Od utorka naredne sedmice euro-dizel bi trebalo da pojeftini dva centa, a benzini tri centa, najavio je u Jutarnjem programu TVCG Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore.
Na globalnom tržištu primjetno je kaže snižavanje cijena nafte i „hlađenje“ potražnje i posljednih mjesec do mjesec i po imamo, kako navodi, blago snižavanje cijena na berzama.
Zbog toga najavljuje i smanjenje cijena u Crnoj Gori od narednog obračuna – 27. avgusta.
“Euro-dizel bi trebalo da pojeftini dva centa, a benzini tri centa. Tako da će građani moći da imaju bar malu uštedu”, kazao je Striković.
On objašnjava da će od utorka cijena euro-dizela biti 1,35, a tu istu cijenu smo imali i oktobra 2018.
“Tako da cijene nafte mogu da imaju doprinos padu inflacije”, poručio je Striković.
Ministar energetike Saša Mujović nije mogao da saopšti da li će naredne godine doći do poskupljenja struje, ali je u Jutarnjem programu TVCG kazao da će u svakom slučaju ugrožene kategorije potrošača biti zaštićene.
“Jako je teško reći da li će doći do poskupljenja električne energije. Zavisi koliko će nam faliti energije, po kojoj cijeni ćemo nabaviti tu energiju, kakva će biti hidrologija, kakva će biti proizvodnja solarne i vjetroenergije…Sve to kada saberemo znaćemo da li će doći do povećenja cijene struje”, kazao je ministar.
Poručuje i da će u svakom slučaju ugrožene kategorije potrošača biti zaštićene.
“Te kategojije mali potrošači neće biti ugroženi i naći ćemo način da njih zaštitimo. Ko može očekivati poskupljenje, oni potrošači koji puno troše, privredni subjekti… Ali zaista je prerano govoriti o tome i moramo imati cjelokupnu analizu”, poručio je ministar Mujović.
Mujović kaže da nabavka elektične energije nije jednostavan proces, a naredne godine nedostajaće nam oko 700 GWh struje zbog rekonstrukcije TE Pljevlja.
Do sada nije nabavljena električna energije, a kako kaže, traži se najpovoljniji trenutak. Ističe i da je isustvo pokazalo da je bolje nabavljati električnu energiju u više manjih tranši.
“Optimalan period za kupovinu električne energije su treći i četvrti kvartak godine”, kazao je Mujović i dodao da je teško tu mjeru preduzeti i smanjiti ili isključiti rizik.
U požaru koji je sinoć izbio u novosadskom naselju Salajka, na uglu ulica Đorđa Dere i Davida Rackovića, stradalo je više lica.
Prema prvim informacijama u požaru je stradalo šest osoba, ali potraga i dalje traje.
Moguće je da među stradalim licima ima i maloljetnika.
– Hitna pomoć je intervenisala oko 2 sata i 54 minuta. Nemamo podatak koliko je tačno lica jer je teško utvrditi- rekao je portaparol Hitne pomoći Zoran Krulj za Tanjug, a prenosi RTS.
U Crnoj Gori danas se saobraća uz povoljne uslove za vožnju. Tokom dana je pojačana frekvencija vozila na većini puteva u zemlji. Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Na putevima gdje su radovi u toku izmijenjen je režim vožnje, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je obustava saobraćaja. U intervalu od 12.00 do 14.00 sati obezbjeđuje se slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta Sokolovina.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza dionica Nikšić-Kuside promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a dolazi do totalnih obustava saobraćaja ne dužih od 15 minuta povremeno zbog izvođenja radova.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Do 31. avgusta promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Zabrana saobraćaja za teretna vozila
ZABRANJUJE SE saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona u periodu od 15.06. do 15. 09. 2024. godine svakim danom na sljedećim djelovima magistralnih i regionalnih puteva:
1.M-1 GP Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj-GP Sukobin
M-2 Podgorica-Sotonići-Petrovac, M-2 Podgorica-Mioska –Kolašin, M-10 Podgorica –Cetinje- Budva, u vremenu od 17.00 do 22.00 časa za podtacke 1 do 4
Na regionalnim putevima:
R-1 Kotor-Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25) opština Cetinje,
R-29 dionica Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj u vremenu od 07.00 do 22.00 časa za podtačke 5 i 6 ove tacke
ZABRANJUJE SE SAOBRAĆAJ AUTOBUSA kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera , u periodu od 15.06. do 15.09.2024. godine, svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 časa na dionicama regionalnih puteva:
R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25),opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1) opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
R-29 dionica Bar 2 -(tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Zabrana iz tačke 1 pod tačke 1,2, 3, 4 i 6 ove naredbe ne odnosi se na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
Direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) dr Snežana Mugoša odbija da saopšti imena eksperata koji procjenjuju kvalitet, bezbjednost i efikasnost lijekova koji se nalaze na crnogorskom tržištu, jer, kako navodi za Portal RTCG nema zakonsku obavezu da to učini. Izvori koji su upoznati sa funkcionisanjem ove ustanove za Portal RTCG tvrde da u Komisiji za registraciju ljekova čiji je zadatak da odluči koji će medikamenti biti dostupni pacijentima u Crnoj Gori, ne radi nijedan ekspert koji se bavi procjenom kvaliteta ljekova i da to može da ima ozbiljne posljedice po zdravlje građana.
Mugoša kategorično odbija takve navode uz obrazloženje da je kadar stručan i iskusan. Kako je jedan od najvažnijih zadataka CinMED-a ocjena kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti ljekova neophodno je, kaže naš izvor, da se zna ko su stručnjaci kako domaći tako i spoljni saradnici koji rade procjenu kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti medikamenata.
Eminentni stručnjaci koji ne mogu biti dostupni javosti
Mugošu koja je na čelo ove ustanove došla 2022. pitali smo ko je rukovodilac Centra za procjenu kvaliteta ljekova, te zašto lista eksperata koji ocjenjuju efikasnost, bezbjednost i kvalitet lijeka nije javna.
Istakla je da je to dio internih procedura te da takve podatke ne stavljaju na sajt Instituta, kao što je to ranije bio slučaj. Tvrdi da su u pitanju eminentni stručnjaci.
“U skladu sa Zakonom o ljekovima i koristeći model drugih evropskih agencija za ljekove, Institut angažuje spoljne eksperte u ovoj širokoj i multidisciplinarnoj oblasti. U pitanju su eminentni profesori, naučnici i stručnjaci kako iz zemlje tako i iz inostranstva. To doprinosi da naše odluke po određenim, specifičnim pitanjima budu kvalitetnije, a pojedini spoljnji eksperti takođe učestvuju u edukaciji našeg kadra, čime dodatno jačamo interne ekspertske kapacitete. Institut nema zakonsku obavezu da objavljuje listu eksperata na svojim internet stranicama, već je ona dio internih procedura naše institucije. Svakako, možemo Vas informisati da aktivno sarađujemo sa desetak spoljnih eksperata. U Centru za odobravanje ljekova trenutno su raspoređena 24 zaposlena, organizovana u tri Odjeljenja, koja imaju nadležnosti u oblasti humanih i veterinarskih ljekova. Svi zaposleni u ovom Centru ispunjavaju uslove za radna mjesta na koja su postavljeni i posjeduju potrebna znanja i vještine”, tvrdi Mugoša.
Napominje da sve nadležnosti Instituta zahtijevaju visoko stručna i specifična znanja koja se mogu steći radom u regulatornom organu i dugogodišnjim obukama i stručnim i akademskim usavršavanjem.
(Foto: CinMED)
“Od 69 ukupno zaposlenih, 46 čini ekspertski kadar angažovan na stručnim poslovima procjene dokumentacije, od kojih čak 25 posjeduje akademska zvanja magistra ili doktora nauka, kao i brojne stručne specijalizacije neophodne za obavljanje složenih poslova procjena dokumentacije o ljekovima i medicinskim sredstvima. Naš Institut, kao registrovana naučno-istraživačka i inovativna organizacija, broji 7 doktora nauka i 13 doktoranada, od kojih se neki usavršavaju na prestižnim evropskim Univerzitetima. Takođe, sa ponosom ističemo da smo nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i da je čak 10 naših zaposlenih angažovano u nastavi na Medicinskom fakultetu”, navodi Mugoša.
Kaže da se procjena kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti ljekova obavlja u postupku izdavanja dozvole za lijek, te da ishodi iste determinišu odluku o tome da li će lijek dobiti dozvolu za stavljanje u promet u Crnoj Gori.
“Sve do sada donijete odluke o izdavanju dozvole za lijek od strane CInMED (pozitivne i negativne) su bile u saglasnosti sa odlukama koje su donijete od strane regulatornih tijela EU i regiona, što govori u prilog činjenici da CInMED obavlja odličan posao, odnosno donosi ispravne odluke u skladu sa najvišim standardima EU. To dodatno potvrđuje da se procjena kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti ljekova kvalitetno obavlja od strane zaposlenih u CInMED-u, koji za to naravno imaju potrebno znanje i iskustvo”, ističe ona.
Poručuje da su u Centru za procjenu kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti ljekova, zaposleni stručnjaci sa potrebnim znanjem, iskustvom i referencama za posao koji obavljaju.
“Svi naši zaposleni su stručnjaci u svojim oblastima i izuzetni profesionalci u radu, pa time i kao kolektiv garantujemo ispravnost naših procjena i kvalitet, bezbjednost i efikasnost svih ljekova i medicinskih sredstava na našem tržištu”, ističe Mugoša.
U navedenom Centru, kako kaže, na procjeni kvaliteta lijeka angažovano je pet osoba od kojih specijalista kontrole kvaliteta ljekova, doktori nauka u oblasti Farmaceutske hemije i Farmaceutske tehnologije i doktorandi. Donedavno je rukovoditeljka tog sektora bila Maja Lisičić koja je početkom avgusta napustila CInMED.
Komisija procjenjuje važnu dokumentaciju
Sastav Komisije za registraciju ljekova izmijenjen je 2021. godine, ali Mugoša nije željela da navede ni ko su članovi tog važnog tijela. Kaže da je sve učinjeno po ugledu i preporuci drugih evropskih regulatornih tijela.
“Globalni je trend da regulatori ojačavaju sopstvene ekspertske kapacitete radi formiranja tijela iz svojih nadležnosti. Prateći rad drugih regulatora, a prije svega Evropske agencije za ljekove, Institut je u Komisiju imenovao lica koja imaju ekspertska znanja da kvalitetno i izuzetno efikasno, obavljanju ove poslove. Ističemo da trenutni menadžment Instituta nije pristalica imenovanja i plaćanja eksternih lica u ovo i slična tijela, radi podmirivanja političkih i drugih interesa, već se naprotiv, bori za nezavisno, transparentno i efikasno poslovanje, bez ikakve mogućnosti za korupciju”, navodi Mugoša.
Svaki dnevni red i zapisnik sa sjednice Komisije, kako ističe, objavljen je na internet stranici Instituta.
“Sastav Komisije za stavljanje lijeka u promet je u skladu sa sastavom komisija koje se bave istim pitanjima u drugim evropskim regulatornim agencijama. Procjena dokumentacije o lijeku je kompleksna i multidisciplinarna. Izvještaji procjenitelja sa zaključcima se uredno dostavljaju članovima Komisije na uvid prije svake sjednice koji ih razmatraju i, po potrebi, daju eventualne sugestije”, odgovorila je Mugoša.
Ilustracija (Foto: Pixabay)
Uvidom u sajt Hrvatske Agencije za ljekove i medicinske proizvode (www.halmed.hr), kao zemlje EU, vidimo da je spisak eksperata javan i da su objavljene i izjave o konfliktu interesa. Ovo je ranije bila praksa i kod nas, ali je očito ukinuta.
Sukob interesa ili čuvanje podataka?
Izvor tvrdi da imena spoljnih eksperata koje angažuje CInMED nijesu dostupna javnosti jer bi se tako otkrilo da su te osobe u strogom sukobu interesa.
Izvor tvrdi da pojedini spoljni eksperti koji kontrolišu kvalitet i bezbjednost lijeka rade za farmaceutske firme, što je zabranjeno Zakonom o ljekovima. Naime, taj Zakon u članu 26 jasno propisuje da eksperti ne mogu biti ni na jedan način angažovni u farmaceutskoj industriji iz razloga što bi mogli da odobre lijek farmaceutske kuće u kojoj rade, iako taj lijek možda u tom momentu ne zadovoljava sve standarde.
Zakon je jasan da eksperti upravo iz tog razloga ne smiju pripremati dokumentaciju za regulatorne postupke za potrebe farmaceutskih kompanija.
Mugoša odbacuje indicije da je angažovala osobu koja radi za neku farmaceutsku firmu i navodi da je strogo provjerila sukob privatnog i javnog interesa prije nego što je nekoga zaposlila.
“Prilikom svakog zapošljavanja kao i angažovanja spoljnih eksperata, strogo se provjerava sukob javnog i privatnog interesa, što je uređeno članom 26 Zakona o ljekovima, nakon čega se potpisuje izjava o nepostojanju sukoba interesa. Pored toga, Institut čak i u slučajevima kada ekspert obavlja određene aktivnosti za farmaceutsku kompaniju (npr. edukativne), to lice izuzima od rada na predmetima kompanije koja ga angažuje, te tako dodatno sprečava mogućnosti postojanja netransparentnosti ili korupcije”, navela je Mugoša u odgovorima za Portal Javnog servisa.
Sistematizacija mijenjana nekoliko puta
Iako naš izvor tvrdi da je i sistematizacija sporna jer je ona u toj ustanovu mijenjana čak pet puta od 2021. godine, Mugoša kaže da je to učinjeno tri puta, “s namjerom da se nađe optimalan organizacioni model koji bi omogućio da se riješe ogromni zaostaci koji su brojali na desetine hiljada neriješenih zahtjeva klijenata koje je zatekao menadžment kada je imenovan 2021. godine, a koji su mogli da izazovu ozbiljne probleme na tržištu ljekova i ugroze snabdijevanje, a samim tim i javno zdravlje”.
“Problem je preveniran kroz racionalizaciju i optimizaciju radnih procesa i izmjenama sistematizacije, na način što je povećan predviđeni broj radnih mjesta. O pozitivnom uticaju intenzivnih promjena u organizaciji poslovanja u prilog govore ostvareni rezultati u pogledu broja riješenih zahtjeva, registrovanih ljekova i medicinskih sredstava, kao i poslovanje sa neuporedivo većom finansijskom dobiti u prethodne tri godine u odnosu na period prije 2021. godine. Ističemo da Institut kontinuirano prati trendove razvoja poslovanja evropskih regulatornih tijela, kao i sopstvenu organizaciju rada, te shodno tome, ali i resursima kojima raspolaže, prilagođava svoju unutrašnju organizaciju, što transparentno i objavljuje na svom portal”, navodi ona.
Ukupno 15 zaposlenih dalo otkaz
Od 2021. godine Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) napustilo je 15 osoba, koje su prema saznanjima našeg Portala nezadovoljni odnosom rukovodstva te ustanove prema zaposlenima. Ukupno šestoro zaposlenih (bivših i sadašnjih) uložilo je tužbe.
Neki tvrde da su žrtve mobinga, neki da su nepravedeno disciplinski kažnjavani, jer su ukazivali na neregularnosti, a neki od njih su, kaže naš izvor, razrješavani sa pozicija upravo jer su se usprotivili čelnicima te ustavnove.
Mugoša za Portal RTCG sve te navode kategorično odbacuje, kazavši da pojedine osobe pokušavaju da opstruiraju njen rad – bez razloga, te da su ljudi odlazili, ali u prijateljskoj atmosferi i sporazumno.
Priznaje da je iz te ustanove otišlo čak 15 zaposlenih ali kaže da se to i ranije dešavalo.
Neki tvrde da su žrtve mobinga, neki da su nepravedeno disciplinski kažnjavani, jer su ukazivali na neregularnosti, a neki od njih su, kaže naš izvor, razrješavani sa pozicija upravo jer su se usprotivili čelnicima te ustavnove.
“Od 2021. godine CInMED je napustilo, sporazumno i u prijateljskoj atmosferi, 15 lica, među kojima su bila lica angažovana na određeno vrijeme (npr. zbog povećanog obima posla, probni rad i sl.), a pojedini su u međuvremenu imenovani na visoke državne funkcije. U najvećem broju slučajeva u pitanju su bili zaposleni angažovani na poslovima podrške, odnosno pravnici, ekonomisti, informatičari, administrativni referenti, dok je određeni broj ovih lica obavljao stručne poslove iz nadležnosti CInMED. Potrebno je takođe istaći da se od svog osnivanja 2008. godine CInMED konstantno suočavao sa odlivom stručnog kadra, sa gotovo istom dinamikom”, uvjerava Mugoša.
Podsjeća da je Institut nezavisan regulatorni organ koji se ne finansira iz državnog budžeta.
“U pogledu visine zarada smo ograničeni Zakonom o zaradama u javnom sektoru i u tom smislu Institut nije konkurentan kao poslodavac u odnosu na farmaceutske kompanije koje pružaju značajno bolje uslove, naročito kada su u pitanju zarade zaposlenih, te je ukupno 7 od 15 kolega kojima je sporazumno prestao radni odnos u poslednje 3 godine, zasnovalo radni odnos upravo u farmaceutskim kompanijama”, navela je ona.
Kako kaže, upražnjena radna mjesta su blagovremeno popunjena, te stoga radni procesi nisu trpjeli.
“Naprotiv, zahvaljujući tome što smo obnovili kadar, konstantno bilježimo radne uspjehe i izvanredne rezultate rada, što je prepoznato kako kod naših klijenata, tako i kod relevantnih institucija u zemlji i inostranstvu. Među novozaposlenima u Institutu su i najbolji studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i priznati naučnici iz regiona. Na primjer, na mjesto jednog od dva doktora medicine koji su sporazumno napustili Institut, zaposleno je lice koje ne samo da u potpunosti ispunjava propisane uslove za to radno mjesto, već je i docent Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. I ovaj pojedinačni slučaj govori o našoj reputaciji i u smislu poželjnog mjesta za rad za najuspješnije naučnike i doktore medicinskih i farmaceutskih nauka sa izuzetnim akademskim rezultatima, koji žele da svojim znanjem doprinesu daljem razvoju javnog zdravlja i društva u cjelini. Imajući u vidu da je kadar u oblasti regulative deficitaran na tržištu rada, Institut ulaže značajne napore i sistemski se trudi da kreira uslove koji će doprinijeti razvoju, motivaciji i zadržavanju visokostručnog kadra”, odgovorila je Mugoša.
Do avgusta 2021. godine u Institutu za ljekove i medicinska sredstava bilo je zaposleno 39, a sada ih ima oko 70.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu oblačnost.
Na sjeveru Crne Gore pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dneven oblačnosti. Ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 32 stepena.
Na jugu sunčano uz povremeno malu do umjerenu visoku oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 36 stepeni.
More će biti malo do umjereno talasasto. Vjetar sjeveroistočni, tokom dana i sjeverozapadni, uglavnom, slab do umjeren. Temperatura mora uz obalu oko 24 stepena. UV indeks visok, oko 7 UV jedinica.
Narednih dana na sjeveru, za vikend pretežno sunčano i toplo uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Ujutru po kotlinama je moguća magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura bez bitnije promjene.
Na jugu sunčano, povremeno uz malu do umjerenu visoku oblačnost. Vjetar slab do uimjeren, promjenljiv, na primorju zapadni. Ponovo dosta toplo vrijeme sa dnevnom temperaturom od 34 do 38 stepeni.
Jedan dječak sa Cetinja napisao je pismo ministarski prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović u kojem je naveo da bi želio da se produži ljetnji raspust. Ministarka mu je odgovor poslala u pismu i tortu.
“Puno hvala na pismu koje si nam poslao. Ozbiljno smo razmotrili tvoj prijedlog i potpuno razumijemo tvojju želju da školski raspust traje duže. Međutim, ako produžimo ljetnji raspust, ostaćete uskraćeni za raspust u toku zime i sve one divne trenutke koje snijeg sa sobom donosi. Posebno na Cetinju. Sigurna sam da ćete biti sjajan đak ove godine. Čekamo izvještaj u junu. Do tada, uživajte u torti koju vam šaljemo kako biste sa drugarima proslavili početak školske godine”, navela je Jakšić Stojanović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je zakon koji je usvojila Skupština da direktore bira i razrješava ministar umjesto školski odbor loše po obrazovni sistem jer će se oni birati po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine.
– Skupština je usvojila izmjene zakona o obrazovanju kojima se predviđa da direktore škola bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonom.
Smatram da se na ovaj način ponovo uvodi loša praksa, tako što će se direktori škola birati po partijskoj liniji i biti predmet stranačkih kvota i trgovine – kazao je Milatović.
Ističe da, imajući u vidu da je obrazovni sistem jedan od najvažnijih stubova našeg društva, njegovo ponovno stavljanje pod politiċku kontrolu predstavlja korak unazad.
– Da naglasim da je zakon izmijenjen bez prethodne javne rasprave i uključivanja stručne i zainteresovane javnosti, što je nažalost postalo pravilo.
Zato, poštovani građani, apelujem da ostane na snazi zakonsko rješenje gdje škole biraju svoje direktore, a da zajedno radimo na unaprjeđenju istog kako bi išli korak naprijed, a ne korak unazad – naveo je Milatović u saopštenju.
Uređenje kuće ili stana danas je prilično skup poduhvat, a mnogi se hvataju za glavu kad vide cijene radova, kućnih aparata i namještaja. Uz visoke cifre, kupci se žale i na kvalitet današnjih proizvoda. Smatraju, nisu ni do koljena nekadašnjoj proizvodnji kada se radilo da traje, a ne da se mijenja nakon par godina.
Jedna je Hrvatica u Facebook grupi Retroteka pokazala primjer kvalitetne izrade koji je otkrila nakon udaje kada se preselila u rodnu kuću svog supruga staru 102 godine. Riječ je o narandžastoj kuhinji, poznatoj kao popularna Marlesica, koje se dobro sjećaju svi iz vremena Jugoslavije.
“Kuhinja mi je ekstra retro, po narandžastoj boji zaključujem da je iz sedamdesetih, starija je od muža i mene. Sudopera je u drugoj boji, ne znam zašto, ali metalnom dijelu današnje sudopere nisu ni sluga. Toliko je kvalitetna i lagana za održavanje. Kuhinja se nigdje nije raspala ili istrulila. Sva vrata i ladice su čitave, a lagana je za održavanje. Služiće još itekako dok ne preselimo u novi prostor”, napisala je uz fotografiju ‘vječne kuhinje’.
Objava je izazvala mnogo komentara, ljudi se uglavnom slažu da je takav kvalitet nemoguće nadmašiti. Mnogi potvrđuju da su i sami imali identičnu kuhinju.
“Sudopera je drugačija jer je u novogradnji dolazila sa stanom, kod svih je tako bilo. To su kuhinje iz sedamdesetih, odlične”, “Moja mama je imala istu, zadržite je jer takav kvalitet sigurno više nećete naći”, pišu u komentarima.
“U vrijeme tih kuhinja se najbolje živjelo i papalo, hvala što ste me vratili u djetinjstvo”, dodaju uz opasku da se nekad pravilo da traje.
“Nekad su proizvođači namještaja imali dobre kreativce. Sada je sve digitalno, iverica se raspada nakon dvije godine, a izgled Bože oslobodi. A tek cijene!”.
I Tehnički muzej Nikola Tesla je u jednoj od objava podsjetio na legendarne Marlesice, vrhunac dizajna u bivšoj državi kada je većina domaćinstava imala jednu od ovih kuhinja. Mogle su se naći u više boja, a narandžasta je bila posebno popularna. Kuhinja se iz Maribora proširila širom Jugoslavije u šezdesetim, posebno nakon što je Marles 1965. izgradio modernu fabriku za proizvodnju kuhinja i pokrenuo novi trend u dizajnu.
(Foto: CinMED)
Ilustracija (Foto: Pixabay)
