Na sjeveru Crne Gore promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, sjeverni. Na jugu pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Temperatura do 35 stepeni.
Na sjeveru Crne Gore promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, sjeverni. Temperatura do 30 stepeni.
Na jugu pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Vjetar slab do umjeren, ponegdje i pojačan, sjeverni. Temperatura do 35 stepeni.
MORE: umjereno talasasto. Vjetar sjeveroistočni, tokom dana i sjeverozapadni slab do umjeren, kratkotrajno i pojačan. Temperatura mora uz obalu oko 24 stepena. UV indeks umjeren do visok, oko 6 UV jedinica.
Narednih dana na sjeveru, u petak i subotu dosta sunčanih perioda, a u popodnevnim satima i dosta oblaka ali bez kiše. Ujutru po kotlinama moguća je magla. Vjetar slab do umjeren,promjenljiv.Temperatura postepeno u porastu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u Leskovcu uhapsili su Đ. Z. (94) iz okoline Leskovca.
On je juče ujutro, nakon kraće rasprave, drvenom letvom zadao više udaraca komšiji (96), i zadao mu teške tjelesne povrede, saopštila je Policijska uprava Leskovac.
Povrijeđenom muškarcu pomoć je ukazana u Opštoj bolnici u Leskovcu, a potom je prevezen u Klinički centar u Nišu.
Đ. Z. tokom saslušanja u Osnovnom javnom tužilaštvu u Leskovcu nije iznosio odbranu, odnosno branio se šutnjom, nakon čega je javni tužilac predložio određivanje pritvora, saopšteno je iz tog suda.
Određen mu je pritvor u trajanju do 30 dana, a zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi ostankom na slobodi mogao uticati na nesaslušane svjedoke i ponoviti krivično djelo.
Kreditni dug Vojislava Šimuna na kraju 2023. iznosio 121.457,07 eura. Dragoslav Šćekić prethodnu godinu zaključio sa dugom od 111.082,68 eura. Bez kredita samo Spajić i sedmoro ministara
Članovi Vlade dugovali su na kraju 2023. godine po osnovu kredita ukupno 693.106,39 eura, dok je prošlogodišnja plata sredovječnog člana Vlade iznosila oko 1.800 eura, pokazuju izvještaji o prihodima i imovini javnih funkcionera za 2023. godinu objavljeni na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
U prosjeku, član Vlade je prošlu godinu zaključio sa 22.358,27 eura duga za kredit.
Javni funkcioneri dužni su po zakonu da prijave svoju i imovinu i prihode članova svog domaćinstva do kraja marta tekuće za prethodnu godinu.
Kredite nemaju premijer i sedam ministara, dok za jednog još nije dostupan izvještaj
Šestocifren dug na kraju prošle godine imala su samo ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, te ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Šćekić i njegovi članovi domaćinstva su prethodnu godinu zaključili sa dugom od 111.082,68 eura, od čega je 23.937,22 eura na ime supruge. Ministar sporta i mladih je tokom 2023. godine izmirio dugovanja za jedan gotovinski kredit, a još uvijek otplaćuje jedan stambeni, kao i osiguranje za koje mu je ostalo da plati nešto manje od 10.000 eura.
Šimunov kreditni dug je na kraju godine iznosio 121.457,07 eura.
Ministar dijaspore Ernad Suljević je ukupno dužan 72.671,05 eura i on otplaćuje tri kredita, dok je njegov partijski šef i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sa članovima domaćinstva ima nešto više od 60.000 eura duga po osnovu kredita, od čega je oko 40.000 otplaćuje njegova supruga.
FIlip Radulović, ministar pomorstva, otplaćuje stambeni kredit od kog mu je na kraju 2023. ostalo još nešto manje od 62.000 eura, dok ministar pravde Bojan Božović sa članovima domaćinstva godinu zaključio sa malo manje od 52.000 eura duga po osnovu kredita.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević dugovala je 31. decembra nešto više od 28.000 eura duga za stambeni kredit, a sličan iznos je dužna i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović zajedno sa članovima svog domaćinstva.
Jakšić Stojanović takođe otplaćuje stambeni kredit, dok njen suprug namiruje gotovinski. Ona je morala da isplati još 16.507,31 eura, a njen bračni partner 11.832,31 eura.
Ministar odbrane Dragan Krapović je prethodnu godinu završio sa tačno 27.000 eura duga za hipotekarni kredit.
Nešto manje od Krapovića otplaćuju ministri koji dolaze iz Albanskog foruma. Potpredsjedniku Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Niku Đeljošaju je ostalo 26.377 eura kreditnog zaduženja na kraju 2023. godine, a njegovom partijskom kolegi i ministru javne uprave Marašu Dukaju 26.692 eura. Obojica otplaćuju gotovinske kredite.
Ministarka turizma Simonida Kordić je u prethodnoj godini imala dva gotovinska kredita, a godinu je završila sa nešto više od 20.000 eura duga.
Kad je riječ o ministru unutrašnjih poslova, Danilu Šaranoviću, on je na kraju godine imao 321,75 eura kreditnog zaduženja, ali je njegova supruga imala 17.770,00 eura dugovanja. Ona otplaćuje gotovinski kredit od 20.000 eura, dok Šaranovićev dug predstavlja kupovinu na rate nečega što je koštalo 594 eura i biće otplaćeno u toku ove godine.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović nije imao dugovanja na kraju prošle godine, ali je njegovoj supruzi ostalo da otplati još 12.400,00 potrošačkog kredita.
Najranije započeti kredit ima Novica Vuković. Ministar finansija se kreditno zadužio 2009. godine i otplatiće ga u roku od godinu dana od dana podnošenja izvještaja. Za otplatu ovog stambenog kredita, Vukoviću je bilo preostalo još 4.376,45 duga, a osim njega ima i jedan gotovinski za koji treba da plati 7.808,91 eura.
Sedam članova Vlade je 2023. godinu završilo sa dugovanjima do 10.000 eura.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić prošlu godinu završio je sa jednim refinansirajućim kreditom za koji mu je bilo ostalo da isplati još 8.000 eura, a ministarka saobraćaja Maja Vukićević sa dva gotovinska za koje je morala da otplati nešto više od 7.000 eura.
Na kraju 2023. godine potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović je imao aktivna dva potrošačka kredita i ukupan dug za njih 5.815 eura. Prema podacima iz izvještaja, rok otplate za jedan od dva Zogovićeva kredita je 30. april ove godine.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović dugovao je 31. decembra 4.766,49 od gotovinskog kredita koji je uzeo prošlog avgusta.
Saldo potrošačkog kredita ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić iznosio je 3.500 eura, a potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice nešto više od 3.000 eura. On otplaćuje dva potrošačka kredita, dok mu je za potrebe kupovine na rate ostalo 48,50 eura duga. Ukoliko od trenutka podnošenja izvještaja nije došlo do reprograma, jedan kredit i otplata na rate bi trebalo da su završeni u junu.
I potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je prijavio kupovinu na rate, za potrebe kojih je ostao dužan nešto više od 1.500 eura. On je imao četiri dugovanja po ovom osnovu, a po planu otplate tri bi trebala biti zaključena u 2024. godini.
Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić se nije u prethodnoj godini kreditno zaduživao, ali je izmirio jedno dugovanje započeto 2019. godine.
Za ministra bez portfelja Milutina Butorovića još uvijek nisu objavljeni podaci na sajtu ASK-a, ali rok za predaju izvještaja od 30 dana od stupanja na funkciju još nije istekao.
Za ostale članove Vlade koji su to postali nakon rekonstrukcije podaci su dostupni jer su i prije toga obavljali javne funkcije. Aktuelni ministar pravde Bojan Božović je bio državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, dok su ostali bili poslanici.
Sadašnja Vlada formirana je u oktobru prošle godine nakon parlamentarnih izbora koji su održani u junu. Za premijera je izabran Milojko Spajić iz Pokreta Evropa sad, a sem njegove partije, u izvršnu vlast su ušli i predstavnici Demokrata, Socijalističke narodne partije, CIVIS-a i albanskih manjinskih stranaka. Nakon rekonstrukcije, mjesta u Vladi su dobile i partije nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Bošnjačke stranke.
Premijer i sedam ministara nemaju prijavljene dugove
Premijer Milojko Spajić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ministarka kulture i medija Tamara Vujović i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nisu imali prijavljen kredit na kraju 2023. godine.
Ovu godinu su “bez minusa” dočekali i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, ministar energetike Saša Mujović, ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović, kao i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
Vanredna pres konferencija Milojka Spajića donijela je novu seriju laži, neistina i prevara aktuelnog premijera, reagovali su iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Iz ove opozicione partije tvrde da Spajić ponavlja isprazne brojke „koje u svakodnevnom životu ne znače ništa“.
„Po Eurostatu životni standard danas na nižem nivou nego 2019. godine usljed eksplozije cijena koje su direktna posljedica populističke Spajićeve politike. Pamte građani jako dobro da su i 90-ih godina primali novčanice u iznosu od nekoliko milijardi ali da su za taj iznos mogli da kupe kesu kafe i kilogram banana usljed divljajuće inflacije zbog eksplozije fiktivne potrošnje, na sličan način kako to Spajić radi ovih dana“, tvrde iz DPS-a.
Prema njihovim riječima, Spajić ne pominje teme razvoja, pošto je „za četiri godine od kad je na vlasti jedino što zna je da realizuje započete projekte DPS-a“.
„Spajić, uprkos svojim tvrdnjama o navodnom uticaju u biznis svijetu nije uspio za četiri godine da dovede nijednog investitora koji bi uložio bilo što i donio neku novu vrijednost državi. Jedini investitor kojeg je doveo je Džordž Kotrel koji je, prema navodima njegovih nekadašnjih saradnika, umjesto u Crnu Goru ulagao u crne fondove PES-a i privatne džepove Milojka Spajića. Zbog svega navedenog jasno je da je Spajić grobar razvoja Crne Gore i da je svaki dan njegovog opstanka kao premijera i ove Vlade novi dan propadanja naše države“, zaključili su iz DPS-a.
U Ulici Tripa Kokolja u podgoričkom naselju Masline danas oko 16 časova ubijena je B.P. (33). Policija je uhapsila njenog nevjenčanog supruga Miljana Boškovića (41) koji je osumnjičen za ubistvo.
On je, kako su CdM-u kazali, ženu ubio nožem.
Bošković je navodno, ranije prijavljivan zbog nasilja u porodici.
Planirana izgradnja 18 dionica auto-puteva i brzih cesti u Crnoj Gori, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare premijer Milojko Spajić, i istakao da je to ekstremno bitno za buduće generacije.
“Pristup Podgorici kao Glavnom gradu mora biti pozevana sa svima u Crnoj Gori. Povezana Crna Gora je ujedinjena Crna Gora”, kazao je on i dodao da će do kraja 2030. gro ovih projekata biti završeno.
On je rekao da za sada imaju nejka idejna rješenja.
“Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…”, saopštio je premijer.
Foto: Printscreen
Prema njegovim riječima do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta.
“Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje. Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta”, kazao je Spajić.
Današnjim izjavama premijer Milojko Spajić nastavio je sa komičnim nastupima koje su u krajnjoj suprotnosti sa istino”, istakli su iz Građanskog pokreta URA komentarišući navode premijera Milojka Spajića na današnjoj press konferenciji.
Iz URE dodaju da je Spajić danas pokušavao ubijediti javnost da su ga na njegovo bahato putovanje u Sen Trope fotografisale organizovane kriminalne grupe, iako su se svi građani uvjerili u to da su fotografije i snimke bahaćenja sa dnevnih žurki u Sen Tropeu objavili prijatelji sa kojima je putovao i sve to podijelili na društvene mreže.
,,Spajić je pogubio konce, nastavio da iznosi neistine, manipuliše i istovremeno zasmijava javnost. Tako je u moru svojih obećanja danas naveo i da će građani u narednim godinama od Podgorice do Beograda putovati za 3 sata, a do Prištine za čak 90 minuta, što je zasmijalo svakog ko racionalno razmišlja. Istini za volju Spajić ovoga puta nije saopštio kada će ispuniti ta data obećanja i koliko će ona koštati”, ističu iz Pokreta URA.
Iz URE navode da je Spajić, usljed nemogućnosti da isprati rezultate u ekonomiji, danas još jednom dokazao svoju opsesiju 43. Vladom Dritana Abazovića, neodgovorno pravdajući inflaciju i previsoke cijene osnovnih životnih namirnica, nemajući osjećaja za obične građane.
,,Pozivamo Spajića da, poput svog poslanika Čarapića što više izlazi u javnost. To je najbolji način da sebi sroza i ovo malo podrške što mu je ostalo, baš kao i autoritet, kojeg odavno više nema”, zaključuju iz Građanskog pokreta URA.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić izvinio se građanima što je proveo četiri dana u Francuskoj na odmoru. Kazao je da je svjestan da većina građana ne može sebi da priušti putovanja u Francusku i EU ali je istakao da Vlada naporno radi na povećanju standarda kako bi omogućili građanima da vide sve što Evropa nudi. Premijer je rekao da na društvenim mrežama imamo sijaset neozbiljnih optužbi, ali je naglasio da napadi na mrežama i estradizacija politike nikome neće donijeti dobro.
Iza dijela naloga na društvenim mrežama, i nekih uticajnih tviteraša, kako je pojasnio, stoje dvije organizovane kriminalne grupe, pa je to pitanje koje treba da bude predmet pažnje službi bezbjednosti.
„Put sam platio svojim novcem, vladin avion nije korišćen, to će se lako vidjeti. Nijedan jedini cent reprezentacije nijesam potrošio dok sam premijer“, rekao je Spajić.
On je rekao da su te dvije kriminalne grupe podržavale do 2020. godine politiku oko DPS-a, a danas podržavaju najmanje dva politička subjekta. Rekao je da ne može da govori o tome koje su to dvije kriminalne grupe.
„Nisam tip političara koji dijeli operativne informacije detaljno“, rekao je Spajić.
„Mora se omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano“
On je rekao da je to zaista bezbjednosno pitanje, jer ako neko može da fotografiše političare u inostranstvu, opravdano je da se razmišlja o tome jesu li mogli da urade i nešto drugo.
Naveo je da su problem kriminalne grupe koje prate i obezbjeđuju logistiku za praćenje, a onda dijele te informacije ljudima koji to posle plasiraju na društvenim mrežama. Vezano za priče o sastanku s kontroverznim britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom, kazao je da su upravo to potvrde teze da se radi o logistici za praćenje.
„To je ozbiljna logistika za praćenje koju vidimo“, kazao je Spajić.
Premijer je rekao da nije tačno da ga je finansirao Kotrel, kako to tvrdi bivši ministar pravde.
„Mi smo podigli kredit u susret izborima. Interesantno je da bivši ministar nije govorio o ovim stvarima dok je bio u Vladi“, podvukao je Spajić.
Naveo je, na pitanje koja ta dva politička subjekta podržavaju dvije kriminalne grupe, da se mora omogućiti sektoru bezbjednosti da radi nesmetano na rješavanju tih pitanja, i da im ne želi smetati u tome svojim izjavama.
Notorna je neistina, naglasio je premijer, da zbog odlaska u Francusku nije došao na Savjet za odbranu i bezbjednost. Istakao je da je i Ministarstvo odbrane potvrdilo da predsjednik države nije potpisao nijedno rješenje o imenovanju, a Vlada i premijer su uradili svoj dio posla.
„Što se tiče termina sjednice, imao sam neodložne privatne obaveze, pomen ocu i ostavinski postupak, prije toga sam bio u Francuskoj, a sjednica nije bila ni zakazana. Molio bih da se barata istinitim informacijama i da se ne šire neistine“, rekao je premijer.
Kazao je da će doći na sjednicu savjeta, 28. avgusta. Navodi da nije dobio predlog da se na Savjetu za odbranu odlučuje većinom, a ne konsenzusom.
„Ne odgovaram na predloge koje vidimo u medijima, jer je to neozbiljno. Kada taj predlog bude formalno upućen, odredićemo se“, kaže premijer
Kazao je da je studirao u Francuskoj i ima dosta prijatelja tamo. Kaže da je došao kao bogat čovjek u zemlju i sebi to može da priušti, te da je letio ekonomskom klasom. Boravio je u objektu koji je u vlasništu njegovih prijatelja.
„Kriminalne grupe u panici“
On je kazao da su kriminalne grupe u panici, i to je razlog histeričnih napada. Istakao je da je kampanja protiv njega i tima koji vodi počela još decemba 2020. godine, kada je postao ministar.
„Naši politički konkurenti su protiv napretka, nemaju program, već samo uvrede. Napade je prvo sprovodio Medojević, pa Abazović pa evo sad neki Milović. Sve priče su, pokazalo se, lažne“, rekao je Spajić.
On je rekao da je PES-u prije izbora 2023. godine, podmetnuta lažna afera, što se i pokazalo kasnije kroz izjave advokata Rodića.
„Mi to nikada nećemo raditi našim političkim konkurentima. Imamo danas slobodne institucije, slobodni SPO, slobodni SDT, pa nek se sve provjeri. Mi smo potpuno otvoreni za sve“, rekao je Spajić.
On je naglasio da su obećanja ispunjenja, i da Crnu Goru sada očekuje Evropa sad 2 i set reformi.
„Povukli smo rekordnu cifru novca iz evropskih fondova. Prvi smo predali Plan rasta i od Evropske unije smo dobili priznanje da nam je Plan rasta najambiciozniji. Kada sam postao ministar, plata prosječno je bila 500 eura, a BDP 4 milijarde. Sada je 7,3 milijarde. Prosječna zarada u oktobru biće 1.000 eura“, naveo je premijer.
On je kazao da će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti broj proizvoda za koje će ograničiti marže, i vlada nikome neće dozvoliti da zloupotrebljava aktuelnu situaciju. Kako je ukazao, Vlada je posvećena očuvanju standarda građana.
Poseban izazov je, kazao je, infrastruktura i na tome se mora raditi. Evropa sad 1 i 2 su, kazao je, samo početak i građani će imati priliku da vide i sve druge ekonomske reforme.
„Standard građana će biti mnoog veći na kraju mandata ove vlade“, rekao je Spajić.
Premijer je objasnio kakvo je iskustvo Singapura, i kako je njihova razvojna strategija bila fokusirana na ljude. Naglasio je da je to model koji treba primijeniti.
„Primarni resurs naše države su ljudi i u to duboko vjerujemo i ja i ova Vlada“, naglasio je premijer.
Navodi da je poresko opterećenje na rad 2020. godine bio oko 30 odsto, a u oktobru će biti oko 16 odsto.
„Ubjedljivo najmanje u Evropi. Naš fokus su ljudi. Čovjek koji je slobodan ekonomski oslobođen je na svaki drugi način“, istakao je premijer.
On navodi da je poseban cilj ulaganje u infrastrukturu. Istakao je da će Crna Gora imati najbolje odnose sa susjedima, ali ne može da se desi da je Ulcinju Skadar bliži od Podgorice, Pljevljima Užice, Rožajama Novi Pazar…
Sve opštine se moraju povezati
Najavio je da Vlada ima plan da izgradi 18 dionica auto puteva i brzih cesti. Kazao je da je to ekstremno bitno za buduće generacije.
„Sve opštine se moraju povezati. Povezana Crna Gora je bogata, ujedinjena Crna Gora“, rekao je premijer.
On je rekao da su svi političari imali neke priče o idejnim rješenjima, ali ih nikada nijesu imali. Kazao je da su to sve bile prazne priče.
„Idejna rješenja neka mi sada imamo. Idejni projekat će da vam kaže u detalje i trasu, kao i cijene koje treba uložiti. Na kraju imamo glavn projekat. Imamo već Mateševo-Andriejvica kreće, imamo Tološi-Smokovac, Andrijevica-Crnča, Crnča-Boljare, Bar-Ulcinj, Grahovo granica sa BiH, Budva zaobilaznica, Pljevlja-Crnča brza cesta, Podgoprica-Nikšić brza cesta, Smokovac-Tuzi, Nikšić-Šavnik…“, kazao je premijer.
Kako je pojasnio, do Berana se sada iz Podgorice dolazi za sat i 45 minuta, a kada sve bude završeno, dolaziće se za oko 40 minuta. Do Budve će se dolaziti za pola sata, kao i do Bara. Do Beograda, kako je rekao, treba skoro sedam sati, a biće potrebno, kada se završi sve, ići će se za tri sata lagane vožnje.
„Od Podgorice do Tirane malo iznad sat vremena, do Skoplja za dva sata i dvadeset minuta“, naglasio je Spajić.
Kako je rekao, u narednih pet godina planiran je investicioni ciklus u Crnoj Gori kakav u Evropi nije viđen od šezdesetih godina prošlog vijeka.
Poseban cilj je energetika, gdje se, navodi, planiraju velika ulaganja. Posebno je ukazao na obrazovanje i školski sistem.
„Plan rasta ima oko 400 miliona za Crnu Goru obezbijeđeno, od toga, oko 100 miliona ide za prosvjetu“, rekao je premijer.
Naglasio je da je to krupan korak naprijed.
„Nastavićemo da kroz Evropu sad 2 povećavamo plate svim zaposlenim u prosjeti“, rekao je.
Spajić kaže da se radi na rekonstrukciji 57 škola ove godine, što dovoljno govori o posvećenosti Vlade.
Inflacija više nije tako veliki problem
Naveo je da se 80 odsto povećanja cijena desio tokom 43. Vlade. Kazao je da inflacija više nije tako veliki problem, jer je u Crnoj Gori skoro na nivou EU.
„To se nije desilo tokom mandata ove vlade, niti 42. Vlade, gdje sam bio ministar. Imaćemo mjere, moramo da sprovedemo defalciju“, rekao je premijer.
Spajić je rekao da je istina da je dosta toga rezult geopolitičkih okolnosti. Međutim, dodaje, jasno je da je pred Vladom danas veliki posao.
On je dodao da će na prvoj sjednici Vlade biti određene nove mjere, radi ograničavanja marži, te da su u toku analize u tom pravcu.
Premijer je rekao da odbor PES u Podgorici još nije predložio model nastupa na podgoričkim izborima.
„Ima više opcija ali vidjećemo“, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da su amandmani na zakon o državnoj imovini imali smisla.
„Zašto bi pomagali smo hotelsku industriju, zašto ne i ostale“, rekao je premijer.
On je, povodom priča kako je zapravo Ministarstvo finansija predložilo zakon o razvojnoj banci, kazao da se pita kome smeta što vlada i poslanici sarađuju. Naglasio je da cilj nije bio da se izbjegne bilo kakva rasprava.
Izjavio je da je veoma zadovoljan saradnjom sa Skupštinom Crne Gore. Kaže da je vrlo začuđen reakcijama predsjednika države Jakova Milatovića, koji vraća neke zakone na novo odlučivanje.
„To je neshvatljivo, ne znam zašto se to radi. Možda se želi malo medijske pažnje. Komplikuje stvari i pozivamo ga da bude ažurniji“, rekao je premijer.
Kako je istakao, kada se pogleda cjelokupna situacija, nije pitanje da li građani vjeruju njemu.
„Vjerujte našim djelima, onome što smo uradili 2021. godine i 2022. godine“, kazao je.
Policijski službenici u Bijelom Polju, u mjestu Sutivan, sinoć su u 01.16 časova kontrolisali vozilo kojim je upravljao S.R. (19).
“Utvrđeno je da se vozilom kretao brzinom od 169 km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 60 km/h, te je uhapšen”, navode iz policije .
🚓Sinoć su u 01.16 časova policijski službenici u #BP, u mjestu #Sutivan, kontrolisali vozilo kojim je upravljao S.R. (19). Utvrđeno je da se vozilom kretao brzinom od 1⃣6⃣9⃣km/h na dijelu puta gdje je brzina ograničena do 60 km/h, te je lišen slobode. 9⃣ pic.twitter.com/ohMHx61Y9J
Pripadnici tivatske policije u Porto Novi kontrolisali su maloljetnu osobu (16) iz Podgorice kod koje je tom prilikom pronađeno manje pakovanje kokaina, navode iu Uprave policije. Tom prilikom kontrolisan je i M.M. (30) iz Kotora kod kojeg su pronađena tri komada tableta ekstazija.
“Od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik, te je policija došla do sumnje da je maloljetnica u zamjenu za novčanu naknadu licu M.M. dala pomenute tablete, te da je preostalu opojnu drogu koja je kod nje pronađena takođe imala namjeru da proda.Protiv šesnaestogodišnjakinje je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.Sa događajem je upoznat i Centar za socijalni rad u Tivtu radi preduzimanja radnji iz njihove nadležnosti”, saopšteno je iz policije.
Takođe, službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su u mjestu Verige kontrolisali vozilo u kojem su se nalazila dva punoljetna i tri maloljetna lica iz Bosne i Hercegovine.
“Ovom prilikom maloljetnik star 17 godina predao je policijskim službenicima manje pvc pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuana. Od pomenutih pet lica prikupljena su obavještenja na zapisnik u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Tivat, te su policijski službenici nakon preduzimanja aktivnosti iz svoje nadležnosti došli do sumnje da je pomenuti maloljetnik omogućio uživanje opojne droge marihuana za gore pomenuta lica. Sa događajem je upoznat Centar za socijalni rad Tivat, kao i nadležni tužilac po čijem je nalogu protiv sedamnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga”, navodi se u saopštenju.
Osim toga, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su od početka avgusta podnijeli prekršajne prijave protiv sedam lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kod ovih lica su u odvojenim događajima pronađene manje količine narkotika – marihuana, kokain i ekstazi.
