Home Blog Page 89

Poslanici prijavili uvećanje imovine: Kupovali stanove, automobile…

0

Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) kupio je stan i parking prostor, dok su poslanice Edina Dešić (Bošnjačka stranka) i Maja Vučelić (Civis) prijavile kupovinu novih automobila.

U vanrednom izvještaju o prihodima i imovini koji je podnio 5. februara, Zirojević je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) prijavio da je kupio stan od 69 kvadrata i parking prostor od 13 metara kvadratnih.

Poslanica Edina Dešić Agenciji je 7. decembra prošle godine prijavila da je kupila „folksvagen tiguan“ proizveden 2018, dok je Vučelić 29. decembara podnijela vanredni imovinski karton zbog kupovine „nisana kaškaija“ iz 2022.

Uvećanje imovine prijavio je i poslanik Nermin Abdić (DPS), koji je Agenciju 1. februara obavijestio da je nasledstvom stekao livadu od 8.904 kvadrata, dvorište od 500 metara kvadratnih i poslovnu zgradu u privredi površine 111 m2. U nasledstvo je dobio i kuću od 98 kvadrata, poljoprivredni objekat površine 62 metra kvadratna i livadu od 5.756 m2. U vanrednom imovinskom kartonu prijavio je i 4.500 eura u novcu.

Zirojević, Dešić, Vučelić i Abdić nisu dozvolili ASK kontrolu svojih računa.

Maja Vučelić

Vučelić-

Dio poslanika crnogorskog parlamenta Agenciji je dostavio redovne godišnje izvještaje o prihodima i imovini za prošlu godinu.

Poslanik Branislav Nenezić (SD) prijavio je Agenciji da je lani kao predsjednik Skupštine opštine (SO) Bar za godinu zaradio 17.516 eura (prosječno 1.459 eura mjesečno). U državnom parlamentu je prihodovao ukupno 4.946 eura na ime razlike zarada (412 eura prosječno). Vlasnik je tri vozila, marki kija „sorento“, „audi A5“ i „seat ibica“, a na računu ima 12.000 eura. Njegova supruga Jovana radi kao PR menadžer u Turističkoj organizaciji Bar, gdje joj mjesečna zarada iznosi prosječno oko 1.000 eura. Vlasnica je stana od 56 kvadrata kupljenog 2024. a na računu ima 5.000 eura. Ni Nenezić nije dozvolio kontrolu računa.

Bakrač iz Skupštine dobijao varijabile

Poslanik Vladimir Bakrač (PES) prijavio je da je prošle godine u Skupštini ostvario pravo na varijabilu u iznosu od 211 eura svakog mjeseca, dok je na Univerzitetu Crne Gore u decembru prihodovao 1.500 eura.

Njegova zarada na redovnom poslu iznosi 2.551 euro. Od nepokretne imovine prijavio je kuću od 80 kvadrata, ali je naveo da u njoj nema vlasničkog udjela. Posjeduje auto marke „golf“ i akcije u „Plantažama – 13. jul“. Ima i 10 odsto udjela u DOO Veterinarska ambulanta. Bakrač nije dao saglasnost za kontrolu svojih bankovnih računa.

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović prijavila je u imovinskom kartonu podnijetom 7. marta da je lani u parlamentu prosječno zarađivala 2.273 eura mjesečno, dok je u maju primila honorar od 200 eura za SOS liniju KCCG. Vlasnica je garsonjere od 35 kvadrata, koju je kupila 2019. godine, kao i auta marke „pežo“. Na ime stambenog kredita duguje 37.147 eura, dok po osnovu gotovinskog kredita ima dug od 1.208 eura. Ona je dozvolila Agenciji da kontroliše njene račune.

Poslanik Miloš Pižurica (PES) prijavio je u redovnom imovinskom kartonu za prošlu godinu, koji je podnio 30. januara, da je u Skupštini lani prosječno zarađivao 1.893 eura mjesečno. Po osnovu konsultantskog ugovora u privrednom društvu mjesečno prihoduje dodatnih 3.405 eura, dok je kao odbornik u Skupštini Glavnog grada tokom šest mjeseci primao po 250 eura.

Vlasnik je kuće od 116 kvadrata, građevinskog zemljišta površine 102 metrakvadratna i dvorišta od 330 m2 koje je kupio 2024. U prošloj godini kupio je voćnjak površine 698 kvadrata, šume od 4.403 metra kvadratna, više livada ukupne površine 25.391 kvadrat, te dva pašnjaka od 3.738 i 131 metar kvadratni. Pižurica posjeduje oružje marke CZP09 DUTY, 12.000 gotovog novca i 25.114 eura na tekućem računu. Agenciji nije dozvolio kontrolu svojih računa.

Kao predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije pri Skupštini, tokom devet mjeseci primao je varijabilu u iznosu od po 350 eura (ukupno 3.150), dok mu je u julu ta varijabila iznosila 700 eura.

U ustanovi u kojoj redovno radi plata mu je 1.282 eura, dok je po osnovu varijabili u toj instituciji tokom svakog mjeseca prošle godine prihodovao ukupno 9.533 eura.

Iz Logate akademije je u februaru i junu prihodovao po 240 eura, u PES-u u martu 500 eura, dok je na ime naplate osiguranja za auto ostvario prihod od 745 eura. Agenciji je prijavio da ima neoročen štedni ulog u iznosu od 10.103 eura i još 541 euro na tekućem računu. Ni Urošević nije dao saglasnost za kontrolu svojih računa.

KBC Berane: Negativna medijska kampanja ne umanjuje naše rezultate

0

Ljekari Kliničko bolničkog centra Berane reagovali su na, kako navode, pojačanu negativnu kampanju u medijima, ističući da menadžment njihove ustanove ostvaruje značajne rezultate u medicini i infrastrukturi, dok se kritike mogu tumačiti i kao politički motivisane.

„Već izvjesno vrijeme posmatramo kako se pokreće negativna kampanja prema Kliničko bolničkom centru Berane i menadžmentu naše zdravstvene ustanove. Ćutali smo nadajući se da će proći, ali se ta kampanja pojačala, i sada već moramo zbog interesa javnosti ovako reagovati“, naveli su ljekari u otvorenom pismu.

Naglasili su da bi najviše voljeli da pričaju o medicini, ali da ne mogu zanemariti da kampanja „može imati političku pozadinu sa ciljem urušavanja ugleda ove sada već vodeće bolnice, ne samo na sjeveru Crne Gore, nego i mnogo šire“.

Prema njihovim riječima, rezultati KBC Berane govore sami za sebe.

Kako kažu, bolnica u Beranama, poslije Kliničkog centra Crne Gore, jedina u zemlji ima magnetnu rezonancu i najsavremeniju angio salu, koja opslužuje 170 hiljada stanovnika sjevera.

„Obavljena je rekonstrukcija svih odjeljenja sa novim inventarom, rekonstruisana je Poliklinika sa najsavremenijim ambulantama, rekonstruisano odjeljenje fizikalne medicine, a prvi put u istoriji beranskog zdravstva zaživjelo je i odjeljenje patologije“, navode ljekari.

Oni kažu da trenutno na osnovnim specijalizacijama radi oko 30 mladih ljekara, te da se očekuje realizacija projekta uvođenja hiperbarične komore.

Od januara prošle godine, dodaju ljekari, u angio sali funkcioniše interventna radiologija zahvaljujući saradnji sa stručnjacima iz regiona, što se trenutno u Crnoj Gori radi samo u KBC Berane.

Ljekari su istakli da se sve ove aktivnosti realizovale u mandatu aktuelnog menadžmenta i postavili pitanje: „Da li je loš menadžment taj koji je sve to sproveo u djelo i da li je to ta sjenka negativnih dešavanja koja se u prljavoj kampanji prema nama pominje?“

Oni su napomenuli da pojedini slučajevi zloupotrebljavaju u kampanji, ali da se slične situacije dešavaju i u mnogo većim zdravstvenim centrima.

„U KBC Berane danas vlada red i rad, i to najbolje mogu potvrditi naši pacijenti. Red, rad i disciplina mogu smetati jedino onima koji ne vole previše da rade“, dodaju ljekari, kritikujući navode o navodnom mobingu i lošim međuljudskim odnosima u ustanovi.

U otvorenomm pismu posebno su naglasili da su sve rezultate postigli zahvaljujući viziji menadžmenta i podršci Ministarstva zdravlja, sa kojim imaju „svakodnevnu i odličnu komunikaciju“.

„Kao intelektualci možemo pretpostaviti odakle je ova prljava negativna medijska kampanja krenula, ali kao ljudi koji su položili Hipokratovu zakletvu poručujemo da ćemo i inspiratorima te kampanje priskočiti u pomoć kada im to bude potrebno, a nikada se ne zna“, zaključuju iz KBC Berane. 

Stanje na putevima: Radovi na više dionica

0

U većem dijelu Crne Gore danas se saobraća uz povoljne vremenske uslove za vožnju. Na dionicama koje vode duž klisura i usjeka mjestimično ima sitnijih odrona. Vozačima savjetujemo da poštuju sva ograničenja i zabrane definisane postavljenom signalizacijom, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Do 1. aprila obavezna je pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.

Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta „Đurdevića Tara“ na magistralnom putu M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet „Đurdevića Tara“, odobrava se promjena režima saobraćaja na sledeći način:

-totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone,do završetka radova.

-za putnički saobraćaj i autobuse, totalna obustava saobraćaja od 08:30 do 12:30 i od 14:00 do 17:00 časova do 1. aprila. Van ovih termina odobrava se promjena režima sa dvosmjernog na naizmjeničrio odvijanje saobraćaja.

Do 31. marta odobrava se potpuna obustava saobraćaj od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.

Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.

Do 15. juna dolazi do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.

Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina do 28. februara saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.

Privremeno se od 13. marta pa do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na adaptacoji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa,Voli do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica- Božaj.

Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni uz povremenu obustavu saobraćaja ne dužu od 10 minuta od 22.30 do 06.00 sati zbog izvođenja radova na pranju i farbanju unutrašnjosti tunela na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi 1.

U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Pretežno sunčano, temperatura do 21 stepen

0

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju u Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano vrijeme.

U drugom dijelu dana u kontinentalnim predjelima mjestimično umjeren razvoj oblačnosti, a ponegdje se očekuje i prolazna kiša.

Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća kratkotrajna magla.

Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -3 do osam, najviša dnevna od 11 do 21 stepen.

Mujović odgovorio DPS-u: U poslu sa kamenolomom sve čisto

0

„PUP precizira da je na ovom području moguća gradnja malih pogona“

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da je u vezi izgradnje kamenoloma u Kučima ispoštovana kompletna zakonska procedura i da je PUP-om predviđena izgradnja privrednih objekata na toj lokaciji.

On je za RTV Podgorica komentarisao optužbe DPS-a da je zemljište sporno i da se odluka o izgradnji kamenoloma stavi van snage.

„Prvo treba pomenuti da za vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora, je bio na snazi prostorno urbanistički plan koji na prinudnoj lokaciji predviđa potrebu razvoja privrednih aktivnosti u okviru ovog ruralnog područja. Lokacija kamenoloma može, a i ne mora biti definisana Prostorno urbanističkim planom. PUP precizira da je na ovom području moguća gradnja malih pogona proizvodno servisnih djelatnosti a eksloatacija kamena predstavlja upravo takav oblik privredne djelatnosti, zasnovane na privrednim resursima prostora“, istakao je Mujović.

Što se tiče elaborata o procjeni zaštite životne sredine, kako navodi, u momentu zaključenja ugovora nije postojao takav dokument, iz razloga što Glavni grad nije bio vlasnik predmetnog zemljišta.

Dodaje da nakon upisa vlasništva Glavnog grada, u katastarsku evidenciju, stekli su se uslovi da se isti uradi.

Gradonačelnik se osvrnuo na primjer Botuna navodeći da je elaborat dobijen prije godinu dana.

„Ne bi bilo loše prisjetiti se primjera Botuna, znate sami kada je definisana lokacija. Elaborat smo dobili tek možda prije nekih godinu dana“, kazao je gradonačelnik.

Što se tiče nekih pokazatelja studije ekonomsko finansijske opravdanosti, Mujović napominje da je metar kvadratni tog imanja, plaćen 3,52 eura.

„Iako je od strane Uprave za imovinu procijenjena vrijednost tog zemljišta 15 eura na istoj lokaciji, tačnije po pet puta nižoj cijeni je kupljeno to zemljište“, kazao je.

Prema njegovim riječima fizičko lice je za razmjenu dobilu tu parcelu u naselju Prvi maj, ukupne površine 1044 metara kvadratnih po cijeni 501 euro po metru kvadratnom.

„Da napomenemo to da je prije zaključenja ugovora sprovedena kompletna zakonska procedura. Nakon zaključenja ugovora, Glavni grad je dostavio svu prateću dokumentaciju Vrhovnom državnom tužilaštvu, Državnoj revizorskoj instituciji i Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore. Sve je to urađeno 5. avgusta 2025. godine“, istakao je Mujović.

Do sada, kako kaže, nije bilo nikakvih reakcija na dostavljenu dokumentaciju od strane navedenih institucija, a vezano za zakonitost pravnog posla.

„Dakle sad za sad ono što je vrlo važno napomenuti je da odbornici imaju pravo da iznesu svoj stav, da iznesu svoje sumnje, dobro je da tu svoju dokumentaciju dostave ingerentnim organima, neka oni odrade svoj dio posla i svakako je svima u interesu da se ova situacija što prije riješi“, poručio je Mujović.

Dodaje da je dobro da nema nikoga ko „čeka na optuženičkoj klupi“.

Ovo su nova kadrovska rješenja Vlade

0

Vlada Crne Gore je, na održanoj 117. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić , razmotrila više kadrovskih pitanja.

Vlada je:

– donijela Rješenje o razrješenju članova Savjeta za reviziju u sastavu i to: Bojana Delić, Ana Lalević Filipović, Snežana Mugoša, Radmila Ivanović i Miroslav Pejović;

– donijela Rješenje o imenovanju članova Savjeta za reviziju u sastavu: Radmila Ivanović, Miroslav Pejović, Minas Trubljanin, Tanja Laković i Maja Ivanović;

– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoja Milice Musović;

– donijela Rješenje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja dr Ognjena Delića;

– predložila Skupštini akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere: Vladimira Tadića, Kristinu Kovačević i Dejana Keljevića;

– odredila Anta Stanišića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor;

– donijela Rješenje o razrješenju članice Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mr Isidore Damjanović;

– donijela Rješenje o imenovanju Stevana Kilibarde za člana Savjeta Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i

– donijela Rješenje o razrješenju državne sekretarke u Ministarstvu zdravlja mr Slađane Perišić.

Vučurović: Đukanović će imati priliku da ono što zna i u čemu je učestvovao objasni pred nadležnim institucijama

0

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović ocijenio je za RTCG da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izbjegao suočavanje sa poslanicima pred Anketnim odborom, navodeći da je, kao dugogodišnji nosilac vlasti, imao obavezu da odgovori na pitanja o događajima i odlukama iz perioda dok je upravljao državom.

Vučurović je kazao da smatra da je Đukanović imao mnogo toga da kaže o temama kojima se bavi Anketni odbor, jer je, kako tvrdi, decenijama donosio ključne odluke u državi.

„Mislim da je Đukanović imao mnogo toga da kaže o temama koje tretira Anketni odbor, jer je decenijama o svemu odlučivao i sve je od njega zavisilo u tim vremenima zla čiji je on glavni simbol“, rekao je Vučurović.

On je naveo da će Đukanović imati priliku da ono što zna i u čemu je učestvovao objasni pred nadležnim institucijama.

„To što zna, ono u čemu je učestvovao, šta je naređivao ili organizovao, svakako će imati priliku jednom da objasni pred nadležnim institucijama“, kazao je Vučurović.

Dodao je da je izostanak Đukanovića sa sjednice Anketnog odbora pokušaj izbjegavanja suočavanja sa poslanicima i javnošću.

Vučurović je ocijenio i da je bivši predsjednik naše države imao obavezu da se pojavi u Skupštini i odgovori na pitanja poslanika, te da je izostankom, kako tvrdi, pokazao nepoštovanje prema institucijama.

„Shvatamo strah i nelagodu, ali je njegova dužnost bila, kao dugogodišnjeg prvog čovjeka države, da dođe u Skupštinu i pred očima javnosti saopšti sve što interesuje poslanike“, naveo je Vučurović.

On je takođe optužio poslanike DPS-a da pokušavaju da umanje značaj rada Anketnog odbora i da, kako je kazao, na taj način štite odgovorne za teška krivična djela iz perioda bivše vlasti.

Vučurović je poručio da Crna Gora može napredovati tek nakon obračuna sa kriminalom i nasljeđem bivšeg režima

Milatović vratio Skupštini Zakon o ANB: Sporne odredbe o mjerama tajnog nadzora

0

Odredbe usvojenog zakona nisu upodobljene sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED), što je zvanično konstatovano od strane Evropske komisije, navodi Milatović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini, dana 6. marta 2026. godine.

On je obrazložio i zašto je Zakon o ANB-u vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. 

Obrazloženje prenosimo integralno:

„Kao Predsjednik Crne Gore, u potpunosti podržavam unaprjeđenje normativnog okvira u sektoru bezbjednosti, kao i reformske aktivnosti koje sprovodi aktuelno rukovodstvo Agencije za nacionalnu bezbjednost. U tom smislu, pozdravljam usvajanje onih zakonskih rješenja koja će doprinijeti unaprjeđenju rada te institucije.

Priroda odnosa koje ovaj Zakon uređuje, kao i opravdano pojačan senzibilitet javnosti, obavezuju nas na poseban stepen opreza i odgovornosti. Negativne prakse iz prošlosti, koje su rezultirale brojnim krivičnim postupcima protiv nekadašnjih čelnika Agencije, upravo u vezi nadležnosti Agencije, služe kao trajna opomena da zakonska ovlašćenja moraju biti precizno određena, a nezavisni nadzor strog i efikasan.

Imajući u vidu navedeno, a rukovodeći se principom potpune usklađenosti sa evropskim standardima, smatram da je neophodno da ukažem na sporne odredbe usvojenog zakona. Na njih su, s pravom, upozorili Evropska komisija kao i nevladine organizacije koje se bave ovom oblašću (MANS, Institut alternativa, HRA i drugi). 

Neusklađenost sa pravnom tekovinom EU

Odredbe usvojenog zakona nisu upodobljene sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED), što je zvanično konstatovano od strane Evropske komisije. Iako EK ostavlja mogućnost naknadnog usklađivanja do zatvaranja pregovora, sa aspekta interesa crnogorskih građana i zaštite njihovih osnovnih prava, od krucijalne je važnosti da se zakonski okvir u ovoj osjetljivoj oblasti odmah harmonizuje sa najvišim evropskim standardima, a ne da se taj proces odlaže bez navođenja jasnih razloga zbog kojih se to čini.

Neusklađenost sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima u dijelu prava na privatnost

Ključno sporno rješenje Zakona ogleda se u tome što se ukida prethodno sudsko odobrenje za primjenu mjera tajnog nadzora koje uključuju praćenje, osmatranje i elektronsku pretragu na javnom mjestu uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje. Riječ je o mjeri koja omogućava tajno i sistematsko bilježenje kretanja, kontakata, ponašanja i navika pojedinca. Iako se ove mjere sprovode u javnom prostoru, njihova priroda i domet pokazuju da mogu omogućiti dubok i sistematičan uvid u privatni život pojedinca, a sve bez prethodnog odobrenja suda.

Takvo rješenje mora se posmatrati u svjetlu ustavnih i međunarodnih garancija prava na privatnost. Član 40 Ustava Crne Gore propisuje da je „zajamčeno pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života“. Ovo ustavno jemstvo obavezuje zakonodavca da mjere koje mogu ozbiljno zadirati u privatnu sferu građana uređuje restriktivno i uz odgovarajuće zaštitne mehanizme, što ovdje nije slučaj.

Zaštita privatnosti potvrđena je i u međunarodnim instrumentima zaštite ljudskih prava, koji su obavezujući za Crnu Goru. Član 12 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima propisuje da niko ne smije biti izložen proizvoljnom miješanju u svoj privatni život, porodicu, dom ili prepisku. Isto načelo sadržano je i u članu 17 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, koji zabranjuje nezakonito ili proizvoljno miješanje u privatni život i garantuje pravo na zakonsku zaštitu od takvog miješanja.

Na evropskom nivou, član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima jemči pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske, uz pravilo da se javna vlast može miješati u ostvarivanje tog prava samo ako je takvo miješanje propisano zakonom i neophodno u demokratskom društvu radi zaštite legitimnih ciljeva, uključujući nacionalnu bezbjednost i javnu sigurnost.

Iz ovih ustavnih i međunarodnih standarda proizilazi da nije dovoljno da zakon samo predvidi mogućnost tajnog nadzora. Kada mjera omogućava sistematsko prikupljanje podataka o kretanju, kontaktima i ponašanju lica, zakon mora istovremeno obezbijediti i djelotvorne mehanizme zaštite od proizvoljnosti i zloupotrebe. Ukidanjem prethodnog sudskog odobrenja slabi se upravo taj zaštitni mehanizam, jer odluka o zadiranju u privatnost ostaje isključivo u rukama organa izvršne vlasti koji mjeru predlaže i sprovodi, bez prethodne kontrole nezavisnog organa sudske grane vlasti.

Neuvažavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava o granicama privatnosti u javnom prostoru

Mjere tajnog nadzora su po svojoj prirodi takve da nužno zadiru u pravo na privatnost. Upravo zato međunarodni standardi ne polaze od toga da je njihova primjena u svakom slučaju zabranjena, već od toga da između interesa države da štiti bezbjednost i prava pojedinca na privatnost mora postojati jasan balans. Taj balans se obezbjeđuje zaštitnim mehanizmima, a jedan od najvažnijih među njima jeste nezavisan nadzor nad primjenom takvih mjera.

Da bi taj zaštitni mehanizam uopšte imao smisla, najprije mora biti jasno da se predmetna mjera uopšte podvodi pod pravo na privatnost. Upravo to potvrđuje praksa Evropskog suda za ljudska prava. Sud je jasno pokazao da činjenica da se određene radnje, poput praćenja i osmatranja, preduzimaju na javnom mjestu ne znači da se one nalaze izvan zaštite člana 8 Evropske konvencije.

U predmetu Uzun protiv Njemačke, Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da i GPS praćenje predstavlja miješanje u privatni život, iako se odvija u javnom prostoru. Sud je pritom naglasio da su vizuelni i audio nadzor još osjetljiviji, jer mogu otkriti više podataka o ponašanju osobe.

Iz presuda Evropskog suda proizilazi jasan zaključak: ovakve mjere nijesu same po sebi nedopuštene, ali upravo zato što zadiru u pravo na privatnost moraju biti praćene djelotvornim zaštitnim mehanizmima. U konkretnom slučaju, problem nije u tome što zakon predviđa mogućnost njihove primjene, već u tome što za njihovu primjenu uklanja jedan od ključnih zaštitnih mehanizama — prethodni sudski nadzor. Time se narušava ravnoteža između legitimnog interesa države koji se tiče brige o nacionalnoj bezbjednosti s jedne strane i zaštite prava na privatnost građana s druge strane, što nije u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava.

Uklanjanje sudskog nadzora bez valjanog razloga

Dodatno zabrinjava to što za ukidanje prethodnog sudskog odobrenja nije dat uvjerljiv ni logičan razlog. Ranije zakonsko rješenje već je omogućavalo hitno postupanje u slučajevima kada prijeti nastupanje posljedica, tako što je direktor Agencije mogao odmah naložiti primjenu mjere, uz obavezu da se zahtjev za odobrenje bez odlaganja dostavi sudu, koji je morao odlučiti u roku od 48 časova. Ako odobrenje ne bi bilo dato, mjera se morala obustaviti, a prikupljeni materijal uništiti. Samo postojanje takvog modela pokazuje da je bilo moguće istovremeno obezbijediti operativnu efikasnost i nezavisnu kontrolu. Zbog toga se potpuno uklanjanje suda iz postupka ne može opravdati praktičnim razlozima, već predstavlja slabljenje postojeće zaštite Ustavom zagarantovanog prava na privatnost. Posebno je važno i to što predmetna mjera može trajati do dvije godine, dok zakon ne propisuje dovoljno jasno šta se dešava sa prikupljenim podacima nakon prestanka mjere, što dodatno pojačava potrebu za prethodnim sudskim nadzorom.

Potreba za dodatnim preispitivanjem drugih spornih rješenja

Pored navedenih razloga, važno je ukazati i na to da zakon nije pripreman i usvajan uz dovoljno inkluzivan pristup i pravnu izvjesnost, iako uređuje posebno osjetljiva pitanja koja se odnose na privatnost, rad Agencije, raspolaganje javnim sredstvima i položaj zaposlenih. Na potrebu dodatnog preispitivanja ukazala je i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za pravo na privatnost, koja je izrazila zabrinutost zbog pojedinih rješenja i izostanka adekvatnih zaštitnih garancija. Slične primjedbe dolazile su i iz domaće stručne i zainteresovane javnosti, ne samo u odnosu na mjere tajnog nadzora, već i u odnosu na pitanja javnih nabavki, kao i zasnivanja i prestanka radnog odnosa. 

Vraćanjem ovog zakona na ponovno odlučivanje, omogućavam predlagaču zakona da otkloni navedene normativne nedostatke i Skupštini Crne Gore predloži zakon koji će biti u punoj saglasnosti sa Ustavom i evropskim standardima.

Shodno navedenom, smatram da je potrebno da se Skupština Crne Gore ponovno odredi prema predmetnom Zakonu.“

Vuković-Kuč: Spajić vođenje stranke prepustio diletantima bez demokratskog kapaciteta

0

„O ovom nečuvenom ataku na slobodu govora obavijestiću i EK“

“Nemoćan da pred domaćom javnosti opravda svoju populističku i nacionalističku politiku, a spreman da se međunarodnoj javnosti lažno predstavlja kao evropska i patriotska stranka, PES klizi ka političkoj margini“, kaže poslanica DPS-a

Potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandr Vuković-Kuč kazala je da je PES u velikom problemu, a da tome svjedoči ponašanje člana predśedništva ove, kako kaže, nekada perspektivne političke grupacije Borisa Pejovića, koja je do kraja ogoljena propalim ekonomskim programom, ali i, dodaje, ideologijom koja je identična onoj Andrije Mandića. 

Prema njenim riječima, predstavljajući se kao građanska politika, PES je svuda gdje se pitao dozvolio da se crnogorsko društvo polarizuje i radikalizuje.

“Žao mi je što moram kazati da ni predśednik desničarske NSD, sa mjesta čelnog čovjeka Skupštine Crne Gore, nikada nije upao u zamku da poslanicima opozicije oduzima riječ, dok to „demokratični i moderni“ PES čini bez svijesti da time unazađuje pregovaračku poziciju Crne Gore”, poručila je Vuković-Kuč.

Ona ističe da vlast koja se s opozicijom obračunava onako kako to radi jedan od prvaka PES-a sa pozicije potpredśednika Skupštine pokazuje ne samo, kako kaže, svoje diktatorske potencijale, nego i svjesnu spremnost da radi protiv evropske integracije Crne Gore.

“Nemoćan da pred domaćom javnosti opravda svoju populističku i nacionalističku politiku, a spreman da se međunarodnoj javnosti lažno predstavlja kao evropska i patriotska stranka, PES klizi ka političkoj margini. Politički lider te grupacije, koji je u dobrovoljnom izgnanstvu, prepustio je vođenje stranke diletantima bez demokratskog kapaciteta i bez svijesti o tome što unutrašnji dijalog i društveni konsenzus znače za evropski put Crne Gore, kako je i naglasio predśednik Odbora za vanjske poslove EP Dejvid Mekalister”, navodi ona.

Vuković-Kuč kaže da je vlast prvo željela da o zakonima ne debatujemo, pravdajući to plavim zastavicama, a kada se, kako kaže, opozicija izborila za povraćaj nadzorne i zakonodavne uloge parlamenta, usljed sopstvene nedoraslosti ispoljene tokom političke debate u plenumu odlučila je da nam oduzima riječ i sabotira opoziciono djelovanje.

“O ovom nečuvenom ataku na slobodu govora obavijestiću i EK”, zaključila je.

NP Biogradska gora od 16. marta otvoren za posjete

0

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obavještava javnost da će Nacionalni park Biogradska gora od 16. marta 2026. godine biti otvoren za posjete.

Kako su naveli u saopštenju, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima ove godine znatno ranije otvaraju kapije parka za posjetioce.

„Priprema sezone je u toku i apelujemo na one koji žele da uživaju u prirodi jedne od posljednjih prašuma u Evropi da se ponašaju u skladu sa pravilima koja važe u tom zaštićenom području. Takođe, podsjećamo javnost da je u toku kampanja “Jedna ulaznica – pet nacionalnih parkova”. Kupovinom godišnje ulaznice po cijeni od 13,50 eura građani imaju priliku da neograničen broj puta posjete svih pet parkova tokom 2026. godine“, navode u NP Biogradska gora.

Godišnje ulaznice mogu kupiti na kontrolno-naplatnim punktovima u parkovima, upravi JPNPCG u Podgorici i online na sajtu www.nparkovi.me.

„Ovu 2026. godinu, u duhu zaštite prirode i očuvanja jedinstvenih vrijednosti nacionalnih parkova, posvetili smo gospinoj papučici – Cypripedium calceolus – rijetkoj vrsti orhideje izuzetne ljepote i značaja“, naglasili su u ovom nacionalnom parku.