Home Blog Page 823

Pretežno oblačno sa kišom

0

Na sjeveru Crne Gore veći dio dana slaba kiša. Na jugu pretežno oblačno, često s kišom.

CRNA GORA – sjutra – Sjever
Na sjeveru Crne Gore veći dio dana slaba kiša. Najmanje će biti po kotlinama na krajnjem sjeveru i svjereoistoku. Uveče na planinama susnježica i snijeg. Južni vjetar umjeren do jak, krajem dana u smirivanju. Temperatura do 11 stepeni.

CRNA GORA – sjutra – Jug
Na jugu pretežno oblačno, često s kišom. Krajem dana pljuskovi, na primorju s grm-ljavinom. Uz obalu umjeren do jak jugoistočni vjetar. Temperatura do 14 stepeni. MORE jače talasasto do uzburkano. Jugo umjeren do jak. Temperatura mora 13-14 stepeni.

CRNA GORA- tri dana – Sjever
Na sjeveru u subotu oblačno s kišom, susnježicom i snijegom, zavisno od nadmorske visine. Krajem dana prestanak padavina. Vjetar sjeverni, na planinama i u centralnim predjelima umjeren. U nedjelju pretežno oblačno, u centralnim predjelima ujutru više sunca, uz slab i promjenljiv vjetar. Temperatura u subotu u padu, u nedjelju ponovo u blagom porastu.

CRNA GORA -tri dana – Jug
Na jugu u subotu oblačno s kišom. Od sredine dana prestanak padavina i djelimično razvedravanje. Vjetar umjeren do jak, sjeveroistočni. U nedjelju umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima. Sjeverni vjetar u smirivanju, izuzev na jugoistoku. Na jugu i promorju za vikend toplije.

Senat potvrdio: Kenedi mlađi novi ministar zdravlja SAD

0

Senat je potvrdio Roberta F. Kenedija mlađeg za ministra zdravlja i ljudskih službi, pri čemu su republikanski zakonodavci ignorisali prigovore demokrata zbog njegovog prihvatanja teorija zavjere o vakcinama i ishrani.

Glasanje je gotovo u potpunosti bilo podijeljeno po stranačkim linijama, s 52 republikanca koji su glasali za i 48 demokrata koji su bili protiv. 

Bivši lider republikanaca Mič Mekonel bio je jedini republikanac koji je glasao protiv, javlja The Guardian.

Kenedi (71) je stekao značajnu podršku zahvaljujući svojim populističkim – i ponekad ekstremnim – stavovima o hrani, hemikalijama i vakcinama, prenosi LA Times.

Uz podršku republikanskog predsjednika Trampa, Kenedi vjeruje da je „jedinstveno sposoban“ da obnovi povjerenje u te javno zdravstvene agencije, među kojima su Uprava za hranu i lijekove (FDA), Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Nacionalni instituti za zdravlje (NIH).

Republikanski senatori uglavnom su prihvatili Kenedijevu viziju, u svojim govorima ponavljajući njegov novi slogan „Učinimo Ameriku ponovo zdravom“.

Prošle sedmice, senator Tom Tili iz Sjeverne Karoline rekao je da se nada da će Kenedi „otići do kraja“ u smanjenju troškova zdravstvene zaštite i poboljšanju zdravlja Amerikanaca. Ipak, jedan od skeptika – senator Bil Kasidi, ljekar iz Luizijane – zahtijevao je uvjeravanja da Kenedi neće mijenjati postojeće preporuke o vakcinama prije nego što mu pruži podršku.

Velika promjena Demokrate su ostale sumnjičave, bezuspješno pritiskajući Kenedija tokom saslušanja da odbaci odavno diskreditovanu teoriju da vakcine izazivaju autizam.

Očekuje se da će Kenedi preuzeti funkciju usred velikih promjena u saveznoj vladi, koje predvodi milijarder Ilon Mask, a koje su – makar privremeno – zatvorile pristup milijardama dolara namijenjenih javnom zdravstvu i ostavile hiljade federalnih radnika u neizvjesnosti po pitanju njihovih poslova.

Kenedi je takođe pozvao na kadrovsku reorganizaciju u NIH, FDA i CDC. 

Prošle godine obećao je da će otpustiti 600 zaposlenih u NIH, najvećem nacionalnom finansijeru biomedicinskih istraživanja, prenosi „Avaz“.

Za januarske plate poslanika otišlo 127.000 eura

0

Pored brojnih drugih privilegija – službenih putovanja, državnih vozila, dnevnica, plaćenih telefonskih računa, reprezentacija, predstavnici naroda u crnogorskom parlamentu imaju za naše prilike prilično visoke zarade.

Tako je, prema zvaničnim podacima, samo za plate poslanika u januaru otišlo preko 127.000 eura.

Podaci pokazuju da je plate veće od 2.000 primilo devet poslanika i to: Andrija Mandić (2.335), Zoja Lalović Bojanić (2.001), Nikola Camaj (2.165), Velimir Đoković (2.046), Dejan Đurović (2.016), Radinka Ćinćur (2.165), Branka Marković (2.046), Mirsad Nurković (2.040) i Mehmed Zenka (2.076).

Plate ostalih poslanika iznose: Dritan Abazović (1.820), Admir Adrović (1.797), Filip Adžić (1.714), Jelenka Andrić (1.775), Mihailo Anđušić (1.797), Boris Bogdanović (1.831), Dragan Bojović (1.752), Vladislav Bojović (1.990), Bogdan Božović (1.707), Ilir Čapuni (1.729), Vasilije Čarapić (1.745), Artan Čobi (1.722), Jasmin Ćorović (1.786), Edina Dešić (1.797), Abaz Dizdarević (1.910), Darko Dragović (1.820), Drita Lola (1.737), Jevto Eraković (1.895), Seid Hadžić (1.707), Oskar Huter (1.925), Nikola Janović (1.745), Tonći Janović (1.763), Slađana Kaluđerović (1.775), Jelena Kljajević (1.729), Milan Knežević (1.831), Miloš Konatar (1.831), Nađa Laković (1.775), Momčilo Leković (1.752), Dane Marković (1.809), Sonja Milatović (1.707), Boris Mugoša (1.910), Jelena Nedović (1.752), Andrija Nikolić (1.809), Ana Novaković Đurović (1.843), Vaso Obradović (1.910), Boris Pejović (1.776), Jevrosima Pejović (1.786), Dražen Petrić (1.699), Bojana Pićan (1.692), Miloš Pižurica (1.880), Zdenka Popović (1.813), Nikola Rakočević (1.786), Milica Rondović (1.971), Armen Šehović (1.940), Amer Smailović (1.752), Duško Stijepović (1.745), Gordan Stojović (1.820), Kenana Harbić Strujić (1.797), Jovan Subotić (1.775), Anđela Vojinović (1.722), Maja Vučelić (1.714), Dragana Vučević (1.797), Jovan Jole Vučurović (1.745), Aleksandra Vuković Kuč (1.809), Adrijan Vuksanović (1.775), Milan Zečević (1.880), Nikola Zirojević (1.772), Danijel Živković (1.775).

Poslanici koji funkciju ne obavljaju profesionalno su Aleksandra Despotović, Marko Kovačević, Nikola Milović, Nikola Rovčanin i Ivan Vuković, tako da njima nije bilo isplata sa računa Skupštine Crne Gore.

Pravo na razliku od poslaničke plate ostvarili su poslanici; Nermin Abdić (259), Vladimir Bakrač (192), Jelena Božović (1.017), Abdin Ćeman (484), Vladimir Dobričanin (291), Miodrag Laković (1.217), Branisalav Nenezić (407), Uglješa Urošević (590) i Elvir Zvrko (30 eura).
Prema objavljenim podacima, generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Klarić primio je januarsku platu u iznosu od 1.596 eura, a njegovi zamjenici Milena Vuković 1.590 i Lidija Grdinić 1.600 eura. Pomoćnik generalnog sekretara Vladimir Bulatović primio je januarsku platu od 1.296 eura.

Plate savjetnika i šefova kabineta

Šef kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore Mirko Miličić primio je posljednju platu u iznosu od 1.464, a savjetnici Andrije Mandića, Gordana Đuračić 1.715 eura, Žana Praščević Milačić 1.654, Boban Stanišić 1.528, Želidrag Nikčević 1.575, Matija Medojević 1.676 i Janko Milatović 1.706 eura.

Savjetnici potpredsjednice parlamenta Zdenke Popović, Vladimir Bošković je za prošli mjesec primio 1.239, a Zarija Vujović 1.223 eura.

Savjetnici potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića, Marko Jokić, primio je januarsku platu od 1.218 i Stevan Kandić 1.260 eura.

Savjetnik potpredsjednika parlamenta Mirsada Nurkovića, Zijad Halilović za januar je dobio platu od 1.239 eura, a savjetnik potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja, Marjan Ljuljđuraj 1.234 eura.

Bjelopoljcu 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom kokaina

0

Bjelopoljac M.Z. (25) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

“M.Z. (1999) iz Bijelog Polja oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana.  Njemu je dežurna sutkinja Magdalena Mijić izrekla kaznu nakon što je u hitnom postupku utvrđeno da je sinoć oko 23,50 sati na lokalnoj saobraćajnici u Budvi upravljao vozilom pod dejstvom kokaina”, navedeno je u saopštenju budvanskog Suda za prekršaje koje potpisuje predsjednik Marko Đukanović.

Uz kaznu mu je izrečena zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.

Šaranović: Jačamo policiju prijemom 96 pripravnika sa Policijske akademije

0

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila moj predlog i dala saglasnost za donošenje odluke o pokretanju postupka za popunu radnih mjesta za 96 akademaca koji su završili „Policijsku akademiju“, u zvanju pripravnika, saopštio je Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova .

Kako se ističe na ovaj način stekli su se uslovi da MUP započne proceduru za prijem pripravnika sa Policijske akademije, i to njih 91 iz XVI generacije, koji su školovanje na akademiji završili u decembru 2024. godine i 5 polaznika XV generacije koji ranije nijesu obavili pripravnički staž.

“Ovo je prvi put u višegodišnjem funkcionisanju Policijske akademije da akademci imaju priliku da samo dva mjeseca nakon diplomiranja apliciraju za obavljanje pripravničkog staža u Upravi policije. Ovim prekidamo dosadašnju praksu kada su akademci čekali duže od pola godine između diplomiranja i pripravničkog staža, kao i između pripravničkog staža i zasnivanja radnog odnosa. Upravo takva praksa usporavala je rad policije, uskraćujući mlade obrazovane ljude da obavljaju poslove za koje su se školovali i obučavali, a čiji angažman je od neprocjenjivog značaja za unapređenje bezbjednosti na svim nivoima. Omogućavanjem diplomiranim akademcima da u kratkom vremenskom periodu započnu pripravnički staž u Upravi policije pokazali smo da proaktivnim pristupom i uz političku volju možemo procese učiniti efikasnijim, što u krajnjem dovodi do veće popunjenosti policijskih redova koji su garant očuvanja mira i bezbjednosti države i građana”, kazao je Šaranović.

Foto: Gov.me

Podsjeća i da su prvi put od kad postoji Policijska akademija, omogućili da XIV generacija, koja je pripravnički staž završila 15. januara ove godine, već 16. januara zasnuje radni odnos bez odlaganja.

“Iako smo imali jasan plan da i XVI generacija u januaru započne pripravnički staž, taj proces bio je opstruisan blokadom usvajanja Zakona o budžetu za 2025. godinu, čijim Predlogom su obezbijeđena sredstva za zapošljavanje pripravnika sa Policijske akademije. Ova opstrukcija direktno je odložila prijem gotovo stotinu mladih i obrazovanih ljudi u Upravi policije, što je nanijelo štetu i njima, i bezbjednosnom sistemu države. Zato smo danas, na prvoj sjednici Vlade nakon usvajanja Budžeta za 2025. godinu, usvojili ovu informaciju i obezbijedili da obučeni kadar ne čeka na zaposlenje koliko su čekale njihove kolege iz prethodnih generacija”, kazao je Šaranović.

Vjeruje da će Uprava za ljudske resurse u najkraćem roku sprovesti sve potrebne radnje kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme i omogućili da skoro stotinu mladih i školovanih ljudi započne pripravnički staž u Upravi policije.

Spajić: Niko ne želi da bude dio trgovinskog rata

0

Za Crnu Goru je apsolutno važno da ima najbolje odnose sa EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), saopštio je premijer Milojko Spajić i poručio da niko ne želi da bude dio trgovinskog rata.

On je u intervjuu za CNN kazao da odnos između EU i SAD ne bi nazvao konfrontacijom, makar ne još, te da je siguran da će se naći najbolje rješenje.

„Prilično sam siguran da će pronaći način da izađu iz ove situacije. Tarife na izvoz definitivno nijesu prijatna tema i niko ne želi da bude dio trgovinskog rata, jer bi to povuklo sa sobom i druga zajednička pitanja. Sigurnost i odbrana bi mogli postati taoci nekih drugih tema. Niko to ne želi i zaista se nadam da ćemo uskoro riješiti stvari“, rekao je Spajić.

On je dodao da razumije američke partnere, koji negdje smatraju da su uslovi trgovine nepravedni.

„Ljudi iz struke bi trebalo da rade na tome, da razmotre rješenja i siguran sam da ćemo naći najbolji izlaz“, poručio je Spajić.

Na pitanje kako ono što se dešava u SAD uticati na Crnu Goru, on je odgovorio da na nju utiče sve što utiče na EU.

„EU je naš najveći trgovinski partner i najveći investitor, zato je za nas apsolutno važno da imamo najbolje odnose sa EU, ali i SAD. Kao članica NATO-a dio smo iste grupe saveznika, zato je ključno da te odnose zadržimo netaknutim“, saopštio je Spajić.

Na pitanje kako teku pregovori o pridruženju EU i koliko mu je Crna Gora blizu, on je rekao da se na tome danonoćno radi i da je prva na redu.

„Nadamo se da ćemo zatvoriti sva poglavlja do kraja naredne godine, što znači još godinu i po, odnosno skoro dvije godine pregovora i prilagođavanja. Veoma težak rad je pred nama. Nadamo se da ćemo 2028. godine postati 28. članica EU“, poručio je Spajić.

On je, kometarišući ranije ocjene novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi članice NATO-a trebalo da izdvajaju pet odsto BDP-a za odbranu, naveo da Crna Gora duže vrijeme nije trošila dovoljno na odbranu.

„Otkako smo postali članica NATO-a, 2017. godine, budžet za odbranu nikada nije bio dva odsto dok naša Vlada nije došla na vlast i sada smo na 2,1 odsto od BDP-a. Dakle, sada zadovoljavamo taj minimum. Vidimo smjer predsjednika Trumpa i mislim da to ima smisla, iskreno“, kazao je Spajić.

On smatra da Evropa mora definitivno da troši više za odbranu.

„Ne znam da li je to pet odsto ili neki drugi iznos, ali mogu reći da definitivno moramo trošiti mnogo više na odbranu. I, znate, mnoge stvari smo uzimali zdravo za gotovo. Mislim da je NATO veoma važan za Crnu Goru i njene nacionalne interese, kao i za sve investitore. Svaki investitor s kojim razgovaram je oduševljen što je Crna Gora dio NATO-a“, saopštio je Spajić.

On smatra da je članstvo važno, jer je, primjera radi, teško zamisliti da se situacija poput one u Ukrajini dogodi u Crnoj Gori.

„Dakle, veoma je važno da budemo svjesni toga što NATO donosi. Sa druge strane, ukoliko nešto dobijate, morate pružiti nešto zauzvrat i Crna Gora je spremna da to uradi“, poručio je Spajić.

On je rekao i da ne želi da komentariše svakodnevne izjave američkog predsjednika u vezi rješavanja situacije između Rusije i Ukrajine.

„Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je ogroman, u prvom redu ljudski gubitak. Imamo toliko mrtvih, ranjenih, izbjeglica, uništenih života i svega, ali je i ekonomski gubitak enorman, ne samo u Ukrajini, nego je cijela istočna i centralna Evropa pretrpjela ogromne posljedice, kao i Crna Gora“, kazao je Spajić.

On je dodao da je turizam, kao glavni pokretač crnogorske ekonomije, pretrpio veliki udarac zbog te krize, te da su izbjeglice došle u Crnu Goru u veoma velikom broju.

„Dakle, očigledno se nadamo rješenju, ali ne na račun ukrajinskih nacionalnih interesa, naravno“, zaključio je Spajić.

Kandidati za sudiju Ustavnog suda Vukšić, Beganović, Radonjić…

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović utvrdio je Listu prijavljenih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Kako se navodi u saopštenju, predsjednik Crne Gore utvrdio je Listu prijavljenih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore, po objavljenom javnom pozivu od 3. januara 2025. godine. 

Na listi su: 

1. Danilo Ćupić,

2. Duško Jovović,

3. Mirjana Vučinić,

4. Dejan Vukšić,

5. Nataša Radonjić,

6. Nikola Golubović,

7. Jovan Kojičić,

8. Alija Beganović i

9. Nenad Đorđević.

„Predsjednik Crne Gore će formirati posebnu komisiju čiji će zadatak biti da utvrdi da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa Ustavom Crne Gore, Zakonom o Ustavnom sudu i objavljenim Javnim pozivom“, piše u saopštenju. 

Imajući u vidu odredbu člana 9 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu kojim je propisano da se isto lice ne može prijaviti na javne pozive oba predlagača, kao i činjenicu da je u toku postupak izbora dvoje sudija po javnom pozivu drugog predlagača (Ustavni odbor Skupštine Crne Gore), posebna komisija će utvrditi da li se neko od prijavljenih kandidata po javnom pozivu Predsjednika Crne Gore prijavio i po javnom pozivu Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore.

„Predsjednik Crne Gore će obaviti razgovor sa svim kandidatima koji su se prijavili na javni poziv, a koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda i, na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, sačiniti obrazložen predlog za izbor sudije Ustavnog suda“, piše u saopštenju.

Milatović je početkom prošlog mjeseca raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Prethodno je  25. decembra najavio da će raspisati javni poziv, nakon što je primio obavještenje Ustavnog suda u kome je navedeno da je, na sjednici tog suda, jednoglasno utvrđeno da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik države.

Za sudiju tog suda, kako se navodi u oglasu, može biti birano lice koje, pored Ustavom propisanih uslova za sudiju Ustavnog suda, ispunjava i opšte uslove za rad u državnom organu.

Za sudiju Ustavnog suda bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Pod istaknutim pravnikom smatraju se profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji, kako se navodi, uživaju „profesionalni i lični ugled”. 

Krapović: Crna Gora spremna da izdvaja veća sredstva za odbranu

0

Crna Gora je spremna da u skladu sa novim planom za potrošnju izdvaja veća sredstva za odbranu u narednim godinama poručio je ministar odbrane Dragan Krapović nakon ministarskog sastanka NATO članica u Briselu. Naglašava da je izvjesno da će se na ovogodišnjem Samitu NATO-a u Hagu povećati prag izdvajanja koji se očekuje od zemalja članica.

“U tom pravcu Crna Gora je spremna i ja sam to rekao da je Vlada Crne Gore spremna u skladu sa novim planom za potrošnju i za odbranu 2025 – 2028. da u kontinuitetu izdvaja veća sredstva. I naravno da to poveže sa onim što su ciljevi sposobnosti i to je ključno, da ta potrošnja bude efektivna i da ona odražava ono što su ispunjeni ciljevi, sposobnosti zadatih od strane Alijanse za Crnu Goru“, kaže Krapović.

Novoizabrani američki sekretar za odbranu Pit Hegset prethodno spomenuo da bi se izdvajanja za odbranu mogla povećati i do pet posto bruto domaćeg proizvoda. Crnogorski ministar kaže u ovom trenutku ne bi spekulisao procentima, već da je potrebno da se postigne rješenje koje je prihvatljivo svima.

“Ne bih spekulisao da li će to biti 5, 4 ili 3 %. Svakako da će biti više, ali će to biti predmet razgovora i na samom samitu i prije toga širokih konsultacija unutar Alijanse i vjerujem da ćemo ipak doći do nečega što je prihvatljivo svima. Negde moram da kažem da sam zaista saglasan s onim što se čuje preko Atlantika. Postoji značajna disproporcija koja se smanjuje u posljednjim godinama između onoga što je potrošnja Sjedinjenih američkih država i onoga što je potrošnja unutar NATO-a, članica EU i Kanade, i svakako da to treba dovesti na jedan nivo koji je u skladu sa principima jednakog podnošenja tereta svih članica, naravno u mjeri svoje veličine i kapaciteta”, ističe ministar Krapović.

Komentarišući rat između Ukrajine i Rusije, kao i predložene stavove američkih partnera o mirovnom rješenju, Krapović naglašava da je činjenica da unutar NATO i EU, postoji konsenzus da rat i razaranje treba da se završi.

“Vjerovatno ima razlika na koji način. Ono što je kontinuitet stava Crne Gore je da ukoliko se rat završava za stolom, to mora biti jedno održivo dugoročno rješenje koje će dati određene bezbjednosne garancije i samoj Evropi i Ukrajini i negdje je stav Crne Gore da Evropa mora biti za tim stolom”, kaže ministar Krapović

Ministar naglašava da Ukrajina ima i dalje apsolutno nepodijeljenu podršku Crne Gore i to će tako biti i u budućnosti.

Na pitanje kako vidi ulogu novog Američkog predsjednika u rješavanju situacije u Ukrajini, Krapović kaže da očekuje da će administracija Donalda Trampa dati jedan novi impuls u tom cijelom procesu.

“Oni pokazuju vrlo rano u svom mandatu i sam predsjednik Tramp sinoć je poslao, rekao bih, vrlo jasne poruke, ali opet kažem, smatram da u tom cijelom procesu Ukrajina mora biti za stolom, mora biti zadovoljna rješenjem. Evropska unija svakako mora biti zadovoljna. Evropska unija i članice NATO-a iz Evrope su uložile ogromne sredstva i ogromne napore u godinama za nama da bi osigurale da Ukrajina ipak može da se izbori sa tom agresijom na neki način i da ne bude vojno poražena i naravno to se tiče i evropske bezbjednosti”, ocjenjuje ministar odbrane Crne Gore.

Upitan da prokomentariše da li je članstvo Ukrajine u EU i dalje opcija, Krapović odgovara da je najprije potrebno da se rat okonča.

„Vidjeli ste da je, barem ovako deklarativno, novi sekretar Hekset zatvorio vrata takvoj opciji. Ukrajina je slobodna zemlja, nezavisna zemlja. Može da sama bira svoje strateške puteve i donosi odluke vezano za to. A vidjećemo što će biti raspoloženje. Jako je teško pričati. o proširenju NATO-a u smislu ulaska Ukrajine dok tamo traju borbe i imate okupaciju na dijelu teritorije. Jednostavno, nije to ambijent i nisu to okolnosti u kojima se može pričati o tim stvarima. Mislim da je potrebno prije svega da se rat završi, a onda da se adresiraju ta druga pitanja“, zaključuje Krapović.

Mandić: Pohapšene nekadašnje sudije su u stvari bili profiteri, možda bi bili daroviti da su držali hotele i imanja, ali su oni htjeli da imaju zvanje sudije

0

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio je gost Teme Jutra Prve televizije i tim poovodom komentarisao aktuelnu političku situaciju.

Mandić je na početku komentarisao blokadu Parlamenta od strane opozicije i kazao da je od 2020. godine kvalitet političkog života na mnogo većem nivou.

„Ono što je bilo normalno u autokratskom režimu da vi možet da hapsite poslanike da ih stavljate u zatvore bez skidanja imuniteta, da ljudi moraju da se zatvaraju u Skupštini da bi zaštitili svoja prava i saopštili svoj politički stav je iza nas. Upravo tolerancijom i politikom pomirenja koju promovišemo u Crnoj Gori, važno je imati osjećaj za ljude i poštovati ljude. Posebno treba poštovati one koji iza sebe imaju narodni legitimitet. Poslanici opozicije imaju taj legitimitet. Oni mogu da griješe, da donose loše odluke, a ovo mislim da je bila loša odluka a kao rezultat toga smo imali jednu malu pauzu u radu Skupštine“, kazao je Mandić.

andrija mandic

Printscreen/Prva TV

On dodaje da nakon toga Skupština funkcioniše a uskoro očekuje opoziciju da se vrati i da doprinos.

„Uloga opozicije je važna u svakom društvu, ona najbolje uočava mane koje ima vlast, a saopštavajući te činjenice građanima oni mogu da prave svoj izbor. Dugo godina sam bio opozicija i mogu da uočim šta je bilo slabo od strane tadašnje većine prema opoziciji. Danas kada smo većina i kada imamo Vladu koju podržava gotovo 2/3 poslanika, imamo obavezu da odnos prema opoziciji bude odnos uvažavanja ali i gdje manjina ne može zaustaviti progres zemlje“, kazao je Mandić.

On dodaje da postoje neki koji su zamjerili njegovu toleranciju na akcije opozicije i dobijao je pitanja zašto ih ne izbaci napolje ali u ovakvim društima kao što je crnogorsko, mora se imati razumijevanja.

„Najbolje je da onaj koji pravi grešku sam vidi posljedice tih grešaka“, kazao je Mandić dodajući da ljudi kad su vidjeli da budžet ne može da se izglasa, čak i njihove pristalice, su im rekli da prestanu i da puste da se izglasa.

Predsjednik Skupštine dodaje da mu teško pada da kažnjava ljude. Komentarisao je i izglasavanje budžeta i kazao da imamo enorman rast plata i penzija. Mandić je komentarisao i bojkot supermarketa i kazao da je pritisak koji vrše građani urodio plodom.

„Vidimo da se cijene vraćaju unazad. Vidjeli ste primjer koliko se prodavala čokolada, a vidite kakve su to bile cijene. Vidite kakva je to gramzivost“, kazao je Mandić.

Dodaje da danas ne postoji niko ko može kao prije 2020. godine misliti da ga neko prisluškuje a svako može da se odredi ka bilo kojoj društvenoj pojavi kako želi, a da ne razmišlja hoće li ostati bez posla ili biti napadnut od strane siledžija.

„Kada se dođe do tog civilizacijskog nivoa, to je itekako značajno za čitavu zajednicu“, kazao je Mandić.

„Neuporedive kategorije su bili naši protesti i ovo što gledamo danas“

Predsjednik Skupštine je govorio i o protestima Kamosjutra i uporedio ih sa protestima koji su oni organizovali i ocijenio – to su neuporedive kategorije.

„Tragedija je teško pogodila Crnu Goru ali je prenošenjem toga na politički teren, a svi imamo neki politički stav… Kolege Bečić i Šaranović su radili svoj posao, iza njih stoji 2/3 podrška u Parlamentu. Ne mogu Bečića i Šaranovića da dovedem u vezu sa tim zločinom i da kažem da su krivci što se ovo desilo. Tragedija jeste, ali mi radimo mnogo važne stvari, imamo konkurs na kom će se primiti novi policajci. Crna Gora je u vremenu Mila Đukanovića imala najviše policajaca po glavi stanovnika a sada imamo najmanje“, kazao je on.

Mandić vjeruje da će se popraviti situacija što se tiče bezbjednosti.

„Treba da kreiramo ambijent da završimo borbu za narkoklanovima, da istražimo zločine koje nije uspjelo naše pravosuđe da riješi i na desetine i desetine ubistava jer je mnogo ljudi poginulo. Postoje politička ubistva ali postoje i oni koji su stradali u ratu narko klanova. Parlament kao institucija koji ima i kontrolnu funkciju, na putu je da se izglasa Anketni odbor koji će se baviti neriješenim ubistvima i stvarima koje su se dešavale prije 20 godina a o čemu sudstvo nije reklo svoju riječ“, kazao je on.

Dodaje da je DF 2015 i 2016. godine saopštio jednu važnu odluku a o kojoj je počelo da se priča u SAD-u.

„A to je da bi bilo važno za Crnu Goru koja je oboljela od narkoklanova, da se te transnacionalne grupe proglase terorističkim organizacijama. To podrazumijeva da će odnos prema tim osobama biti drugačiji a prema njima bi se postupalo na potpuno drugačiji način. Ja sam veoma zadovoljan gledajući naše sudstvo i razmišljajući o tim opasnim ljudima – ko će biti sudija ko će njima izreći presudu? Uzimajući u obzir da su ti ljudi spremni da urade svašta, da povrijede tog sudiju i njegovu porodicu, a tako u toj maloj zajednici treba razmišljati o svemu. Ja ne isključujem da će se u toj diskusiji raspravljati o ljudima koji su švercovali u inostranstvu a gdje bi mi te ljude isporučivali tim državama“, kazao je Mandić.

„U vrijeme bivšeg režima sve tri grane vlasti su se sabirale u jednu tačku“

Predsjednik Skupštine je kazao da smo u Crnoj Gori imali sistem koji je bio blokiran i nismo imali odvojenost vlasti.

„Imamo zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Nažalost, u vrijeme vlasti Mila Đukanovića je vladala autokratija i sve tri grane vlasti su se sabirale u jednu tačku a to je bio Milo Đukanović. Svaka vlast treba biti nezavisna jedna od druge, tako je u demokratskim državama organizovano vršenje vlasti. Pobjedom demokratije 2020. godine mi smo u prilici prvi put da popravljamo tu vlast. Mi treba da tražimo rješenja. Ono što me brine je da je nekada bila velika zainteresovanost mladih pravnika za sudsku i tužilačku funkciju ali to danas nije tako veliko. Nekada je bilo da uđete u sud i da vam neko kaže šta treba da radite. Sada treba da donosite samostalne odluke ali i da imate hrabrosti i odgovornosti. To je polubožansko zanimanje, vi odlučujete o sudbini drugih ljudi“, kazao je Mandić.

On dodaje da kada neko zloupotrebljava tu moć, njega treba najstrože osuditi.

„Gledate pohapšene nekadašnje sudije i vidite da su to u stvari bili profiteri, možda bi bili daroviti da su držali hotele i imanja, ali su oni htjeli da imaju zvanje sudije. Ako želite novac, to je potpuno legitimno, izvolite bavite se biznisom. Ako želite da se bavite naukom, onda morate da provedete mnogo mjeseci i godina obrazujući se. A ako želite da budete sudija, ili političar treba da budete predmet kritika. Ljudi koji su pravili izbor za svoje zanimanje, tu je uglavnom bio pogrešan motiv“, kazao je Mandić.

Govorio je da tema koja objedinjava građane je da se bolje živi.

„Svaki građanin želi da ima dobru platu da može da kupi stan, da ima rješenje za stalno, da se obezbijedi pristojan život, da dignete kredit, kupite automobil. Imate teme koje se tiču NATO pakta, gdje građani nisu jedinstveni, a imamo i institut referenduma. Dobro je da čuje stav građana Crne Gore a možemo provjeriti raspoloženje građana o određenoj temi. Ja znam da kolege u Ministarstvu unutrašnjih poslova češljaju biračke spiskove gdje imamo mnogo problema. U Šavniku imate vlast koja traje gotovo dva mandata bez izbora. Non stop vršim pritisak na premijera i na Vladu da se uvede prinudna uprava i da se organizuju izbori kako mi omogućili da se izabere legitimna vlast koja se bazira na volji naroda“, kazao je Mandić.

On dodaje da je OEBS dao sjajnu preporuku a to je da se izbori svi održavaju u jednom danu i tako bi izbjegli izborni turizam.

Komentarisao je i situaciju u Budvi i kazao da ne možete građanima obećati jedno a onda nakon izbora poći sa nekim drugim.

„To se zove politika prevare. ona nikome nije donijela ništa dobro. Ja sam se Nikola Jovanovića nagledao, od Novaka Kilibarde, Draga Đurovića, Džakovića… Mislim da je Nikola Jovanović mlad čovjek, darovit, obrazovan, ali da je sebi nanio najveću štetu. Ne mogu da procijenim je li ovo uradio po sopstvenom izboru ali ovo nije bio racionalan izbor“, kazao je Mandić.

Govoreći o Evropskoj Uniji, nije najveća kočnica bio samo kriminal a čiji je nosilac bila prethodna vlast nego je postojalo nekoliko drugih važnih stvari poput izbora VDT-a, popunjavanja Ustavnog suda – sve je to Skupština uspjela da odradi i da dobijemo prelazne ocjene koje su nas u Briselu učinili pravom zvijezdom evropskih integracija.

„Imamo u razgovorima sa gospođom Kos, sa ljudima koji su nam ključni za evropske integracije, a koji nisu mogli da vjeruju da je u tako kratkom vremenu Crna Gora napravila velike iskorake i iza sebe ostavila sve ostale koji imaju iste ambicije. Skupština je odradila najveći dio posla ali naša Vlada koja je izgradila drugačije odnose sa Briselom, gdje nemamo repove vezane za kriminal i korupciju… Predviđam da onaj ambiciozni plan možemo ostvariti i do 2026. godine da završimo pregovore, a da do 2028. godine postanemo punopravna članica. To je ambiciozan plan, ali čitava zajednica to podržava. Ono što je bitno je da nigdje u regionu ne postoji tako snažna podrška građana evropskim integracijama, ona prelazi 80%“, kazao je Mandić.

A kada govori o odnosima sa Hrvatskom, Mandić navodi da treba sve procjenjivati na osnovu postupaka.

„Nije dovoljno da čujemo da podržavaju Crnu Goru na evropskom putu a onda da rade sve da Crna Gora ne bude dio EU ili imate prema Crnoj Gori takve zahtjeve gdje je ponižavate. Nismo ni prva ni poslednja država članica EU koja se suočava sa sličnim problemom. Kada dođe do tog momenta pojaviće se najvažniji u EU, Španija, Njemačka, Francuska, pa će oni upozoriti te kolege i dražve da ako je politika proširenja na dnevnom redu i ako smo ispunili uslove, da ta sitna podmetanja prosto ostanu dio folklora“, kazao je Mandić.

Sa Spajićem ima jedan vrlo korektan odnos, on vodi izvršnu vlast, tvrdi predsjednik Skupštine, a da li se slažu oko nekih pitanja, normalno je da ne.

„Imam korektan vlast i sa Milatovićem. Bilo je malo trzavica prilikom formiranja vlasti u Podgorici. Ali imamo partnerstvo definisane ciljeve, dokaze da niko neće da radi sa onima koji su povezani sa organizovanim kriminalom i korupcijom, što je najveći problem sa budvanskom situacijom. Ja sam za njegovanje i građenje najboljih odnosa u odnosu na većinu. Politika pomirenja nema alternativu. Nama je potrebno da mobilišemo sve snage u pravcu ispunjenja ciljeva, kako ovog koji je najvažniji građanima Crne Gore, tako i ovog spoljnopolitičkog da Crna Gora postane dio EU“, kazao je Mandić.

Pavićević: Marže nisu ni tri, ni četiri odsto već idu i do 50 odsto

0

Trgovačke marže u Crnoj Gori mnogo su veće od iznosa koje veliki marketi predstavljaju, kazao je u Jutarnjem programu TVCG Zarija Pavićević iz Alternative Crna Gora i poručio da će uskoro o tome predstaviti obimnu dokumentaciju.

On je saopštio i da će ta organizacija ovih dana predstaviti detaljnu dokumentaciju o visini marži.

Pavićević je siguran da će građani od ponedjeljka bojkotovati trgovačke lance kompanije Voli, ako ta kompanije do tada ne snizi cijene. Prethodna dva bojkota, kako podsjeća, rezultirala su padom prometa prvi put od preko 50 odsto, a 8. februara od 30 odsto.

– Cilj je bio da se pokaže da građani Crne Gore mogu biti ujedinjeni. Brojka od 30 odsto je zaista nevjerovatna raduje me i to je jedan uspješan dan – kazao je Pavićević, prenosi portal RTCG.

Nije kaže cilj da se snize profiti no da se čuje glas građana.

– Da sam se ja pitao prvi na listi za bojkot bili bi mi Aroma i Idea, zadnji na listi bi mi bio Voli. Međutim na uzorku od oko 7.000 glasova smo došli do dvotrećinske većine da se bojkotuje Voli – kazao je Pavićević.

On je poručio da je ovo pitanje možda jedino u Crnoj Gori stavilo sve podjele po strani i ujedinilo građane. Kako ističe Pavićević, problematične su i cijene u bankarskom sektoru i farmaciji.

Ipak se nada da će Voli, u predviđenom roku, a to je još sjutra sniziti i da neće doći do bojkota.

– Ključ ovoga je da se građani ujedine. Anketa je bila javna svima dostupna, svi koji misle da je ovo politički mogli su sami da učestvuju u anketi, ali ja ne mogu ići protiv volje građana. Nadam se da neće doći do bojkota – poručio je Pavićević.

Pavićević kaže i da imaju obimnu dokumentaciju koja potvrđuje da su trgovačke marže mnogo veće nego što se predstavlja u ovom trenutku.

– Najavio je da će možda i danas izaći sa jasnim dokumentima koji pokazuju da marže nijesu ni tri, ni pet odsto nego da je to i 30, 40 ili 50 odsto – saopštio je Pavićević.

Pavićević poručio i da Vlada, mora da preuzme svoj dio odgovornosti i da će morati da uzmu učešće u rješavanju probleme, jer je to udar i na njihov sektor.

– To je jedan zatvoreni krug i mora se sjesti za sto da se dogovorimo o svemu – naveo je Pavićević.

Jučerašnje saopštenje komapnije Voli u kojem kažu da će smanjiti otkup domaćih proizvoda, Pavićević doživljava i kao jedan vid ucjene. On poručuje da se domaći proizvodi moraju forsirati.

– Vjerujem da je svaki građanin shvatio da je moć u njegovim rukama – zaključio je Pavićević.

On je saopštio da će bojkot jednog trgovačkog lanca dovesti do snižavanja cijena i u drugim trgovačkim lancima.

– Nakon ovoga ideja je da se bojkotuju dva trgovačka lanca i to mijenja stvari – zaključio je Pavićević.