Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću za optužbe da je pomagao kriminalnu organizaciju Aleksandra Mrkića počeće iznova 26. februara.
Razlog za to je jer je ovaj postupak spojen sa predmetom protiv policijskog inspektora Ilije Vasović, potvrđeno je iz Višeg suda za portal Dan.
Sudija Vesna Kovačević je navela da zbog odlaganja suđenja neće kazniti beogradske advokate koji se nisu pojavili uz opravdanje da je na snazi 30-dnevna obustava rada Advokatske komore Srbije, čiju su članovi.
Sutkinja je navela da će direktor Uprave Policije Lazar Šćepanović morati sudu da pojasni zbog čega se pozivi za suđenje ne uručuju nekadašnjem pomoćniku direktora policije Enisu Bakoviću.
Ova optužnica je podignuta protiv Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Arsenija Kalezića, Muja Nikočevića, Nikole Mrkića, Željka Bulatovića, Dušice Bulatović, Predraga Veljića, Borislava Lečića, Nemanje Anđelkovića, Gorana Gluščevića, Nikole Bačilovića, Sadiga Elnagara, Nikole Bubanje i Stefana Bubanje.
Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, predalo optužnicu protiv 15 okrivljenih lica: A.M., V.V., M.N., A.K., N.M., S.B., N.B., Ž.B., D.B., P.V., B.L., N.A., G.G., N.B. i S.E., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
– Iz dokaza proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni A.M., u 2018. godini, stvorio kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, a čiji član je postao i tadašnji direktor Uprave policije i kasniji savjetnik Predsjednika Crne Gore za odbranu i bezbjednost, okrivljeni V.V. i druga okrivljena lica, sa ciljem bavljenja krijumčarenjem cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Nećemo dozvoliti nadoknadu, tj. nećemo dozvoliti da pojedinci zbog gubitka Budve unište privredu Ulcinja i njenih građana, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
On se oglasio nakon što je saopšteno da će tender za zakup plaža biće raspisan do kraja ove sedmice.
“Foto kao što je bilo u Tuzima u februaru 2021. godine u odbrani privrede opštine Tuzi. Izgleda da će ovako nešto uskoro biti i u Ulcinju, u odbrani privrede opštine Ulcinj. Biću uz građane i privredu Ulcinja. Nećemo dozvoliti nadoknadu, tj. nećemo dozvoliti da pojedinci zbog gubitka Budve unište privredu Ulcinja i njenih građana”, napisao je on na Facebooku.
Ranije danas ministar prostornog planiranja, ubranizma i državne imovine Slaven Radunović je kazao da je Vlada jučerašnjom odlukom pokrenula proces da se prestane sa hajdučijom i da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga oko zakupa plaža.
“Stari zakupci plaža ugovore vide kao da im je to od nekoga ostalo”, kazao je Radunović.
Iznenađen je, ističe, i reakcijama predstavnika nekih opština i članova Vlade, koji su protežirali da se ugovori starim zakupcima produže.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane su, preduzimajući planske aktivnosti na otkrivanju i rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminala, rasvijetlili tešku krađu na štetu jedne osnovne škole u Beranama i tom prilikom procesuirali četiri lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, nakon sprovedene kriminalističke obrade i preduzetih operativnih mjera i radnji, kao izvršioce ovog krivičnog djela identifikovali lica D.R. (19), K.H. (19), M.K. (21) i A.T. (21).
Oni su, kako se sumnja, 10. februara 2025. godine otuđili veću količinu alata u vlasništvu škole.
O događaju je, kako navode iz Uprave policije, upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, po čijem je nalogu protiv D.R., K.H., M.K. i A.T. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa.
Tender za zakup kupališta će biti raspisan najkasnije do kraja sedmice i do 25. marta ćemo imati zakupce plaža, kazao je ministar prostornog planiranja, ubranizma i državne imovine Slaven Radunović. Kako je dodao, to je dovoljno da se spreme za sezonu.
Radunović je kazao da je Vlada jučerašnjim odlukama pokrenula proces da se prestane sa hajdučijom i da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga, uz punu transparentnost.
„I da ne postoje ljudi kojima može sve i oni koji ne može ništa. Stari zakupci plaža ugovore vide kao da im je to od nekoga ostalo, ne vodeći računa da postoji još građana koji bi željeli da možda pruže i bolje rezultate, za to služe tenderi“, kazao je Radunović.
Iznenađen je, ističe, i reakcijama predstavnika nekih opština i članova Vlade, koji su protežirali da se ugovori starim zakupcima produže, bez takmičenja i po starim cijenama. Ministar je kazao i da od toga nema ništa i da će tender biti raspisan do kraja nedjelje, a do 25. dobiti nove zakupce. To je, kako kaže, dovoljno da se spreme za sezonu.
„Uvodimo red u ovaj veliki problem koji smo imali. Na prethodnim tenderima su se javljale i kriminalne grupe koje su ucjenjivale druge ponuđače, kako bi povukli aplikacije…To više neće biti moguće u Crnoj Gori makar ne u resoru koji ja vodim. Ovog puta samo spremili tenderske uslove takve da na njima ni moj rođeni sin preko veze ne bi mogao da dobije ništa“, izričit je ministar.
Radunović (Foto: rtcg.me)
Kazao je da je ovo put da se vladavina prava uvede i u ovu oblast. Kako je saopštio i država će sada više da prihoduje od zakupa.
„Početne cijene zakupa će biti dosta više, a kroz licitacije doćićemo do većih iznosa. Minimalna korist za državu biće 15 miliona eura, a mi očekujemo da to bude i duplo više, do 30 miliona“, istakao je Radunović.
Ministar je kazao i da su premjeravanjima došli do podataka da su skoro sve plaže u Ulcinju imale duplo više kvadrata, nego što je bilo navedeno u ugovorima. Pitanje dosadašnjeg zakupa plaža u Ulcinju je, kako kaže, stvar koja je više za državnog tužioca.
„Doveli smo geodetsku kuću koja je premjerila plaže, utvrdila da su plaže u Ulcinju bile i duplo veće od ugovora“, kazao je Radunović.
Ministar kaže da to treba da se ispita, ali, kako dodaje, ne može reći i da su zakupci u Ulcinju krivi za to. Radunović dodaje i da je zbog ovih pitanja u prethodnom periodu bio pod pritiscima.
„To je jedna polumafijaška situacija, mi moramo to da iskorijenimo i radimo na tome“, kazao je ministar.
Istakao je i da su podlegli pritiscima da aneksiraju ugovore ne bi mogli da stave u funkciju 74 nove plaže.
Nikola Ražnatović, predstavnik Radne grupe ponovio je da su predviđena 74 nova kupališta, kao i 193 nove lokacije za privremene objekte.
Na pitanje kako se o ovim pitanjima glasalo na elektronskoj sjednici Vlade ministar je kazao da se Demokrate nijesu izjasnile, i da ne zna zašto.
„Pošto je elektronska sjednica možda nijesu bili pri telefonu. Protiv su bili Đeljošaj i Dukaj. Fatmir Đeka nije glasao“, naglasio je Radunović.
I protest legitiman…
O najavi bivših zakupaca da neće ukloniti mobilijar sa plaža, te da će protestovati blokadama, kazao je da građani imaju puno pravo na protest, te da stari zakupci mobilijar mogu predati ili prodati novom zakupcu, ili će u krajnjem slučaju biti uklonjen.
Istakao je i da neće i ne može biti preprodaje zakupa plaža, kako se u prošlosti radilo.
Radunović je prokomentarisao i Vladinu odluku da cijena karta za trajekt bude ista u toku cijele godine tj. pet eura za automobile i dva i po eura za motore. Ministar je kazao da je to urađeno zbog poskupljenja, troškova opravke, servisa za brodove…
Podsjetimo, crnogorska obala ove godine biće bogatija za 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je za pet i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70. To se navodi u Informaciju o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada juče usvojila.
Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nisu planirani privremeni objekti, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1.000 eura, dok će taj iznos za hotelska kupališta biti 2.000 eura.
To se navodi u Informaciji u vezi Izmjena i dopuna Cjenovnika početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra, koji je Vlada juče usvojila.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer 2019. godine nije prijavio novčani iznos od 16.741 eura.
To je prvi put od osnivanja ASK-a da je donijeta takva odluka u slučaju Đukanovića.
„Utvrđuje se da je Đukanović, kao javni funkcioner, prekršio član 25 stav 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer Agenciji u toku 2019. nije dostavio Izvještaj o prihodima ì movini u slučaju promjene iz Izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku, i time nije prijavio novčani iznos od 16.741 eura koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi“, navodi se u odluci ASK-a.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) inicirala je pokretanje postupka 2019. godine. Međutim, tadašnje rukovodstvo ASK-a odbilo je zahtjev kao neosnovan. Nakon toga, MANS je podnio tužbu Upravnom sudu, koji je naložio ASK-u da otkloni nedostake ukazane presudom i sprovode postupak.
„Postupajući po nalozima iz presude, Agencija je dana 16.12.2024. godine, Milu Đukanoviću uputila poziv da se izjasni na navode iz prijave. Kako se imenovani nije izjašnjavao, odnosno kako je nemoguće bilo uručiti navedeni poziv u skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je ponovno uputila poziv dana 10.01.2025. godine. Imenovani se na navedeni poziv izjasnio pisanim putem dana 27.01.2025. godine i u bitnom istakao da je pred Osnovnim sudom donesena presuda u njegovu korist i time činjenično i pravno potvrdio njegov stav o nepostojanju duga prema ‘Atlas banci’ AD Podgorica, te se sada predmet nalazi u postupku po žalbi tuženih pred Višim sudom u Podgorici. Takođe, ističe da je u drugom sudskom postupku donešena presuda u njegovu korist, zbog povrede prava ličnosti, P br. 1408/19 od 08.03.2024. godine. U bitnom je istakao da se ne može raditi ni o kakvom prikrivanju imovine, jer je sve ove činjenice više puta javno iznosio u svojim medijskim obraćanjima i istupima, kao što je i navedeno u aktu Agencije“, piše u odluci ASK-a.
Prema njihovim riječimam, novim zakonom koji je na snagu stupio 12. juna prošle godine propisano je da se samo sukob interesa i prijave zviždača mogu riješiti po odredbama starog zakona.
„Uvidom u izjašnjenje Mila Đukanovića kao javnog funkcionera, a koje je dostavio Agenciji po zahtjevu inicijative NVO MANS, u bitnom je utvrđeno da imenovani nije sporio da je njegov sin B. Đ. izmirio novčani iznos od 16.741,24 eura po osnovu duga koji je posjedovao u AD ‘Atlas banci’ u Podgorici. Imenovani je u pisanom izjašnjenju naveo da je pokrenuo građanski sudski postupak tužbom, sa ciljem utvrđivanja osnovanosti duga, koji je u proceduri pred Osnovnim sudom u Podgorici, a čiji ishod očekuje, kako bi se dalje odnio prema predmetnim obavezama. Imajući u vidu sve iznijeto, kao i navode iz presude Upravnog suda, po kojoj presudi suda se jasno navodi da: ‘To što javni funkcioner je predao sudu tužbu protiv tuženih ‘Atlas banke’ AD Podgorica i drugih, radi utvrđenja duga, a koja tužba se ne nalazi u spisima predmeta, ne predstavlja prethodno pitanje i nalaže Agenciji da otkloni nedostatke na koje je ukazano ovom i prethodnom presudom Upravnog suda, te da donese novo, zakonito rješenje'“, stoji u odluci.
ASK je cijenio, kako navode, i dio navoda Đukanovića iz pisanog izjašnjenja od 27.01.2025. godine. Međutim, ocijenili su da ti navodi nijesu od uticaja na drugačije odlučivanje u ovoj upravnoj stvari.
„Shodno svemu navedenom, Izvještaji moraju oslikavati i prikazivati realno stanje prihoda i imovine, posebno kod prihoda koji su veći od 1.000 eura i imajući u vidu da je Zakon o sprečavanju korupcije (‘Sl. list CG’ br. 54/24) jasno propisao da se formalni propusti u prijavljivanju imovine i prihoda koji se kreću u opsegu do 1.000 eura mogu prijaviti posebnom dopunom ili izmjenom Izvještaja, dok će se razlike u prijavljenim i stečenim vrijednostima imovine i prihoda veće vrijednosti od 1.000 eura smatrati učinjenom povredom Zakona, odnosno kao iskazivanje netačnih i nepotpunih podataka, na osnovu čega je odlučeno kao u dispozitivu odluke“, zaključuje ASK.
Na sjeveru Crne Gore pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom, u planinama i susnježicom ili snijegom. Vjetar slab promjenljiv. Temperatura do 5 stepeni.
Na jugu oblačno, povremeno slaba do umjerena kiša. Više padavina u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i istočni. Temperatura do 13 stepeni.
More: umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do jak, istočni. Temperatura mora 14 stepeni.
Na sjeveru u četvrtak i petak umjereno do potpuno oblačno, povremeno slaba kiša, u planinama i susnježica. Vjetar umjeren, povremeno pojačan južni. Temperatura u porastu.
Na jugu u četvrtak i petak pretežno oblačno, uz češću i jaču kišu, a u petak lokalno može biti pljuskova s grmljavinom. Vjetar povremeno umjeren do pojačan istočni, a temperatura u blagom porastu.
Za putovanja poslanika u 2023, od jula do kraja decembra, iz skupštinskog budžeta izdvojeno je 10.263 eura, a za cijelu prošlu godinu 352.101 euro.
Najviše putovali Jevrosima Pejović i Nikola Camaj
Crnogorski poslanici su, od konstituisanja aktuelnog skupštinskog saziva, od jula 2023. do kraja prošle godine, na putovanja potrošili ukupno oko 362 hiljade eura, pokazuju podaci koje su ‘’Vijesti’’ dobile iz parlamenta.
Za putovanja poslanika u 2023, od jula do kraja decembra, iz skupštinskog budžeta izdvojeno je 10.263 eura, a za cijelu prošlu godinu 352.101 eura.
Prvo putovanje predsjednika Skupštine Andrije Mandića (NSD), od kad je stupio na dužnost bilo je u Budimpeštu, gdje je od 16. do 19. novembra 2023. učestvovao na sastanku predsjednika parlamenata jugoistočne Evrope. Troškovi njegovog putovanja iznosili su 199 eura, smještaj je platio organizator, a dnevnica se odrekao.
Nakon toga je putovao u Tursku (Ankara), gdje je od 6. do 10. decembra 2023. učestvovao na Svjetskom TRT (Turska radio-televizija) forumu i Sedmom istanbulskom samitu. Skupština nije imala troškove za to njegovo putovanje, jer se dnevnica odrekao, a ostalih troškova nije bilo.
Najveći trošak za putovanja u 2023. godini imao je Abaz Dizdarević (DPS) koji je od 7. do 9. decembra 2023. boravio u Moldaviji (Kišinjev) na konferenciji o ulozi odbora za evropske integracije. Troškovi njegovog puta iznosili su 905 eura, od čega se na prevoz odnosilo 399,48 eura, smještaj 350 eura, a na dnevnice 155,61 euro.
Poslanicima Bošnjačke stranke (BS) Ervinu Ibrahimoviću i Damiru Gutiću, koji su sada ministri, prvo putovanje u novom skupštinskom sazivu bilo je u Hanover i to na svečanu akademiji povodom 20. novembra, Dana Sandžaka.
Gutić je u Hanoveru bio i na svečanoj akademiji povodom 25. novembra – Dana državnosti BiH. On je tamo bio od 30. novembra do 2. decembra 2023, što je Skupštinu Crne Gore koštalo ukupno 584,33 eura (460,57 eura za avio karte i 123,76 eura za dnevnice).
Ibrahimović je u Hanoveru bio od 29. novembra do 4. decembra, što je koštalo ukupno 628,91 euro (323,15 eura za avo karte i 305,76 za dnevnice).
Prvo putovanje za 12 poslanika u novom sazivu Skupštine bilo je u Brisel, gdje su od 28. novembra do 1. decembra 2023. boravili u posjeti evropskim institucijama. Tada su u prijestonicu EU boravili Artan Čobi (Albanski forum), Slađana Kaluđerović (SNP), Miodrag Laković (PES), Boris Mugoša (SD), Ana Novaković Đurović (GP URA), Mirsad Nurković (BS), Jevrosima Pejović (Posebni klub poslanika), Zdenka Popović (Demokrate), Slaven Radunović (NSD), Ivan Vuković (DPS), Adrijan Vuksanović (HGI) i Milun Zogović (DNP). Troškovi putovanja (prevoz i dnevnice, nije bilo troškova smještaja) su iznosili od 608 do 618 eura po poslaniku, odnosno ukupno oko 7,3 hiljade eura za njih 12.
Mandić tri puta putovao u Beograd, dva puta u Brisel
Mandić je u prošloj godini ima 12 službenih putovanja, što je koštalo ukupno 6.252 eura (nije uzimao dnevnice). On je tri puta išao u Beograd – na svečanost povodom Dana državnosti Srbije (15-16. februar), zatim u radnu posjetu 28. marta i zvaničnu posjetu 21. i 22. oktobra.
Bio je u Briselu dva puta (u februaru i decembru), a putovao je i u Beč, Palma de Majorku (na konferenciju predsjednika parlamenata zemalja članica EU), Bragu, Rabat (Maroko), Valetu, Stokholm i Rim.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum) imao je 15 službenih putovanja u prošloj godini, najviše od poslanika vlasti.
On je prošle godine putovao tri puta u Strazbur, dva puta u Pariz, zatim Bragu, Kopenhagen, Srebrenicu, Valonu, Rigu, Budimpeštu, Atinu, Montreal (70. godina zasijedanja PS NATO-a) i Barselonu. Službeno je išao u Budvu. Njegova putovanja ukupno su koštala 15.868 eura.
Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović (Demokrate) imala je 11 službenih putovanja, koja su koštala ukupno 11.447 eura. Ona je putovala u Davos, Atinu, Berlin, Srebrenicu, Rejkjavik, Brisel, Vašington (učešće na 10. godišnjem Forumu za obavještajnu i bezbjednosnu saradnju), zatim u Kotor, Herceg Novi, Kolašin i Tivat.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković, koji je izabran na tu funkciju u avgustu prošle godine, imao je pet službenih putovanja i to u Rabat (Maroko), Berlin, Luksemburg, Rim i Petrovac. Njegova putovanja koštala su oko 5,2 hiljade eura.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović (PES) imao je dva službena putovanja u prošloj godini, u Strazbur i Beč koja su koštala 2,9 hiljada eura.
Najviše putovali Pejović, Camaj i Nedović
Od poslanika je najviše putovala Jevrosima Pejović. Ona je ubilježila 18 službenih putovanja u prošloj godini koja su koštala ukupno 24.594 eura.
Pejović je polovinu marta prošle godine provela na službenim putovanjima (Briž, Ženeva, Tivat i Atina), kao i 20-ak dana u novembru (Vašington, Rejkjavik, Brisel, Doha).
Poslije Pejović i Camaja, najviše službenih putovanja prošle godine je imala Jelena Nedović, ukupno 14. Nedović je putovala u Baku, Beč, Tiranu, Herceg Novi, Kotor, Lisabon, Kolašin, Bukurešt, Srebrenicu, Stavanger (Norveška), Budvu, Dablin, Taškent i Rejkjavik. Njena putovanja, dnevnice i smještaj koštali su 11.501 euro.
Amer Smailović (BS) bio je na 13 službenih putovanja, koja su koštala 10.263 eura. On je prošle godine putovao u Baku, Madrid, Tiranu, Lisabon, Bratislavu, Bukurešt, Stavanger, Budvu, Dablin, Berlin, Taškent, Ašhabad i Sarajevo.
Bivša poslanica, sada ministarka saobraćaja Maja Vukićević (DNP) imala je 12 službenih putovanja kao parlamentarka. Ona je prošle godine putovala tri puta u Strazbur i dva puta u Pariz, zatim u Vašington (Molitveni doručak), Tivat, Atinu, Oslo, Kotor, Kolašin, Herceg Novi. Njena putovanja koštala su 13.119 eura.
Na 12 službenih putovanja bila je i poslanica Nove srpske demokratije, Jelena Božović. Ona je bila u Strazburu, Briselu, Ženevi, Njujorku, Beogradu…Za njena putovanja Skupština je izdvojila 13.198 eura.
Po deset službenih putovanja prošle godine su imali Duško Stjepović i Anđela Vojinović (Demokrate), kao i Nikola Zirojević (SD).
Stjepović je bio u Trstu, Briselu, Brižu, Talinu, Rimu, Sofiji, Vašingtonu (Parlamentarna skupštini NATO-a), Varšavi i Montrealu (70. godina zasijedanja PS NATO-a). Njegova putovanja ukupno su koštala 17.261 euro.
Za službena putovanja Vojinović (Strazbur, Brisel, Njujork, Budimpešta, Rejkjavik, Pljevlja, Nikšić, Herceg Novi, Tivat) izdvojeno je 14.440 eura.
Zirojević je službeno putovao u Varšavu, Tiranu, Sarajevo, Briž, Ljubljanu, Brisel, Berlin, Budvu, Jerevan…za šta je izdvojeno 4.497 eura.
Putovanja Stojovića koštala Skupštinu 19 hiljada eura
Za devet službenih putovanja poslanika PES-a Gordana Stojovića prošle godine je izdvojeno 19.406 eura, najviše nakon Jevrosime Pejović koja ih je imala duplo više.
Stojović je prošle godine putovao dva puta u Ženevu, zatim u Rabat, Madrid, Rim, Njujork (Parlamentarni forum u okviru Visokog političkog foruma UN), Buenos Ajres (posjeta zakonodavnim domovima u Argentini), Tbilisi i Istanbul.
Po skoro dvije hiljade eura koštala su prošle godine tri službena putovanja Jevta Erakovića (DPS), odnosno ukupno 6.486 eura.
On je od 28. juna do 3. jula učestvovao na Parlamentarnoj skupštini OEBS-a u Bukureštu, što je Skupštinu koštalo 2.655 eura (prevoz oko hiljadu eura, smještaj 1.177 eura, dnevnice 388,5 eura).
On je na istom događaju bio i u Dablinu od 1. do 4. oktobra, što je koštalo 1.792 eura.
Eraković je u Vašingtonu boravio od 1. do 9. novebra prošle godine kaao dio posmatračke misije Parlamentarne skupštine OEBS-a, što je crnogorsku Skupštinu koštalo 2.039 eura (prevoz 1.138 eura, troškovi smještaja 170, dnevnice 730 eura).
Za dva službena putovanja Dritana Abazovića Skupština je platila 4.570 eura. On je u Londonu bio od 30. oktobra do 2. novembra na simpozijumu (nije navedeno kojem) što je koštalo 2.320 eura (prevoz oko 860 eura, smještaj oko 1,2 hiljade i dnevnice 202 eura. Abazović je prisustvovao Evropskom molitvenom doručku u Briselu od 2. do 4. decembra što je Skupštinu koštalo 2.249 eura (smještaj 1.734 eura, prevoz 312, dnevnice 203 eura).
Admir Adrović (BS) bio je na sedam službenih putovanja koja su koštala oko 13 hiljada eura.
Amerikanke Brizi Džonson i Mikaela Šifrin osvojile su zlatne medalje u ekipnoj konkurenciji na Svjetskom prvenstvu alpskih skijaša i skijašica u Zeldenu.
Za ekipnu konkurenciju, novu disciplinu koja je debitovala u Zalbahu, računaju se zbirni rezultati spusta i jedne slalomske vožnje.
Šifrin i Džonson, koja je u subotu senzacionalno osvojila titulu svjetske prvakinje u spustu, nakon prvog dijela ekipne kombinacije bile su na četvrtoj poziciji sa zaostatkom od 51 stotinke za vodećim sunarodnicama Loren Macuga i Paulom Molcan.
U slalomu je Šifrin nadoknadila zaostatak i na kraju su se domogle svjetskog zlata.
Srebro je pripalo švajcarskom paru Lari Gut-Behrami i Vendi Holdener, čiji je zaostatak iznosio 39 stotinki.
Bronzane su bile Austrijanke Katarina Trupe i Stefani Venir, koje su za pobjednicama zaostale 53 stotinke.
Vodeće nakon spusta, Macuga i Molcan, na kraju su ostale bez odličja i završile na četvrtom mjestu sa zaostatkom od 64 stotinke.
Sjutra će se za medalje u ekipnoj konkurenciji boriti skijaši.
Sudski savjet donio je odluku da se za sudije Višeg suda u Podgorici, izaberu Tamara Brnović, Simo Rašović, Dijana Rovčanin i Boris Bulatović.
Na trećoj sjednici Sudskog savjeta, Savjet je obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas za izbor četvoro sudija Višeg suda.
„I to sa Tamarom Brnović, Radovanom Vlaovićem, Simom Rašovićem, Dijanom Rovčanin, sudijama Osnovnog suda u Podgorici, Borisom Bulatovićem i Valentinom Vuković, sudijama Osnovnog suda u Baru i Nikolom Boričićem, osnovnim državnim tužiocem u Podgorici“, navodi se u saopštenju.
Nakon sprovedenog zakonskog postupka i utvrđene rang liste, Savjet je donio odluku da se za sudije Višeg suda u Podgorici, izaberu Tamara Brnović, Simo Rašović, Dijana Rovčanin i Boris Bulatović.
Razmatrajući pitanje preostalih oglasa koji su objavljeni, posebno javnih oglasa za izbor po jednog sudije u Apelacionom sudu Crne Gore od 24. maja 2024.godine, 22. jula 2024.godine; 16. septembra 2024.godine i oglasa od 18.novembra 2024.godine, Savjet je donio zaključak da vijeća za ocjenjivanje sudija koji su se prijavili na oglase, najkasnije u roku od 30 dana, dostave predloge ocjena Komisiji za ocjenjivanje kako bi ona utvrdila konačne ocjene sudija, a Sudski savjet blagovremeno nastavio postupak izbora sudija.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Radunović (Foto: rtcg.me)
