Učesnike u saobraćaju u Crnoj Gori danas očekuju mokri i klizavi kolovozi. Vidljivost je mjestimično smanjena. Skrećemo pažnju i na učestale sitnije odrone. Vozačima se savjetuje oprezna vožnja prilagođena trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila obavezna je upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijasu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na snazi su zimski uslovi za vožnju pa u skladu s tim dolazi do zabrane saobraćaja kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama gdje je postavljen znak o zabrani saobraćaja za vrijeme sniježnih padavina.
Od 31. januara sa početkom u 07.00 sati pa do 01. februara do 07.00 sati saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila zbog radova u tunelu Tifran na magistralnom putu M-2 dionica Poda-Berane. Za vrijeme totalne obustave saobraćaja putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne putne pravce.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane do 31. januara 2025. godine dolaziće do totalnih obustava za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.30.
Na putu Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje obustava je u terminu od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati, svakog dana,osim nedjeljom.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute planirana je u periodu od 20. januara do 20. februara totalna obustava saobraćaja će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Do 25. februara promijeniće se režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni a dolaziće do povremenih obustava saobraćaja ne dužih od 15 minuta na magistralnom putu M-3 dionica Podgorica 3-Cetinje, zbog radova za potrebe raskrsnice na putnom pravcu Cetinje-Čevo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, rekonstrukcija mosta Autobaza.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvodjenja radova.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, pet lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Premijer Milojko Spajić pozvao je parlament da koliko je sjutra usvoji budžet, a da parlamentarce koji vole podijum i blokade – pošalju na par dana nezasluženog odmora.
“Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, napisao je Spajić na mreži X.
Pozivam Parlament da koliko je sjutra usvoji budžet! Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na… pic.twitter.com/51Mjwq5Mz5
1) Sutkinja Đuranović se NIJE ŽALILA NIJEDNOM SUDU (domaćim, Ustavnom ili strazburškom)
2) Opozicioni Sovjetski savez odbija da se konsultuje Venecijanska komisija ili bilo koja druga institucija iz EU / Savjeta Evrope
3) Sutkinja Đuranović je uzela naknadu po prestanku funkcije
4) Sudski savjet imao istu praksu koju sprovodi godinama
5) procedura koja je “prekršena” podrazumijeva da sudije glasaju za svoj prestanak mandata – NAJVEĆI KONFLIKT INTERESA NA PLANETI
“POKAZALI SMO da smo puni razumijevanja i pokušali na sve načine da dođemo do kompromisa, ali je očigledno da je nekome interes da se zaustave PENZIJE, INVESTICIJE, kao i EU PUT. Takav odnos se ne smije tolerisati”, poručio je on.
Eksplozija je snimljena na nadzornoj kameri u blizini Nacionalne vazdušne luke Ronald Reagan Vašington u vrijeme nesreće.
Kamera iz Kenedi centra prikazuje bljesak svjetlosti u zraku iznad rijeke Potomac oko 20:47 po lokalnom vremenu. Iako Sky News nije mogao verifikovati snimak, čini se da ona prikazuje letjelicu u plamenu.
BREAKING: Mid-air collision between a helicopter and commercial jet on approach to Ronald Reagan Washington National Airport. Rescue boats are scanning the Potomac River. pic.twitter.com/ySwHFq9Ej1
Putnički avion bio na visini od oko 120 metara u trenutku sudara
Analizirani su podaci koje je transponder aviona emitovao prije pada. Sadrže informacije o položaju, brzini i visini aviona.
Let 5342 American Airlinesa kretao se prema aerodromu na visini od oko 120 metara i brzinom od 225 kilometara na sata kada je pretrpio nagli gubitak visine iznad rijeke Potomac.
Dvomotorni avion Bombardier CRJ-701 kanadske proizvodnje proizveden je 2004. godine i može se konfigurisati za prevoz do 70 putnika.
Danas u Crnoj Gori prije podne kiša, popodne prestanak padavina. Temperatura do 17 stepeni.
Na sjeveru Crne Gore prijepodne oblačno s kišom, poslijepodne prestanak padavina uz sunčane periode. Vjetar slab, na planinama prijepodne umjeren južni. Temperatura do 12 stepeni.
Na jugu tokom prvog dijela dana oblačno, povremeno uz jaču kišu ili pljusak, a na primorju može biti i grmljavine. Popodne prestanak padavina i djelimično razvedravanje. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Temperatura do 17 stepeni.
MORE: umjereno talasasto. Samo ujutru vjetar umjeren, uglavnom istočni i jugoroistočni. Temperatura mora 14 stepeni.
Vrijeme naredna tri dana:
Na sjeveru u petak ujutru po kotlinama magla ili niska oblačnost, tokom dana više sunca. U subotu pretežno sunčano uz povremeno pojačanu visoku oblačnost. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv. Temperatura bez promjene, do 14 stepeni.
Na jugu u subotu promjenljivo oblačno i uglavnom suvo. Popodne znatno više sunca. U subotu pretežno sunčano, povremeno s pojačanom visokom oblačnošću. Vjetar u subotu popodne u pojačanju , sjeverni. Ujutru malo svježije, tokom dana i dalje prijatno toplo.
Građani Vraneške doline više puta su blokirali magistarlni put prema Podgorici i Pljevljima, u mjestu Slijepač most, tražeći kolektivnu odgovornost i smjene u vrhu policije, zbog propusta u hapšenju Balijagića
Osnovno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv šest šest službenika bjelopoljske policije, zbog krivičnih djela „nepružanje pomoći“ i „nesavjestan rad u službi“ u vezi sa slučajem Alije Balijagića.
Balijagić, osumnjičen za dvostruko ubistvo brata Jovana i Milenke Madžgalj, u mjestu Sokolac kod Bijelog Polja, uhapšen je 21. novembra u Priboju u Srbiji, poslije skoro mjesec dana skrivanja, i tada su kod njega su pronađene dvije puške, a kasnije i treća.
Vršilac dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je prošle sedmice da je u Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“ naložio pokretanje disciplinskih postupaka protiv deset policajaca među kojima su i tri odgovorne starješine, zbog neadekvatnog postupanja u slučaju Balijagić.
U odgovoru „Vijestima“ iz Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju navode da je postupak u izviđaju, a pored slučaja protiv šest službenika policije formiran i predmet protiv Alije Baligića i još jednog lica zbog krivičnog djela teška krađa, koje se odnosi na krađu pušaka iz porodične kuće Bulatović u Bijelom Polju.
Formiranje predmeta u Osnovnom tužilaštvu protiv policajaca uslijedilo je nakon što je porodica ubijenih i novembru podnijela krivičnu prijavu protiv čelnika policijskog Regionalnog centra „Sjever“ kao i rukovodilaca Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, koji su, kako tvrde, nestručnim radom dozvolili izvršenje krivičnog djela na štetu pokojnih.
Građani Vraneške doline više puta su blokirali magistarlni put prema Podgorici i Pljevljima, u mjestu Slijepač most, tražeći kolektivnu odgovornost i smjene u vrhu policije, zbog propusta u hapšenju Balijagića.
Viši sud u Užicu u Srbiji ponovo je donio rješenje kojim je utvrđena ispunjenost procesnih pretpostavki za izručenje Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.
Što se tiče izručenja, Viši sud u Užicu je u ponovnom postupku donio rješenje da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Balijagića Crnoj Gori, zbog krivičnog gonjenja.
„Nakon žalbe odbrane Balijagića, spisi predmeta se nalaze u Apelacionom sudu u Kragujevcu. Ukoliko se donese odluka kojom se odbija žalba a potvrđuje rješenje tog suda predmet će biti dostavljen Ministastvu pravde, koje donosi konačnu odluku o izručenju“, saznaju „Vijesti“ iz Višeg suda u Užicu.
Viši sud u Užicu potvrdio je optužnicu Višeg javnog tužilaštva protiv Balijagića, zbog nošenja oružja i teške krađe kod Priboja.
Brat ubijenih Jovana i Milanke, Velibor Madžgalj kazao je danas „Vijestima“ da je ogorčen što u nedavnoj smjeni policije u Bijelom Polju dužnosti nije razriješen načelnik Regionalnog centra Sjever Haris Đurđević, koji je po njemu glavni krivac za sve propuste koji su se desili u slučaju ubistva.
„Kriv je zbog nečinjenja. Ne može biti gazda u kuću da ne zna šta mu radi familija“, kazao je Madžgalj, tvrdeći da ih Đurđević nije udostojio čak ni posjete.
On je istakao da je proteklih dana bio na razgovoru kod ministra pravde Bojana Božovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, sa kojima je imao iscrpne razgovore.
Šćepanović je uputio ranije dopis Tužilačkom savjetu Crne Gore radi ocjene postupanja postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je rukovodio izviđajnim mjerama i radnjama povodom izvršenog krivičnog djela teška krađa u mjestu Sokolac kojom prilikom je ukradeno vatreno oružje za koje se sumnja da je korišćeno kao sredstvo izvršenja u dvostrukom ubistvu.
Što se tiče daljih blokada, Madžgalj je kazao da će prvo sačekati odluku Osnovnog tužilaštva u Bijelom Polju, i da će proteste najvjerovatnije nastaviti ispred Centra bezbjednosti u Bijelom Polju, do smjene načelnika Regionalnog centra Sjever Harisa Đurđevića.
Opozicija će blokirati sve lokalne skupštine ukoliko vlast u Budvi ne bude formirana do 12. februara, poručuju iz DPS-a. Što se tiče blokade parlamenta, kažu, pregovori samo na osnovu platforme koju su nedavno ponudili. Iz Nove srpske demokratije ističu da su spremni za pregovore, ali da ne pristaju na ultimatume.
Održavanje sjednice u Budvi 12. februara ili blokada sviih lokalnih skupština. Uslov je koji je opozcija postavila pred parlamentarnu većinu ukoliko budu blokirali formiranje vlasti u metropoli turizma.
Dejan Đurović iz NSD kaže da je parlamentarna većina za dijalog.
„Napomenuo sam, predsjednik Skupštine Andrija Mandić jeste za dijalog. Mi smo kao parlamentarna većina za dijalog, mi tražimo dijalog da izađemo iz ove krize na jedan demokratski način, na jedan način koji će biti novitet za Crnu Goru, a u svakom slučaju ultimatumi nisu nešto što je prihvatljivo za nas“, naveo je Đurović.
Đurović očekuje da će kolege iz opozicije ipak shvatiti svoju situaciju i broj poslanika koji stoji iza njih.
„Da će shvatiti i situaciju u kojoj je trenutno Crna Gora, da će ono zašto se načelno zalažu, a to je naš evropski put. Neće ga usporavati sa ovakvim načinom ponašanja i očekujem da će i oni ovaj stav koji im je poprilično ultimativan revidirati i svesti ga na one realne osnove“.
„Crna Gora im nije mrzna kad dobijaju pozamašne plate iz državnog budžeta“
Samo po sebi problematično, učešće predśednika Skupštine Crne Gore na Svetosavskoj akademiji u Skoplju dodatno je sporno zbog činjenice da na tom događaju, iako su mu prisustvovali visokopozicionirani crnogorski zvaničnici, niđe nije jasno bila istaknuta zastava naše države, poručuje poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
„Tako su Mandić, Kovačević i ostala svita kojoj Crna Gora nije mrzna kada dobijaju pozamašne plate iz državnog budžeta, još jednom pokazali svoj stav prema državi u kojoj su funkcioneri. I nije to ništa novo, to je samo potvrda da Mandića i njegove partijske i koalicione drugove apsolutno ne zanima Ustav Crne Gore. Ne razumije Mandić da nam sopstvena država i njeni simboli, kako se god politički i nacionalno izjašnjavali, moraju biti draži i bliži od bilo koje druge države i njenih simbola“, ističe on.
Apsurdno je, konstatuje Huter, to što je osoba poput Mandića na bilo kojoj funkciji u Crnoj Gori.
„Kao neko ko obavlja dužnost predśednika Skupštine Grne Gore, iz dana u dan demonstrirate koliko je apsurdno što je osoba kao Vi na bilo kojoj funkciji, a pogotovo na poziciji prvog čovjeka zakonodavnog doma. Znamo da predstavljate onaj dio države koji se oduševljava pokazivanjem prsta prilikom intoniranja državne himne, koji podržavaju i iscrtavaju ratnohuškačke grafite, veličaju ratne zločince, pozivaju na etničko čišćenje, a na kraju krajeva, znamo i da ste onaj koji je odmah po dolasku u Skupštinu iz svog kabineta uklonio državnu zastavu Crne Gore. Pamtimo i to da ste ljubav prema državi najbolje demonstrirali tokom pokušaja terorizma na dan izbora 16. oktobra 2016. godine. Vidimo da nastavljate u tom maniru za i na račun onih koji vas finansiraju iz druge države“, naglasio je Huter.
Kako dodaje, „od dokazanog sljedbenika četničke ili velikosrpsko-šovinističke ideologije, apolutno niko ne traži i ne očekuje da voli Crnu Goru“.
„Ali od državnih zvaničnika zahtijevamo elementarno poštovanje prema državi u kojoj žive i obnašaju odgovorne i značajne funkcije. Istovremeno, pozivamo nadležne institucije da konačno počnu da rade svoj posao i u skladu sa važećim zakonima, počnu da kažnjavaju nepoštovanje zvaničnih državnih simbola“, zaključio je.
Crnogorska centralna administracija je samo u prošloj godini za troškove reprezentacije (ručkovi, večere, jela, zakuske) potrošila oko 950 hiljada eura. U ovaj iznos ne računa se ta vrsta troška kod lokalnih administracija, centralnih i javnih preduzeća
Pristojnost i mjera su očito ono što je svojstveno mnogim liderima razvijenog zapadnog svijeta, gdje se novac poreskih obveznika dominantno ne koristi za lične ugodnosti i gdje se vodi računa o javnom novcu. U Crnoj Gori je to sušta suprotnost, pa i zvaničnici nove vlasti troše ogromne svote narodnog novca probijajući i budžetske limite na putovanja, ručkove, večere i druge zakuske. Samo u prošloj godini crnogorska centralna administracija za troškove reprezentacije (ručkovi, večere, jela, zakuske) potrošila je oko 950 hiljada eura. U ovaj iznos ne računa se ta vrsta troška kod lokalnih administracija, centralnih i javnih preduzeća.
Najbolji primjer pristojnosti državnika koje finansiraju građani pokazuje fotografija koja je postala viralna, a na kojoj su predsjednik Finske i premijeri Norveške, Švedske i Danske koji skromno večeraju. Kako su objavili pojedini inostrani mediji, ova fotografija je nastala 26. januara, a ona bi trebalo da bude primjer i crnogorskim državnicima kako treba da se odnose prema novcu građana.
Meta Frederiksens, premijerka Danske, u svojoj objavi napisala je „Večeras ugošćujem svoje nordijske kolege iz Finske, Norveške i Švedske na večeri u svojoj kući, nakon što smo ranije održali sastanak u kabinetu premijera“. A večera koju je priredila je i više nego skromna, što ilustruje fotografija koju je objavio Buka magazin.
– U nordijskim zemljama smo uvijek bili zajedno. A sa novom i nepredvidivijom stvarnošću sa kojom se suočavamo, postalo je još važnije održavati jake saveze i prijateljstva, navela je ona u objavi, prenijeli su pojedini mediji.
Crnogorski zvaničnici su u toku prošle godine za službena putovanja u zemlji i inostranstvu potrošili 8,4 miliona, a za reprezentacije (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe, što je za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.
Vlada Milojka Spajića u prvih pola godine mandata za službena putovanja i troškove reprezentacije prikazala je trošak od najmanje 4,1 milion eura.
– Funkcije u razvijenom demokratskom svijetu znače i podnošenje odgovornosti ne samo prema upravljanju državama već posebno podrazumijevaju i odgovoran odnos prema javnim resursima. Kod nas smo svjedoci da se koriste brojne prilike da se novac osiromašenih građana koristi upravo za lične ugodnosti, a kada se dođe na funkciju od javnog novca se ne štedi na ručkove i večere (i opravdane i neopravdane), voze se službeni automobili, plaća se gorivo, telefoni, dnevnice…, ocijenila je u izjavi za „Dan“ Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Ona smatra da su svi izdaci tih vrsta u preglomaznoj javnoj administraciji kod nas odavno prešli sve „crvene linije“, ali nijedna vlast ne pokazuje spremnost da raskrsti sa praksom prekomjernih potrošnji i uspostavi mjeru pristojnog i prihvatljivog.
– Samo u prošloj godini je za troškove reprezentacije (ručkovi, večere, jela, zakuske) potrošeno oko 950 hiljada eura od strane centralne administracije, odnosno ne računajući tu vrstu troška kod lokalnih administracija, centralnih i javnih preduzeća. Ta cifra je frapantna za ovako siromašnu državu i pokazuje jasan nedomaćinski odnos prema javnom novcu. A kada se tome doda da je u prošloj godini za troškove putovanja u zemlji i inostranstvu izdvojeno 8,4 miliona, od čega na dnevnice funkcionerima i službenicima otpada nekoliko miliona, jasno je do kojih granica je stigao nedomaćinski, ili bolje rečeno, neodgovoran odnos prema novcu građana. Ono što je poražavajuće jeste da se svemu tome ne nazire kraj, već se i dalje planiraju ogromni izdaci za ovakve potrošnje, iako zemlja sa druge strane „grca“ u nedostatku osnovnih potrepština, a dobar dio građanstva je prilično osiromašen, zaključila je Mrdović.
Ručak sa Spajićem 1.849, a sa Mandićem 1.647
U 17 crnogorskih lokalnih samouprava, u prvih devet meseci 2024. godine, za reprezentaciju je potrošeno 200.615,18 eura. Najviše se za iće i piće, po oko 30.000 eura, potrošilo u Nikšiću, Tivtu i Herceg Novom, pokazalo je istraživanje „Vijesti“. Najveći trošak u ove svrhe, kako su objavili, načinjen je u hotelu „Natural“, 26. juna. Račun od 1.849,45 eura plaćen je za ručak sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem povodom svečanog otvaranja puta Rožaje – Špiljani. Gosti čelnika lokalne uprave grada pod Trebjesom prošle godini bili su mnogi ministri, odbori, ambasadori, razne delegacije, i lokalna uprava je za njih organizovala ručkove u lokalnim restoranima ili hotelima. Najviše novca, kako su „Vijesti“ objavile, izdvojila je prilikom posjete Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, 1.647,60 eura, kao i Damjana Ćulafića, ministra ekologije, 1.138 eura.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Ernad Suljević kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na TVCG da Bošnjačka stranka (BS) ima jasan stav o budžetu, te da će isti podržati ukoliko ministar finansija Novica Vuković prihvati amandmane te partije.
Kaže da BS ima jasan stav – budžet mora biti usvojen i mora se raditi u interesu građana.
“BS ne pravi nikakav negativan uticaj na budžet. Malo više fokusa stavljamo na kapitalne projekte, ali to je za korist građana, a ne partije. Mi ćemo imati amandmane na određene stavke u budžetu i, ako ih MF prihvati, mi ćemo podržati budžet, ali u ovom momentu nemamo detaljne informacije. Vezani su za razvoj sjevera i manje razvijenih opština, gdje tražimo budžet za razvoj manje razvijenih opština, posebno onih koje čine manje brojni narodi”, naveo je Suljević.
Istakao je da će se vidjeti dokle će trajati privremeno finansiranje.
“Nastavak finansiranja redovnih obaveza, mislim da neće biti upitan, ali sve ono što je dodatno značajno za razvoj biće upitno i može zaustaviti blag i sam razvoj države. Unutar vlade teško je nekada doći do nekih kompromisa, neophodno je sjesti za pregovarački sto kako bismo izašli iz ove krize i kao građani ne bismo trpjeli posljedice”, tvrdi on.
Posljedice su, kaže Suljević, nemjerljive i veoma je važno naglasiti da projekti koji trebaju biti realizovani neće biti realizovani planiranom dinamikom bez budžeta.
“Fondovi iz EU neće moći biti finansirani jer i EU traži političku stabilnost i stabilne finansije, a mi to nemamo. I socijalna politika je ugrožena, te zbog građana moramo sjesti za sto i prestati sa politikanstvom. Ovdje ne zavisi sve od vlasti, već i od opozicije, koja blokira rad parlamenta”, rekao je Suljević na TVCG.
Fidelity consulting objavio je na svojoj Facebook stranici tekst u kojem ukazuje na sva obećanja koje je u proteklom periodu javnost mogla da čuje od premijera Milojka Spajića.
Tekst prenosimo u cjelosti:
“Zamislite jednu magičnu manufakturu, pravu fabriku za proizvodnju neistina, đe se danonoćno, na traci dužoj od Jadransko-jonske „brze“ ceste (koja, gle, ima i pare i projekat ali nema volje), smjenjuju obećanja našeg premijera – pečatirana, zapakovana, dostavljena građanima, da ih guta narod kao da su Plazma keks, uz jutarnju kafu.
Dobro došli u politički lunapark gde se, svakih nekoliko mjeseci, na otvaranju nove trake neistina, pompezno najavljuju milijarde, stotine miliona, nepostojeće kompanije i najluđe ideje o tome kako ćemo obogatiti državu brzinom svjetlosti.
Ili možda – brzinom politike?
Nakon jučerašnjeg obećanja da će do 2030. godine biti izgrađeno preko 500 kilometara autoputeva i brzih cesti u ukupnoj vrijednosti od 9 milijardi eura, postavlja se pitanje: zašto premijer otvoreno obanjuje javnost kada mu je godišnji kapitalni budžet 280 miliona eura? Jednostavnom matematikom, kada 9 milijardi podijelite sa 300 miliona eura, dobijate da će se ono što je obećano realizovati za 30 godina a ne DO 2030. godine…
Krenimo redom i podsjetimo se samo nekih od šašavih obećanja glavnog proizvođača neistina u državi.
Jul 2022: Japanska milijarda (i ostale bajke)
Prve su nam se na traci neistina prosule zlatne mrvice iz Zemlje izlazećeg sunca. “Imaćemo milijardu eura investicija iz Japana”, slavodobitno se čulo od tadašnjeg ministara finansija. Milijarda, samo što nije. Glavni grad već počeo da planira kako će postaviti japanske vrtove, otvoriti 500 suhij restorana i svečano dočekati sumo-rvanje investitora iz Tokija. Šta se desilo? Ni „s“ od sumo, ni „m“ od miliona. Da ne pominjemo milijardu, to je odlećelo kao balon s helijumom; makar smo imali par mjeseci prijatne ljetnje iluzije.
Oktobar 2022: Pljevlja – meka za 500 miliona
No, to je bio tek početak teških obmana. Napeto se čekala nova neistina: “Investiraće se 500 miliona u Pljevlja!” Čak su i Pljevljaci počeli da veruju da će, preko noći, niknuti tornjevi, hoteli, možda i poneka žičara za panoramsko razgledanje. A onda, sve utihnulo, kao zrikavci posle kiše. Kad ih upitate: “Šta bi sa onih 500 miliona?”, oni odgovaraju: “Bila je ona kiša, a malo se i popilo…”.
April 2023: Nadolazeći bankrot (tzv. „horor“ epizoda)
A onda šamar realnosti: “Bankrotiraćemo u junu.” Kakva drama, kakav triler, HBO je mogao da snimi mini-seriju: “Nestanak eura u Crnoj Gori”. Neki su već stajali u redovima ispred banaka, da ih preduhitre. Naravno, realnost je brža i od bankrota – od svega su ostala samo neispunjena obećanja i poljuljano povjerenje, dok se jun završio mirno, a bankrot koji je premijer najavio dođe kao kad vam dijete kaže da je čudovište ispod kreveta.
Maj 2023: Montenegro biznis distrikt (ili “kvadrat za preduzetnike”)
Kad je propao scenario o bankrotu, onda – hej, nije sve tako crno: “Napravićemo Montenegro biznis distrikt!” Naravno, odmah smo zamislili futurističke kule, startap hipstere na trotinetima, Google i Apple okrugle zgrade. Epilog: od biznis distrikta – nema ni distrika, a kamo li biznisa.
Maj 2023: Rezovi od 150-200 miliona (a nije priča o receptu)
Tu je i nastavak priče sa rezovima: “Smanjićemo neproduktivne troškove za 150-200 miliona eura.” Već smo se ponadali da će političarima rezati plate, ukinuti nepotrebne službene automobile, možda čak i smanjiti broj kafanskih sastanaka o državnom trošku. Međutim, sebi rezali nisu ništa, osim naroda, koji siječe sam sebi budžet dok kupuje hleb i razmišlja kako da plati račune.
Jun 2023: Jadransko-jonska brza cesta (mit I legenda)
U ovoj fabrici neistina, nekako se uvek najglasnije ističu grandiozni građevinski poduhvati: “Sve je spremno, ali… eto, nema majstora.” Riječima premijera: projekat je tu, pare su tu, ali valjda nemamo ni jednu firmu koja bi prihvatila da tu našu Jadransko-jonsku brzu cestu zaista i izgradi. Zvuči praktično kao anegdota: da li je put zamišljen kao „ suviše brz”, pa radnici ne mogu da ga stignu?
Septembar 2023: Penzije i plate nestaju (a možda i građani)
Posle obećanja, red je na zastrašivanje: “Neće biti novca za plate i penzije.” Klasično: Ne plašite se, samo budite u strahu! Narod protrlja oči, primijeti da ipak još prima nekakvu penziju i platu, ali s gorčinom: “Ah, možda sljedećeg mjeseca sve stane.” Taman da se narod drži u pripravnosti – i strahu – što dođe kao najjeftiniji stimulans da i dalje ozbiljno slušamo premijera.
Decembar 2023: Kapitalni budžet od 900 miliona godišnje
Odmah zatim, usred te apokaliptične vizije, stiže lajt motiv spasa: “Kapitalni budžet će iznositi 900 miliona eura godišnje!” Sjajna cifra, nema što. Jedino što je kapitalno u cijeloj priči jeste nesrazmjera između obećanja i realnosti. Ali neka, zapišimo tu brojku – 900 miliona godišnje. Sigurno će se negde pojaviti, makar i u snu.
Februar 2024: Dvije avio-kompanije (duplo niđe veze)
Taman kad se pomislilo da je ekonomska žonglaža dosegla vrhunac, premijer najavljuje: “Treba da imamo dvije avio kompanije.” Jer jedna nije dovoljna za našu ionako preobučenu i polupraznu flotu. Zašto ne dvije? Duplo više letova, duplo više dugovanja, duplo više činovnika i direktora – svima dobro.
Februar 2024: „Nismo dobili ni centa od EU decenijama”
Fabrika neistina ne miruje – sad treba da poverujemo da „država nije dobila ni centa od EU poslednjih decenija“. Naravno da to baš nikome nije logično, s obzirom na sve one famozne projekte EU, fondove i IPA programe kojih je bilo preko milijardu eura.
April 2024: Prosječna plata iznad prosjeka EU?
Tu je i ultimativni vrhunac: “Prosječna plata u Crnoj Gori mogla bi biti iznad prosjeka EU.” Paf! Kao da nam neko kaže da će se, čim svane jedan ponedeljak, ljudi u redu za burek probuditi bogatiji od Nemaca. Ljudi već maštaju o tome kako će kupiti dvospratne kuće bez kredita, jesti kroasane sa evropskim paušalom. Nije problem sanjati, problem je samo kad vas svaki put od toga budi realnost.
Avgust 2024: Robne rezerve i kompanija za dostavu namirnica
Pošto smo već ekonomski postali polu-šnajderi, polu-aviomehaničari, zašto ne bismo imali i svoju državnu dostavu namirnica? “Imaćemo robne rezerve, eto i kompaniju za dostavu!” Još ako to bude spojeno sa onim Montenegro biznis distriktom, možda dobijemo i teleport robe. Ko zna, možda su i teleport već obećali negde, samo smo propustili vijest.
Septembar 2024: 20.000 stanova na Veljem brdu
I za kraj, projekat iz snova: “Na Veljem brdu izgradićemo preko 20.000 stanova.” Gde, kako, od čega, čijom parom? Ma, ne pitajte. Bitno je da to zvuči fino, nekako srce zaigra – konačno rešenje za stambeno pitanje! Zaboravite logiku i prostorno planiranje, ovo je, jelte, zemlja u kojoj se 20 hiljada stanova može podići – na papiru. U fabrici neistina sve je moguće.
Eto, tako nam se u poslednjih par godina, mjeseci i sezona, smjenjuje asortiman bombastičnih najava, kobajagi investicija i obećanja iz premijerovog čarobnog cilindera.
Kako god, neki tvrde da treba biti strpljiv i sačekati, jer – svakom čudu tri dana dosta, a mi ođe hronično živimo u ciklusu od 365 dana čuda, pa opet ispočetka. Ili je, možda, tačno to da obećanja putuju brže od svjetlosti, pa nas nikad i ne stignu?
Ne kaže se uzalud: jedina prava fabrika u ovoj državi jeste fabrika za proizvodnju neistina, i radi kao švajcarski sat. Pa ko voli – nek’ izvoli: obećanja ne koštaju ništa, osim što nas svih koštaju živaca…”
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
