrijumčarenog kokaina i hašiša koje će svaki pripadnik dobiti nakon preprodaje kokaina i hašiša i da vrši kontrolu pripadnika svoje kriminalne organizacije”….
Krajem jula podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu kojom Zvicera terete za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
Optužnicom je predstavljeno da je Zvicer je krajem jula 2020. godine naredio otmicu Hodžića jer je smatrao da je kao jedan od bliskih saradnika prethodno ubijenog Alana Kožara, znao gdje je ovaj skrivao novac i drogu.
Taj visokopozicionirani član zločinačkog škaljarskog klana i njegov zet Spahić, koji nije imao kriminalni dosije, ubijeni su 14. oktobra 2020. godine u Stanjevića rupi u Spužu. Njihova tijela nikada nijesu pronađena.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje trpe zaposleni
Nacrtom izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put se prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici doživljavaju od učenika ili roditelja. Predviđeno je da je obrazovna ustanova u obavezi da pokrene zakonski postupak protiv učinilaca tog djela.
To je rekao Pobjedi član radne grupe i potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković.
Ponuđeno zakonsko rješenje trebalo bi uskoro da bude na javnoj raspravi.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija najavili su da će odgovoriti na pitanja koja smo poslali o ovoj temi.
U izmjenama zakona, dodaje Drašković, navedeno je da je u ustanovi zabranjen svaki oblik nasilja i zlostavljanja od strane djeteta, odnosno učenika ili njegovog roditelja ili drugog lica nad djetetom, odnosno učenikom, nastavnikom i drugim zaposlenim u ustanovi.
– Protiv lica koja vrše nasilje i zlostavljanje iz stava 1 ovog člana pokreće se prekršajni, odnosno krivični postupak, u skladu sa zakonom.
Sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti, uslove i način procjene rizika, zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja propisuje Ministarstvo.
– Ono što je jako bitno jeste da se u zalaganju za eliminisanje bilo koje vrste nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama prvi put prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici, doživljavaju od strane pojedinih učenika ili roditelja – kaže Drašković.
Roditelji plaćaju materijalnu štetu
Nacrtom se, dodaje on, pokušava doći i do veće odgovornosti roditelja za ispunjavanje obaveza njihove djece.
– Roditelji su ovim prijedlogom dužni da redovno prate rad svoje djece, da snose troškove za pričinjenu materijalnu štetu uzrokovanu od strane njihovog djeteta. Ustanova je dužna da obavijesti Ministarstvo i nadležne institucije u slučaju zanemarivanja praćenja obaveza djece od strane roditelja – naveo je Drašković.
Jedna od izmjena tiče se i propisivanje preciznih kriterijuma za zapošljavanje nastavnika, što je, takođe, jedan od zahtjeva Sindikata. Drašković kaže da se zakonom uvode, a kriterijume za zapošljavanje će propisati Ministarstvo prosvjete.
Uvažen je i njihov prijedlog da se izjednače u ostvarivanju prava svi nastavnici koji provedu 35 godina u nastavi.
– Kao član radne grupe za izmjenu i dopunu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, u ime Sindikata prosvjete Crne Gore, mogu istaći umjereno zadovoljstvo onim što je usaglašeno kao Nacrt prijedloga, uz određenu izmjenu koja je dogovorena, ali se još nije našla u samom tekstu. Radna grupa je imala više sastanaka tokom ljeta. Kako sam jedini član radne grupe koji je trenutno u nastavi očekujem tokom javne rasprave, koja će uskoro uslijediti, angažovanje zaposlenih u obrazovanju, koji će svojim prijedlozima i sugestijama doprinijeti da zakon nakon izmjena bude što kvalitetniji – rekao je on.
Uvjeren je da ponuđenim izmjenama treba da se postigne poboljšanje kvaliteta obrazovanja, bolje planiranje i kvalitetnija evaluacija postignutog, kao i adekvatna odgovornost svih koji su dio obrazovnog sistema.
– Za neke naše prijedloge, za koje nijesmo imali saglasnost na radnoj grupi, očekujemo da tokom javne rasprave, uz dodatna obrazloženja i prijedloge, dođemo do najkvalitetnijih rješenja – istakao je on.
Sindikat prosvjete je i ranije tražio da ove izmjene budu početak sistemskih promjena, da taj proces bude otvoren, kako bi sve uočene manjkavosti na vrijeme uklanjali, a kvalitetne prijedloge ugrađivali, ne samo u ovaj, već i ostale zakone iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.
Ove godine smo pisali o slučaju u kom je jedan učenik tokom časa fizički nasrnuo na nastavnika u jednoj podgoričkoj školi. Taj incident su učenici snimili i kasnije dijelili na društvenim mrežama. Stručna javnost učestalo je poručivala da ih brine ophođenje đaka, ali i roditelja prema nastavnom kadru i da je to dugogodišnji problem koji se ne rješava.
Sindikat prosvjete je prošle godine uradio istraživanje prema kome je jedna četvrtina prosvjetnih radnika kazala da je iskusila neki oblik nasilja, verbalnog ili fizičkog, od strane učenika, roditelja. Tada se komentarisalo da su ti podaci poražavajući, a da je epilog skoro svakog tog nasilja da se slučaj – zataška.
Roditelji prijete i traže veću ocjenu
Anketirano je 1.300 zaposlenih, među kojima su nastavnici, vaspitači i nenastavno osoblje. Istraživanje je urađeno tokom školske 2022/23. godine. Došli su do saznanja da profesori rijetko govore o nasilju u školi, trpe da bi zaštitili reputaciju ustanove, ali ne nailaze ni na razumijevanje uprave.
Podaci su pokazali da pritisak da se povećaju ocjene dolazi od roditelja, djece.
Prema istraživanju, nastavni kadar osjeća najveći pritisak od roditelja koji traže da se povećaju ocjene, u 42 odsto. Takvi primjeri su najviše zabilježeni u gimnazijama.
Jedna nastavnica je u istraživanju prokomentarisala da je zvala jedna majka nakon ispitivanja njenog djeteta i zaprijetila da će joj biti oduzeta licenca za rad, jer joj dijete nije dobilo peticu.
Đaci od profesora najčešće neprimjereno zahtijevaju da im se poveća ocjena. Ismijavaju ih, nazivaju ih pogrdnim imenima, viču na njih, podstiču druge učenike protiv njih…
Jednu profesoricu je učenik gađao olovkom prilikom izrade testa, jer mu je oduzela telefon koji je koristio za prepisivanje.
– Učenik me je na ulici gurnuo u jarak – navela je druga nastavnica u istraživanju.
Napad da bude krivično djelo
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nedavno je iniciralo da se napad na prosvjetne radnike tretira kao krivično djelo.
Vlada je usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju djelatnost obrazovanja i vaspitanja kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore. Izvršna vlast se pozvala na istraživanja koja kažu da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog, a vjeruju da si stroža regulativa uticala i na prevenciju i odvraćanje potencijalnih počinilaca od napada.
– Ovo je prvi korak ka vraćanju dostojanstva profesorskoj profesiji. Počinje proces vraćanja prosvjetnog radnika u status koji je nekada uživao u društvu – saopštila je tada ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
