Cijene benzina biće skuplje od utorka četiri do pet centi, dok će eurodizel pojeftiniti tri centa, saopšteno je medijima iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Eurosuper 95 će biti skuplji četiri centa i koštaće 1,57 eura po litru, eurosuper 98 će biti skuplji pet centi i biće 1,61 euro po litru, dok će eurodizel biti 1,66 eura. Lož ulje će biti jeftinije za cent i koštaće 1,78 eura po litru.
Zvanični obračun Ministarstvo energetike će odraditi u ponedjeljak, kada će i obavijestiti javnost o cijenama goriva u narednih sedam dana. Ove cijene goriva važiće od 28. aprila do 5. maja.
Cijene goriva su od 9. marta pa do prve polovine aprila bile u konstantnom porastu i poskupjele su 44 centa i to uz intervenciju Vlade u vidu smanjenja akciza na dizel za 50 odsto i benzine za 25 odsto. Nakon toga su uslijedila dva pada cijena dizela, međutim, Vlada je odlučila da ne nastavi sa smanjenjem akciza od 50 odsto, već da iznos smanjenja iznosi 35 odsto.
Zbog toga su i cijene dizela pale sada samo tri centa, a prošle sedmice dva centa. Prošle sedmice bi cijena dizela pala za 10 centi, da je ostalo smanjenje akciza od 50 odsto.
Na benzin su i dalje akcize smanjene 25 odsto, dok na lož ulje uopšte nisu smanjivane akcize.
Cetinjanin V.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je ukrao automobil i 2.000 iz jednog restorana u Plužinama. Njemu je nakon saslušanja prvo određeno zadržavanje, a zatim i pritvor do 30 dana.
Kako navode iz policije vlasnik restorana je plužinskoj policiji prijavio 19. aprila nestanak putničkog vozila marke „Chevrolet“, koje je bilo parkirano ispred objekta, kao i oko 2.000 eura koji su se nalazili unutra.
“Istragom je utvrđeno da se za ovo djelo sumnjiči V.M. iz Cetinja. On je pronađen u Kotoru zajedno sa ukradenim automobilom”, kazali su iz policije.
Po nalogu tužilaštva osumnjičeni je uhapšen zbog sumnje na tešku krađu.
Skopska policija uhapsila je 58-godišnjaka zbog sumnje da je silovao 13-godišnju djevojčicu, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.
Policijska uprava „Skoplje“ podnijela je krivičnu prijavu protiv J. M. (58) iz Skoplja zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „silovanje djeteta mlađeg od 15 godina“, koje je pritom i fotografisao.
Tokom hapšenja oduzeti su mu mobilni telefon i automobil marke „mercedes“.
Sudija za prethodni postupak odredio mu je pritvor.
Naveo je da očekuje isto i od direktora državnih preduzeća i drugih javnih funkcionera koji obavljaju važne državne funkcije
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša pozdravio je poteze kolega Ivana Vukovića, Uglješe Uroševića i Ilira Čapunija koji su, kako je kazao, prvi odgovorili na njegove javne pozive da poslanici objave svoje fakuktetske diplome.
On je rekao, da iako je svoje podatke o završenim osnovnim i magistaskim studija već objavio na društvenoj mreži, učiniće to još jednom.
„Osnovne studije ne Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici – prosječna ocjena 9,38. Postdiplomske (magistarske) studije sam završio 2009. godine na državnom Ekonomskom fakultetu u Beogradu – smjer: Bankarski i finansijski menadžment sa prosječnom ocjenom 9,22“, dodao je Mugoša.
Pozdravljam poteze kolega Vukovića, Uroševića i Čapunija koji su prvi odgovorili na moje javne pozive da poslanici objave svoje fakuktetske diplome. Očekujem da to urade i članovi Vlade, direktori državnih preduzeća i drugi javni funkcioneri koji obavljaju važne državne funkcije.… https://t.co/LDIVp8XNfApic.twitter.com/Sed7x0MoGF
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da je dobra vijest za Crnu Goru to što su ambasadori država Evropske unije dali saglasnost da počne izrada ugovora o pristupanju Crne Gore, ali da je veoma nepravedno što ćemo možda godinama biti u statusu “pripravnika“.
U autorskom podkastu „Petak s Dritanom“ Abazović je rekao da se u Crnoj Gori ne živi onako kako bi trebalo nakon promjene vlasti 2020. godine, jer su nastavljene stare loše prakse, a da Vlada ne sprovodi ekonomsku politiku koja je u korist građana.
“Čestitam i Evropskoj uniji, članicama EU koje su konačno, nakon dugih godina lutanja i nepostojanja jedne principijelne i dobre strategije vezane za proširenje, odlučile da naprave ovaj korak“, poručio je.
Povodom potvrde ambasadora Delegacije EU u Podgorici Johana Satlera da će ugovor o članstvu Crne Gore biti malo drugačiji, Abazović je ocijenio da će ugovor vjerovatno podrazumijevati klauzule po kojima će država morati da se prilagođava određeni period, dok će sva prava i obaveze, kao i ostale članice, dobiti naknadno.
Pregovarački proces Crne Gore traje dugo. Ona se ponašala u skladu sa svim pravilima koje je nametnula EU, ali je naše članstvo više uslovljeno geopolitičkim okolnostima, kao što će vjerovatno biti slučaj i sa nekim drugim državama, ocijenio je, navodeći da su proširenje ubrzali agresija Rusije na Ukrajinu i političke promjene u SAD.
Kada je u pitanju standard građana, u Crnoj Gori se živi bolje nego 2020. godine, ali gore nego što smo trebali da živimo nakon što smo donijeli promjene.
“Nije sporno da je napravljen određeni progres, da se donekle promijenila ekonomska slika građana, te da su sve vlade u kontinuitetu poslije 2020. godine povećavale penzije i plate, ali je sporno što se matrica djelovanja nije promijenila onako kako su građani Crne Gore očekivali i što naši ukupni potencijali, posebno u dijelu životnog standarda, nijesu iskorišćeni. To što neki političari, koji su dugo bili opozicija pa su došli na vlast, ne znaju kako žive obični građani, ne znači da su se stvari u Crnoj Gori značajno promijenile nabolje”, rekao je Abazović.
Istakao je da se danas u Crnoj Gori živi pod enormno visokim cijenama, uz institucije koje su neozbiljne i nedorasle da rješavaju probleme građana.
Dodao je da i danas, kao i prije 10–20 godina, sudovi ne mogu donijeti određene presude, pa građani ne mogu da dočekaju pravdu, da nema velikih infrastrukturnih projekata, te da je sve na rasprodaju i da je država praktično „otišla na doboš“ kako bi se zadovoljili korupcionaški apetiti određenih ljudi na vlasti.
“Ružno je kada danas slušate neke ljude koji su bili protiv režima prije 2020. godine, a koji sada, istim manirima, retorikom, pa čak i istim rečenicama, pokušavaju da opravdaju svoja nepočinstva, neznanje i neozbiljnost. Crna Gora može i mora mnogo bolje od ovoga što je sada“, poručio je.
Prema riječima Abazovića, vlast treba da iskoristi potencijale države na najbolji mogući način, da ne rasprodaje ono što imamo, već da stvara novu vrijednost.
“Građani Crne Gore danas svjedoče enormno visokim cijenama. Nisu svi u mogućnosti da idu u restorane, na ljetovanja i slično. Neki političari više ne znaju kako žive obični građani. Ne razumijem ljude koji na službena putovanja, konsultantske usluge i službene automobile troše ogromne svote novca, milione eura, a s druge strane ne žele da povećaju penzije ili dječje dodatke. Takvi političari ne zaslužuju podršku građana Crne Gore“, rekao je, navodeći da će URA ponovo predlagati veće penzije, dječje dodatke i obeštećenje za radnike koji su žrtve tranzicije.
Abazović je podržao najavljeni štrajk Unije slobodnih sindikata i zaposlenih širom Crne Gore, podsjećajući da oni već nekoliko mjeseci pokušavaju da sa Vladom razgovaraju o povećanju koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi značilo povećanje svih zarada u Crnoj Gori.
“Mislim da je to potpuno logično i opravdano usljed opšte inflacije i rasta cijena“, dodao je.
Na upit Udruženja podstanara, Abazović je kritikovao projekat Velje Brdo, podsjećajući da je rješenje „Stan za sve“, koje je predlagala URA, bolje, jeftinije i pravednije.
Na pitanje o devastaciji obale rekao je da je vlast prevarila građane obećanjem da će prestati divlja gradnja i korupcija na terenu.
“Obećali su da će krenuti u proces legalizacije tako što će cijene za građane biti veoma niske, pa su se predomislili”, dodao je Abazović.
Pozvao je građane da nastave sa podrškom i pristupanjem URI kako bi se borili za pravedniju i srećniju Crnu Goru.
„Vjerujem da Vam se ovakve stvari više neće ponavljati jer one koče naš Evropski put. Evropa od nas traži odgovornost,stručnost i preciznost a ne neznanje,površno i diletantizam”, naveo je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš u odgovoru ministarki javnih radova Majdi Adžović
Predsjednik Opština Pljevlja Dario Vraneš uputio je odgovor ministarki javnih radova Majdi Adžović, nakon polemike u vezi sa početkom izgradnje bolnice u Pljevljima i, kako tvrdi, nedostatkom građevinske dozvole u trenutku polaganja kamena temeljca.
Vraneš je u reagovanju naveo da je od ministarke očekivao demanti njegove tvrdnje da za projekat nije postojala građevinska dozvola, ali da je umjesto toga dobio, kako je rekao, pitanje „u kom svojstvu će dočekati izgradnju bolnice“.
“Uvažena ministarko Adžović, u najmanju ruku sam očekivao da demantuje moju tvrdnju da nemate građevinsku dozvolu, a vi se brinete u kom svojstvu ću dočekati izgradnju bolnice. Priznali ste da smo vas naterali da pribavite građevinsku dozvolu i da poštujete Zakon o izgradnji objekata. Vjerujem da Vam se ovakve stvari više neće ponavljati jer one koče naš Evropski put. Evropa od nas traži odgovornost,stručnost i preciznost a ne neznanje,površno i diletantizam”, naveo je Vraneš u odgovoru ministarki Adžović
Dodao je da kao predsjednik Opštine „artikuliše glas Pljevljaka“, podsjećajući da su građani, prema njegovim riječima, tokom prethodnih decenija svjedočili brojnim partijskim najavama i postavljanjima kamena temeljca bez konkretnih rezultata.
„Zato su i sada sa razlogom skeptični kada takve poruke dolaze od ministara koji su do juče bili u prvim redovima DPS-a“, naveo je Vraneš.
Predsjednik Opštine je poručio i da će stručne službe Opštine Pljevlja nastaviti da prate realizaciju projekta kako se, kako je rekao, ne bi ponavljale slične greške koje mogu ugroziti zakonitost postupka i evropske obaveze države.
Ministarka Adžović je juče je obavjestila crnogorsku javnost da će naredne sedmice u Pljevljima početi radovi na izgradnji nove bolnice..
Ona je poručila da uprkos populističkim izjavama onih koji, umjesto da se raduju ovoj zdravstvenoj ustanovi, dezinformišu građane, Ministarstvo javnih radova, kao i za svaki drugi projekat koji radi, posjeduje svu potrebnu dokumentaciju.
„Naime, resor kojim rukovodim do ovog trenutka nije preduzimao nijednu radnju koja bi se mogla smatrati početkom radova, pa su zlonamjerne opaske pojedinih političara – a u prvom redu predsjednika tamošnje opštine – da se sa radovima počelo bez građevinske dozvole, potpuno neutemeljene.
Ministarka javnih radova je kazala da je prijava početka građenja podnijeta juče, nakon što je građevinska dozvola zvanično objavljena na sajtu nadležnog ministarstva, pa su, kako je istakla, ispunjeni svi uslovi da izvođač zvanično počne sa radovima.
„Što se tiče komentara gospodina Darija Vraneša da nije pozvan na ceremoniju polaganja kamena temeljca – možda je bolje odgovoriti pitanjem zašto bi prisustvovao nečemu za šta je javno tvrdio da se nikad neće dogoditi. Ali vjerujem da će prisustvovati zvaničnom otvaranju bolnice u Pljevljima – doduše tada kao građanin, jer vidimo da se i u partiji kojoj pripada važne odluke donose bez njegovog prisustva, pa je prinuđen da se bavi svakodnevnim demantijima o sopstvenoj političkoj sudbini“, zaključila je Adžović.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni objavio je na društvenoj mreži Iks fotografije svojih diploma.
„Nepodoban i prije i poslije 30. avgusta 2020. godine, ali ponosan svakako“, napisao je Čapuni na Iksu i pomenuo poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića i poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Uglješu Uroševića koji su juče objavili fotografije svojih diploma.
Nakon rasprave u Skupštini od prije tri dana, Vuković i Urošević su podnijeli inicijativu prema ostalim poslanicima da diplome učine javnim.
„Kao rezultat današnje diskusije u Parlamentu, kolega Uglješa Urošević i ja pokrenuli smo inicijativu prema poslanicima/poslanicama s idejom da se naše diplome o završenim osnovnim/specijalističkim studijama učine javnim . Time želimo dati doprinos borbi protiv ‘lažnih diploma'“, objavio je Vuković tada na Iksu.
Milović krajem januara prošle godine na Fejsbuk i Iks postavio objavu naslovljenu kao “odgovor Valentini Vesninoj i Pažinovoj Pavličić”, u kojoj je vrijeđao šeficu sudstva
Sud za prekršaje u Podgorici kaznio je bivšeg ministra pravde Andreja Milovića 500 eura zbog toga što je na društvenim mrežama vrijeđao predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić.
U rješenju suda, donesenom 19. marta, piše da je Milović krajem januara prošle godine na Fejsbuku i Iksu objavio komentar u kome je, kako je istaknuto, grubo vrijeđao Pavličić. Utvrđeno je da je time počinio prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.
U rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid navodi se da je Milović na mreže postavio objavu naslovljenu kao “odgovor Valentini Vesninoj i Pažinovoj Pavličić”, vrijeđajući šeficu sudstva na način što je u objavljenom tekstu napisao: “puvala Vesni Medenici (bivša predsjednica Vrhovnog suda), Zoranu Pažinu (nekadašnji ministar pravde) i drugima… iako je bila spremna da i meni puva kao njima, treba da bude predsjednica Vrhovnog suda jer ovo doba kameleona, preletača i lažova, treba da ima prave predstavnike za takvo doba”.
Dodaje se da je spornu objavu Pavličić vidjela i pročitala, te da su je (objavu), s obzirom na to da je riječ o javnoj ličnosti (Milović), prenijeli i pojedini portali.
Na odluku Suda za prekršaje, Milović se može žaliti Višem sudu za prekršaje.
Policija je u februaru prošle godine podnijela prekršajnu prijavu protiv Milovića zbog, kako su tada saopštili, počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru (član 7 stav 2) – vrijeđanje i drsko ponašanje.
U saopštenju je rečeno da je podgorička policija postupala po prijavi protiv Milovića zbog iznijetih uvreda na račun Pavličić, a koje je on objavio na svojim nalozima na društvenim mrežama.
Milović je tada kazao da je prijava protiv njega “klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio”.
“Istine radi, prijavu protiv mene podnijela je Valentina Vesnina i Pažinova Pavličić, preko advokata Mitra Šušića, odbornika DF-a (Demokratski front), tj. ZBCG (“Za budućnost Crne Gore”). Nakon uzimanja izjave od mene, Uprava policije je predmet proslijedila Sudu za prekršaje, da se tamo nastavi pravna borba između nje (Pavličić) i mene, a onda, naravno, i medijima, da bi oni koji trenutno vode bezbjednosni sektor, nastavili da vode medijsku hajku protiv mene, iako sam sad samo građanin”, napisao je on na Iksu.
Milović je tvrdio da je posrijedi “naređenje s vrha”.
“Ovo je klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovori na uvrede koje sluša već godinu dana. Bojim se samo da su promašili adresu. Ali, svako svoj posao, neće ni ovo dovijeka, i ‘vrh’ će jednog dana biti opet samo građani koji treba da izađu među narod”, poručio je on.
Milović je bio ministar pravde u Vladi od oktobra 2023. Međutim, na toj funkciji zadržao se nešto kraće od godinu jer je razriješen u julu 2024. tokom rekonstrukcije izvršne vlasti, a nakon političkog razlaza s premijerom Milojkom Spajićem.
Iz Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES), čiji je bio član predsjedništva, isključen je nekoliko mjeseci prije rekonstrukcije, zbog nezadovoljstva partije njegovim radom, ali i javnih istupa.
Prije toga bio je jedan od istaknutijih funkcionera PES-a i, nakratko, poslanik u Skupštini. Nakon razlaza s tom partijom, nastavio je političko djelovanje kao nezavisni akter. Predvodio je Podgoričku listu na izborima u glavnom gradu 29. septembra 2024, ali ona nije ušla u lokalni parlament (nije prešla cenzus).
Na predlog Milovića ostala bez funkcije
Pavličić je za predsjednicu Vrhovnog suda izabrana krajem novembra 2024. Prije toga je bila zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Vlada ju je u februaru 2024. razriješila s funkcije zastupnice, i na tu poziciju postavila Katarinu Peković. To je učinjeno na predlog Milovića. Prethodno je izvršna vlast usvojila izmjene Uredbe o zastupniku i ograničila njegov mandat na najviše dva puta po četiri godine. Tako je Pavličić, koja je na tu funkciju bila izabrana u septembru 2015, mandat prestao danom izbora nove zastupnice.
foto: najnovije.me
Upravni sud je u junu 2024. utvrdio da je rješenje Vlade kojim je konstatovan prestanak mandata Pavličić – nezakonito. Sud je, kako je tada saopšteno, najprije utvrdio da je Vlada, prilikom donošenja rješenja, povrijedila odredbe Zakona o upravnom postupku (član 22 stav 7), “s obzirom na to da u obrazloženju nijesu navedeni jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde, koji je podnijet Vladi”…
Pavličić je tada “Vijestima” rekla da je odluka Upravnog suda “jedina moguća sa stanovišta zakonitosti i pravne održivosti”.
“Ova odluka predstavlja dobar primjer kontrole izvršne vlasti i neodgovornih pojedinaca. Ovdje prije svega mislim na ministra pravde (Milovića) kao inicijatora i pravnog autora nezakonitog akta, koji je na ovaj način pokušao da pravni poredak i važeće propise suspenduje i zamijeni ga svojim proizvoljnim, neodgovornim i na ličnim interesima zasnovanim postupcima”, navela je ona.
Redakcija je nakon odluke Upravnog suda kontaktirala i sa Milovićem jer je on predložio izmjene uredbe po kojima je Pavličić razriješena, ali je on list uputio na Vladu i njen Generalni sekretarijat rekavši da je to u njihovoj nadležnosti. Na opasku da je on predložio izmjene uredbe, rekao je da je to tačno, ali da je rješenje napisao Generalni sekretarijat.
“Uredbu je promijenila Vlada, a Ministarstvo pravde predložilo kandidate za zastupnika”, dodao je.
Nedugo nakon rješenja Upravnog suda, Ustavni sud je donio odluku o ukidanju izmijenjene Uredbe o zastupniku, ocijenivši da ona po svojoj pravnoj prirodi, kao akt za izvršenje zakona i, u konkretnom slučaju, Ustava, mora biti saglasna s najvišim pravnim aktom, i da ne može “ići” protiv Ustava.
Vlada je krajem prošle godine, nakon sprovedenog konkursa, imenovala Mirka Đukovića za zaštitnika Crne Gore pred Sudom u Strazburu.
Sindikat slobodnih radnika KCCG obavijestio je juče zaposlene da je uprava Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) izmjenom Odluke o elektronskom evidentiranju uvela mjeru koja podrazumijeva obavezno fotografisanje svakog zaposlenog prilikom ulaska i izlaska iz ustanove, potvrđeno je Portalu RTV Podgorica.
To je druga mjera kojom uprava Kliničkog centra pokušava da spriječi izlaske zaposlenih sa posla tokom radnog vremena, nakon što vjerovatno nije urodilo plodom upisivanje i ispisivanje ljekara, medicinskog i nemedicinskog osoblja prilikom dolasak i odlaska na posao.
Sindikat slobodnih radnika je zbog takve odluke podnio inicijativu za inspekcijski nadzor Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) .
„Smatramo da je kontrola radnog vremena putem fotografisanja lica nezakonita, jer je disproporcionalna i krši Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Ponižavajuća, jer se ista svrha može postići postojećim karticama, bez tretiranja zaposlenih kao potencijalnih prestupnika. Shodno zakonskim propisima u Crnoj Gori, poslodavac nema pravo da fotografiše zaposlene prilikom svake prijave i odjave s posla, osim u izuzetnim slučajevima i pod strogim uslovima koje propisuje Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZLP). Poslodavac smije da obrađuje samo one podatke koji su neophodni za svrhu rada. Fotografisanje pri svakoj prijavi (što se smatra biometrijskim podatkom ili vidom stalnog nadzora) često se smatra pretjeranim, jer se ista svrha (evidencija prisustva) može postići manje invazivnim sredstvima, poput obične elektronske kartice ili potpisa“, istakli su iz Sindikata.
Objašnjavaju da bi uvođenje video nadzora ili fotografisanja dozvoljeno je samo ako je to neophodno za bezbjednost lica, imovine ili zaštitu tajnih podataka, i to samo ako se taj cilj ne može ostvariti drugačije.
„Čak i ako se slike brišu nakon 6 mjeseci, što je predviđeno Odlukom, samo njihovo kreiranje bez „više sile“ ili specifičnog rizika narušava privatnost zaposlenih na radnom mjestu. Drugo,već potpisane saglasnosti dijela zaposlenih su akt upoznavanja s predmetnom Odlukom i nijesu potpisi saglasnosti zaposlenih da se svakodnevno mogu fotografisati bez njihove volje. Mi smo svjesni da se fotografisanje uvelo da bi spriječili „kucanje kartice za kolegu“. Međutim, Agencije za zaštitu podataka obično smatraju da se taj problem mora rješavati drugim disciplinskim mjerama, a ne stalnim biometrijskim ili vizuelnim snimanjem svih zaposlenih“, objanjavju iz Sindikata.
Poručuju da je reprezentativni sindikat koji predvodi Radonjić, bio upoznat s procesom i namjerama ali se svojim ćutanjem saglasio s Odlukom, iako zna, da uvođene fotografisanja pri ulasku/izlasku, je direktna promjena uslova rada i zadire u dostojanstvo i privatnost na radu.
„Pravo na privatnost na radnom mjestu je integralni dio prava iz radnog odnosa. Reprezentativni Sindikat ne smije da „aminuje“ ništa što krši načelo srazmjernosti iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, čak i ako menadžment tvrdi da je to „samo za evidenciju“, ali mi znamo kakvu i koju ulogu ima „naš reprezentativac na papiru“ u Kliničkom centru.
Takođe, žele podsjetiti na praksu Agencije (AZLP) – Mišljenje br. 05-19-7033-2/15 gdje je Agencija u ranijim sličnim slučajevima zauzela stav:
„Obrada biometrijskih podataka (ili fotografija) u svrhe evidencije prisustva na radu nije dozvoljena ako se ista svrha može postići upotrebom ID kartica ili potpisivanjem. Znači,već postoji sudska i upravna praksa u CG koja kaže da je ovo što radi Klinički centar nezakonito pa je naša partnerska i prijateljska poruka menadžmentu Kliničkog centra: Zloupotreba kartice je disciplinski prekršaj pojedinca. Vi ne smijete zbog potencijalnog prekršaja nekolicine da tretirate svih 3.000 zaposlenih kao osumnjičene i da nam svima uzimate vizuelne podatke“, kazali su iz tog udruženja radnika.
Objašđnjavju da meposredni rukovodioci, glavne sestre i načelnici organizacionih jedinica imaju rukovodeće koeficijente da rade posao kontrole,discipline i poštovanja radnog vremena.
„Ako ne vjerujete njima jer „šteluju“ i prikrivaju podatke o prisutnosti,uvijek imate na raspolaganju interne kontrole, koje mogu ispratiti tačnost procesa, procesuirati prekršioce radnog vremena kroz disciplinski postupak i druge zakonske mogućnosti koje poslodavac ima. S toga smo se danas zvanično obratili direktoru Kliničkog centra dr Aleksandru Radoviću i pozvali da hitno povuče ovu odluku dok traje postupak nadzora Agencije, ukine uvođenje mjere nad onima koji nose stub zdravstva Crne Gore i ne dozvoli da se pod izgovorom „discipline“ krše osnovna ljudska prava zaposlenih“, navode u objavi.
Poručuju da će do kraja ispratiti proces, sačekati mišljenje Agencije i adekvatno obavijestiti kolege o daljim koracima.
Nakon što je Upravni sud donio presudu prema kojoj je Vuk Kadić nezakonito smijenjen sa pozicije direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i poništio odluku o njegovom razrješenju, on se danas vratio u tu ustanovu i iz kabineta poručio da je legitimni rukovodilac ustanove u punom mandatu.
Kadić je Vijestima kazao da će nastaviti da dolazi na posao.
Vršilac dužnosti (v.d.) direktora FZO Aleksandar Ružić, koji je na tu poziciju imenovan na sjednici 6. novembra prošle godine, kada je Upravni odbor nezakonito smijenio Kadića, Vijestima je kazao da je danas bio van Crne Gore i da neće davati komentare dok se ova situacija pravno ne protumači.
“Neću samoinicijativno preduzimati nikakve korake, a sve što se desi biće u skladu sa zakonom i u konsultaciji sa pravnicima”, odgovorio je Ružić.
Kadić je naveo da je donošenjem presude Upravnog suda Crne Gore i poništavanjem odluke Upravnog odbora o njegovom razrješenju uspostavljeno pravno stanje kakvo je postojalo prije donošenja tog nezakonitog akta.
“To znači da sam, u skladu sa zakonom, i dalje legitimni direktor Fonda u punom mandatu, na osnovu važeće odluke o imenovanju”, rekao je Kadić.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
